DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Pieman i T. Pentek: UPORABA RPP SREDSTVA ZA STABILIZACIJU TLA... Šumarski list hr. 1112, CXX (1996). 469-476 4. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research field Istraživanje je provedeno u GJ Grubišnopoljska bilogora, koja se prostire na 7 339,07 ha, a nalazi se u brdskom području Bilogore. Gospodarskom jedinicom upravlja US Bjelovar, odnosno šumarija Grubišno polje. 4.1. Geološka podloga - Geological base Matični supstrat za tvorbu tala na ovom području je uglavnom suhi facijes karbonatnog lesa, dok se u podnožju Bilogore nalazi i nešto vlažnog facijesa lesa. Ovakav homogeni sastav matičnog supstrata i njegove osnovne pedogenetske karakteristike, utjecale su na "jednotipski pravac" evolucije tala, u kojem dominira lesivirano (luvisol) tlo. Tla sastojina koje se razvijaju u ovoj gospodarskoj jedinici mogu se podijeliti u dva odjela, te dalje na tipove tla kako slijedi: odjel automorfnih tala: koluvijalno tlo, eutrično smeđe tlo (gajnjača), lesivirano tlo (luvisol) ili merizirano tlo, odjel hidromorfnih tala: aluvijalno ili fiuvijalno tlo (fluvisol), pseudoglej, močvarno glejno tlo (euglej). 4.2. Klimatske prilike - Climatic conditions Za definiranje klimatskih prilika na istraživanom području poslužit ćemo se meteorološkim podacima s meteoroloških postaja Daruvar i Virovitica budući takva postaja u Grubišnom Polju ne postoji. Ovo je područje prema Koppenovoj klasifikaciji svrstano u klimatskim zonu C (toplo umjerena kišna klima), sa oznakom "Cfwbx". 4.3. Vcgetacijski pokrov - Vegetation cover Najviša područja gospodarske jedinice pripadaju svezi bukovih šuma i to: zajednica bukve sa dlakavim šašem (Carici pilosaefagetosum), panonska bukova šuma (Fagetum croaticum pannonicurn). Nešto niže terene obrasta grabova sveza sa zajednicama: tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum), šuma hrasta lužnjaka i običnog graba sa bukvom (Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum), šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba (Quercocarpinetum croaticum). Najniža staništa uz rijeke Grđevicu i Ilovu nastanjuju vlažne lužnjakove zajednice. U jarcima nižih i viših dijelova g.j., a uz manje vodotoke, nailazimo ovisno o nadmorskoj visini na zajednicejohe: šuma crne johe sa drhtavim šašem (Carici brizoides- A Inetum glutinosae), šuma crne johe sa trušljikom (Frangulo alnetumglutinosae). 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Šumska cesta Obrovi kod koje je izvršena stabilizacija RRP-om ukupne je duljine 2175 m. Širina trase iznosi između 12 m i 14 m, ovisno o nagibu terena; širina planuma je 6 m od čega na kolnik otpada 4 m, a na bankine po 1 m s lijeve i desne strane kolnika. Probijanje trase i izradba donjeg stroja ceste jednaka je načinu građenja kao i kod klasične metode. Poslije izgradnje donjeg stroja ceste, prišlo se stabilizacije tla primjenom RRP sredstva. Naravno da su prethodno provedena potrebna geomehanička ispitivanja i laboratorijske analize svih parametara tla koji su relevantni čimbenik pri donošenju odluke može li se konkretno tlo stabilizirati kemijskim postupkom primjenom RRP-a. Radovi su započeli tanjuranjem tla, a cilj je bio rasijecanje i usitnjavanjem tla (u širini kolnika) kako bi se omogućilo bolje prodiranje otopine RRP-a u tlo, a isto tako da ne dolazi do razlijevanja iste. Tanjuranje je izvršeno do dubine od oko 20 cm primjenom traktora IMT 560 sa priključnim uređajem (roto-freze, tanjurače). Na tako pripremljenu površinu kolnika izvršeno je prskanje prethodno pripremljene otopine RRP sredstva i vode (4 litre RRP-a i 1000 litara vode stoje dovoljno za tretiranje 100 m2 ceste). Prskanje je obavljeno cisternama koje vuče traktor (cisterna "Creina"). Za tretiranje tla utrošeno je ukupno 160 litara RRP-a po 1 kilometru ceste, odnosno za cijelu duljinu ceste bilo je potrebno 350 litara RRP-a. Radi veličine cisterne bila su potrebna dva prijelaza traktora da bi se obavilo jedno kompletno tretiranje tla radnom tekućinom. Otopina je nanašana tri puta sa po dva prijelaza traktora i cisterne. Nakon prskanja tlo je još jednom obrađeno frezom i ostavljeno neporavnato da bi se radna tekućina dobro upila. Po upijanju otopine tlo je poravnato grejderom i ostavljeno do proljeća kako bi radna tekućina što dublje prodrla u tlo (postupak stabilizacije obavljanje ujesen) uz pomoć jesenskih kiša i proljetnog topljenja snijega. U međuvremenu je tom dionicom ceste zabranjen sav promet i postavljene su rampe. |