DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 28 <-- 28 --> PDF |
N. Juretić, Đ. Mamute i N. Pleše: BILJNI VIRUSI U TLU I VODI NEKIH ŠUMSKIH EKOSUSTAVA HRVATSKE... Šumarski list br. 11 12. CXX (1996). 477-4X5 va koje se nazivaju, ovisno o izgledu: kloroza, mozaik, šarenilo, prstenasta pjegavost itd. (si. 1, 2 i 3). Slika 1. Stablo divljeg kestena (Aesculus hippocastaneuni) inficira no jednini ilarvirusom; na listovima se opaža kloroza koja prelazi u opće žutilo (prema J. S. Coopcru). Virusi nađeni u tim biljkama pripadaju vrlo različitim virusnim skupinama. Tako su nađeni virusi iz skupina tobamovi r u si, t o m b u s v i r u s i i po tek s v i r u s i koji se u prirodi šire mehaničkim putem (kontaktom) a ne živim prenositeljima (vektorima). Osim njih u drvenastim biljkama nađeni su i virusi koji se prenose vektorima; takvi su npr. virusi iz skupinepotivirusi (prenose se lisnim ušima), zatim virusi iz skupine nekrov i rus i (prenose se gljivicama koje žive u tlu) te virusi iz skupina n epov i r us i i tobrav i r u s i (prenose se nematodama). Koliko pojedina šumska drvenasta biljna vrsta može biti podložna različitim virusnim infekcijama, poučan je podatak VVintera (1987), koji je samo iz vrste Fagus svlvatica izolirao veći broj virusa koji pripadaju četirima virusnim skupinama (poteksvirusi, potivirusi,bromovirusi,nepovirusi). Slika 2. Divlji kesten (Aesculus earned): lijevo - zdrava grana; desno - grana inficirana jednim ilarvirusom: vide se simptomi u obliku žutog mozaika koji se pretapa u opće žutilo listova (prema J. S. Cooperu). Prirodne šume su biocenoze naročitog flornog sastava. Na taj sastav jako utječu mnogi biotički i abiotički čimbenici (patogeni, štetnici, klimatski čimbenici, tlo, industrijsko onečišćavanje okoliša). Današnje "umiranje" šuma, kako je znano, uzrokuje kompleks međusobno povezanih i promjenljivih biotičkih i abiotičkih čimbenika. Ti čimbenici djeluju kao po nekoj spirali, da bi njihov konačni učinak bio: pogubno djelovanje na šumsko drveće i grmlje. Danas se u te čimbenike, koji mogu nepovoljno utjecati na šume, ubrajaju ne samo razmjerno novootkriveni prokarioti (m i k o plazme, spiroplazme) nego i virusi i viroi di. Manion (1981) je sve čimbenike koji uzrokuju propadanje šuma podijelio u tri kategorije: predispozicijske, inicijacijske i oportunističke (koriste priliku da napadnu biljke koje su već oslabljene od prethodnih bolesti). Virusi spadaju u kategoriju predispozicijskih uzročnika bolesti. Virusne infekcije smanjuju drveću, u odnosu na zdrave biljke, otpornost prema drugim uzročnicima bolesti (npr. Nienhaus, 1985; Hamacher i Giersiepen, 1989). U međudjelovanju s drugim abiotičkim i biotičkim agensima virusi uzrokuju za drveće pogubne stresove. Slika 3. Listovi ruže (Rosa canind) sa simptomima u obliku žutih šara koje uzrokuje virus nekrotične prstenaste pjegavosti trešnje (snimio L. Bos). Virusi koji napadaju šumsko drveće rasprostranjeni su i u zeljastim i u drvenastim biljkama koje rastu i izvan šumskih ekosustava, bez obzira na to bile one divlje ili kultivirane biljke; među tim biljkama osobito je mnogo ukrasnih biljaka. Osim toga, virusi koji napadaju šumsko drveće rasprostranjeni su u šumskom tlu kao i u vodama šumskih ekosustava, npr. u rijekama, potocima, jezerima, odvodnim kanalima (Koenig, 1986; Biittner i Nienhaus, 1989a, b; Winter i Nienhaus, 1989; Nienhaus i sur., 1990; Pleše i sur., 1996). U ovom prikazu osvrćemo se na dosadašnja istraživanja virusa rasprostranjenih u šumskim i ukrasnim drvenastim biljkama na području Hrvatske s namjerom da, prikazavši skroman opseg tih istraživanja, potaknemo naše fitopatologe da se više nego dosad posvete i tom dijelu šumarske fitopatologije. Također dajemo pregled dosadašnjih istraživanja virusa u tlima i površinskim vodama šumskih ekosustava naše zemlje. |