DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 2 <-- 2 --> PDF |
Snetcut %>o$ić C vietoa Ilova yoM*uz 5*We TiJeiAwcut&t, uad eto ytiidMicAeb Tteuet tyaki RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA HRVATSKO ŠUMARSTVO U ZAŠTITI PRIRODE Šumarstvo je danas u stanju prihvatiti brigu o svim šumovitim objektima zaštićene prirode u Hrvatskoj, a gospodarsko je stanje takvo da se to nameće kao logično riješenje. Po svojemu ustrojstvu i broju kadrova, šumarstvo danas vrlo uspješno gospodari s 42% površine Republike Hrvatske, odnosno s površinom koju zauzimaju šume i šumska zemljišta. U javnome poduzeću "Hrvatske šume" koje vodi brigu o 80% površina svih šuma u Hrvatskoj danas se gospodari prema načelu potrajnosti, u sastavu biljnoga i životinjskog svijeta šumskih ekosustava se teži raznolikosti, šume se pomlađuju prirodnim putem, a u 95% površine sastav šume je prirodan. Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti, pa nam u slučaju šumarstva ne mogu nikako poslužiti kao uzor. Naša struka održava hrvatske šume u prirodnoj ravnoteži već više od 150 godina. Hrvatske šume su danas najvrijedniji obnovljivi prirodni resurs u Hrvatskoj. Ovakav način gospodarenja šumama neprijeporan je doprinos šumarstva globalnoj zaštiti prirode. Unutar Javnoga poduzeća "Hrvatske šume" na 112.748 ha šume su trajno zaštićene, kako bi očuvale svoje tlo od erozije, zaštitile akumulacije pitke vode, poslužile znanstvenim istraživanjima i dr. Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama koji se strogo provodi, te se pri tome jamči opstanak šume visoke ekološke kakvoće, ali i opća zaštita prirode šumovitoga prostora. Prijedlog u početku napisa kojim se predlaže kako bi šumarstvo preuzelo brigu o dijelu zaštite prirode, proizlazi iz poteškoća u kojima se nalazi zaštita prirodne baštine u Hrvatskoj. To je u svezi s prijedlogom Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine Republike Hrvatske, upućenoga Saboru Republike Hrvatske kojim se traži proširenje granica nacionalnih parkova "Risnjak" i "Plitvička jezera". U prijedlogu proširenja navode se i gospodarske šume s očitom namjerom njihova komercijalnog korišćenja. Pregledom dijelova uredajnih elaborata šuma navedenih nacionalnih parkova, vidimo kako se u provedbi nije poštivalo načelo potrajnosti i biološke opterećenosti, što nije u skladu sa šumarskim načelima koja su potpuno u skladu s načelima zaštite prirode. S obzirom na današnje teško ekonomsko stanje u Hrvatskoj, teško je izdvojiti dovoljno sredstava za učinkovitu zaštitu prirode pa se posiže za dodatnim prihodima u šumi. Predlažemo da J. P "Hrvatske šume" preuzmu brigu o šumi u nacionalnim parkovima "Risnjak", "Plitvička jezera", "Paklenica", "Krka" i "Mljet", dakle onima gdje u površini parka prevladava šuma. Šumarstvo sa svojim fakultetom i institutom te brojnim kadrovima odgojenim kako bi uzgajali i štitili šume i održali ekološku ravnotežu i raznolikost (diverzitet) vrsta, sposobno je šume nacionalnih parkova održati na svjetskoj razini. Na kraju se posebno napominje kako u svim hrvatskim nacionalnim parkovima djeluju samo dva diplomirana inženjera šumarstva, dok J. P. "Hrvatske šume" zapošljavaju diplomirane biologe. Prof. dr. B. Prpić Naslovna strana - Front page: Zimsko jutro u hrastovoj nizinskoj šumi (gosp. jed. Česma, šumarija Vrbovec) Winter morning in the lowland oak forest Česma, Vrbovec forestry district (Foto: T. Starčević) Naklada 1550 primjeraka |