DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Pieman i T. Pentek: UPORABA RPP SREDSTVA ZA STABILIZACIJU TLA.. Na slici 2 uočava se daje svaka pojedinačna čestica tla (koloid) okružena sa vodenim omotačem. Taj omotač je promjenjive veličine, te se može povećati (širenje) ili smanjiti (skupljanje). Pozitivni ioni u tom omotaču (K+, Na*, CaT+, Mg++, ) čvrsto su povezani, dok je glavni dio negativnih naboja smješten na vanjskim i unutrašnjim površinama izmjenjivača (koloidne čestice). Mr Šumarski list br. 11-12, CXX (19%), 469-476 Pozitivni ioni kationskoga omotača mogu biti međusobno zamijenjeni; npr. H*, K+, NaT, Ca++, Mg++ ioni mogu biti zamjenjeni sa Ba´´ ionima. Ovdje djeluje mehanizam ionske izmjene u tlu. U tlu se odvija i izmjena kationa; to je moguće zato jer sulfonske kiseline posjeduju svojstva kationske izmjene - one izmjenjuju dobijeni proton H+ (hidronijev ion) za odgovarajuće metalne katione u koloidnom vodikovom omotaču, što pojednostavljeno kemijskim jednadžbama možemo ovako prikazati: R-SO 3PP + MefOH"--> R- SO3Me+ + HOH 2R-SO 3H+ + Me+(OH ")-> 2R- SO3Me++ + HOH Prikazanje princip ionske izmjene u sulfonskim kiselinama. Možemo na kraju razmatranja osnovnog principa djelovanja RRP-a na tlo reći daje posljedica tog djelovanja impregnacija tla - voda je istisnuta iz hidrofobnih dijelova i iz praznih međuprostora, tako da koloidne čestice tla više nisu u mogućnosti povećavati ili smanjivati svoje vodene omotače; tlo se više ne može širiti niti stezati, ono je impregnirano. Posljedice impregnacije tla su sljedeće: dio vode istisnut je iz kapilara i iz međuprostora, čestice tla približene su jedna drugoj, a veličina praznina i kapilara je smanjena; hidrofobni dijelovi susjednih čestica mogu se međusobno toliko približiti da zaustavljaju prolazak molekula vode, te tlo više ne apsorbira vodu. 3. CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim Kako je ovo područje jedno od prvih terena na kojima je u Hrvatskoj primijenjena kemijska stabilizacija tla primjenom RRP sredstva, a prije je veliki broj šumskih cesta bio izgrađen klasičnim načinom, ovo je dobar teren za provedbu poredbenog ispitivanja troškova izgradnje šumske ceste klasičnim načinom i primjenom RRP-a. Isto tako istražiti će se primjenjivost teoretskog modela tehnološkog postupka uporabe RRP-a i odstupanje od preporučenih teoretskih vrijednosti i metoda rada. Na kraju rada osvijetlit će se pozitivni učinci stabilizacije tla primjenom RRP-a kod izgradnje šumskih cesta u odnosu na klasičan način izvedbe; pokušat ćemo odgovoriti na sljedeća pitanja: gdje je područje primjene ove vrste kemijske stabilizacije tla u Hrvatskoj, kojim redoslijedom ide tehnološko - tehnički postupak stabilizacije tla pri izgradnji prometnica kod konkretne šumske ceste, kakva su i kolika odstupanja od teoretski propisanog postupka glede raznih promatranih parametara, kakvi su ekonomski učinci tretiranja tla sa RRP- om glede smanjenja troškova izgradnje šumskih cesta pri poredbi s klasičnim načinom gradnje, kolika je ušteda na kamenom materijalu kod ovakvog načina gradnje, kakve su posljedice tretiranja tla sa RRP-om na ekosustav s obzirom na princip djelovanja sredstva na tlo, te uzimajući u obzir da čisti RRP pokazuje izrazito kiselu reakciju (pH=0,4), dok je radna tekućina koja se dobije miješanjem 3 do 5 litara RRP-a sa 1000 litara vode tek neznatno manje kisela (pH=l,75), kakva je perspektiva korištenja ovoga sredstva u gradnji šumskih cesta na području Hrvatske, što poduzeti da se ova metoda u značajnijem udjelu rabi na našim prostorima? 472. |