DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 15 <-- 15 --> PDF |
D. Diminić: GLJIVA SPHAEROPSIS SAP1NEA (FR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 463-468 SI.-Fig. 2. Učestalost i vrste gljiva na bolesnim iglicama iz krošanja crnog bora kultura Slum- Vodice-Kupice i Marina-Prtlog - Fungi found and their frequency on the needles from crowns of Austrian pine plantations Slum-Vodicc-Kupice and Marina-Prtlog. Gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton (sinonimi: Diplodia pinea (Desm.) Kickx., Macrophoma pinea (Desm.) Petrak et Syd., Sphaeropsis ellisii Sacc.) navodi se u svijetu kao uzročnik različitih oboljenja organa četinjača, osobito borova. Uzrokuje nekrozu iglica, izbojaka, grana, rak debla, prstenastu trulež, bolest korijena, te plavilo bijelih živućih i oborenih stabala. Među najosjetljivije vrste spadaju crni bor (Pi- nus nigra Arn.) i kalifornijski bor (Pinus radiata Don.). Gljiva je rasprostranjena u cijelom svijetu (Bohm , 1959, Brookhouser i Peterson, 1971, Browne, 1968;Butin, 1984, Chou, 1987; Van Dam i De Kam, 1984; Ferreirinha, 1955; Kizikela shvili, 1984; Kobayashi, 1964; Mađar i dr. 1990; Morelet, 1971; Nicho I Is i Ostry, 1990 Peace, 1962; Sanchez, 1967; Sutton, 1980 Swart i dr., 1988; Waterman, 1943). Gljivu Sphaeropsis sapinea prvi putje opisao Frie s 1822. godine. U nas se ona, prema dostupnoj literaturi, prvi put spominje 1959. godine od strane Bohma. Autor navodi podatak od oko 60% oboljelih jednogodišnjih sadnica crnog bora u rasadniku Bosiljevo (Karlovačko područje). Halambek iLiović (1988) o istoj gljivi, zajedno s gljivom Cenangium ferruginosum Fr., izvještavaju prilikom istraživanja propadanja crnog bora u kulturama u Istri, Primorju i Dalmaciji. No, u nas prva zabilježena značajnija oboljenja crnog bora u kulturama kao isključivom posljedicom napada gljive Sphaeropsis sapinea vezana su za provedena istraživanja 1991. i 1992. na području Istre (Diminić , 1994). Rezultati istraživanja u Istri pokazala su daje gljiva Sphaeropsis sapinea odgovorna za sušenja crnog bora u kulturama Kanegra, Puntera, Marina i Prtlog. Godine 1993. istraživanja su nastavljena i proširena na Crikveničko- vinodolsko područje te na otok Rab. Rezultati tih istraživanja potvrdili su prisutnost gljive i na tom području, no osim na lokalitetima Klenovica i Lopar nisu zabilježena značajnija sušenja borova. Analiza uzoraka s lokaliteta Klenovica, gdje su uočena sušenja nekolicine mladih borova, pokazala su prisutnost gljive Sphaeropsis sapinea na do 30% uzoraka (iglice, izbojci i češeri) sa tih stabala (Dimini ć i dr., 1995). Stanje crnog bora u kulturi na Loparu (otok Rab) je loše. Crni bor zadnjih godina propada. Krošnje borova su prorijeđene. Sušenje grana od vrha prisutno je u krošnjama stabala, sa kojih su uzimani uzorci, i do 40%. Analiza istih pokazala je da su za takvo stanje podjednako kriva dva biotska čimbenika: gljiva Sphaeropsis sapinea i ksilofagni insekti iz porodica Anobiidae i Scolytidae. SI.-Fig. 3. Oboljeli dvogodišnji izbojak crnog bora - Infected two-year old -Fig. 4. Suha odrasla stabla crnog bora u kulturi Prtlog - Dieback old Austrian pine shoot. Austrian pine trees in the plantation Prtlog. |