DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 27     <-- 27 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI -ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11- 12, CXX (19%). 477-485
UDK 630* 444.001


BILJNI VIRUSI U TLU I VODI NEKIH ŠUMSKIH EKOSUSTAVA HRVATSKE S
PREGLEDOM VIRUSA NAĐENIH U ŠUMSKOM I UKRASNOM DRVEĆU


PLANT VIRUSES IN SOIL AND WATER OF SOME FOREST ECOSYSTEMS IN CROATIA WITH
REVIEW OF VIRUSES FOUND IN FOREST AND ORNAMENTAL WOODY PLANTS


Nikola JURETIĆ*, Đorđe MAMULA** i Nada PLEŠE***


Sažetak: Izneseni su podaci o prvom nalazu biljnih virusa u tlu i vodi nekih
šumskih ekosustava u Hrvatskoj. Iz tala s triju područja središnje Hrvatske
izoliranje virus nekroze duhana (tobacco necrosis virus), a u šumskim
površinskim vodama (potoci, odvodni kanali) nađen je virus mozaika
duhana (tobacco mosaic virus) i virus mozaika rajčice (tomato mosaic
virus). Danje i pregled dosad nađenih virusa u šumskim i ukrasnim drvenastim
biljkama u Hrvatskoj: za sada je virusna zaraza otkrivena u 19 rodova
tih biljaka. Najčešće su u šumskim i ukrasnim drvenastim biljkama rasprostranjeni
na području Hrvatske virus mozaika krastavca (cucumber
mosaic virus) i virus uvijeno s ti lista tres nj e (cherry leaf roll virus)
te neki rabdovirusi. Biljni virusi šumskih ekosustava Hrvatske nisu sustavno
istraživani. Međutim, takva su istraživanja u drugim zemljama, posebno
u posljednjem desetljeću, vrlo intenzivna, jer se došlo do zaključka da i
ona pridonose boljem razumijevanju današnjeg "umiranja" šuma.


Ključne riječi: biljni virusi, šumski ekosustav, drvenaste biljke, tlo,
voda.


UVOD - Introduction


Kroz cijelu prvu polovicu ovog stoljeća biljna viroOpćenito
se može reći da su istraživanja virusnih
logija bavila se isključivo virusima zeljastih biljaka. bolesti drvenastih biljaka šireg maha uzela tek u drugoj
Istini za volju, treba reći daje već na početku stoljeća polovici 20. stoljeća; u zadnja dva desetljeća ta su istraBau
r (1908) opisao infektivne bolesti nekih šumskih i živanja u svijetu osobito intenzivna (Koenig , 1986;
ukrasnih drvenastih biljaka (rodovi Euonymus, Ligu-Nienhaus i Castello, 1989; Pleše i sur., 1996).
strum, Laburnum, Ptelea i Sorbus) koje su jako sličile Coope r (1979)u svoj oj knj izi Virus Diseases of Trees
virusnim bolestima. Međutim, te su bolesti dugo čekale and Shrubs slikovito je izrekao misao da su dotad otkrida
ih se bolje istraži. Glavni razlog zašto te bolesti nisu veni virusi u drvenastim biljkama vjerojatno samo vrh
privlačile pozornost istraživača jest to što je izolacija ledenog brijega. Čini se po svemu da je to istina.
virusa iz drvenastih biljaka, i uopće njihovo istraživaNienhau
s i Castell o (1989) u svom preglednom
nje, metodološki znatno složenije od istraživanja virusa članku navode daje do toga vremena izolirano više od
zeljastih biljaka. Osim toga inkubacija virusnih bolesti 30 različitih virusa koji inficiraju 23 roda s oko 50 vrsta
u drvenastim biljkama traje obično više godina što znašumskog
drveća i grmlja. U knjizi Nienhaus a i sur.
tno produžava trajanje pokusa. (1992) mogu se naći detaljnije informacije o virusnim


simptomima na šumskim drvenastim biljkama.


*Prof. dr. Nikola Juretić, Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb,
Marulićev trg 9a, Zagreb


Drveće inficirano virusnim bolestima ne samo stoje


**Dr. Đorđe Mamula, viši znanstveni suradnik, Prirodoslovnomatematički
fakultet Zagreb, Marulićev trg 9a, Zagreb manje lijepo, nego je obično i slabije razvijeno. Najčeš


***Prof. dr. Nada Pleše, Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb,
Marulićev trg 9a, Zagreb će na inficiranom drveću nastaju promjene u boji listo