DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 14 <-- 14 --> PDF |
D. Diminić: GLJIVA SPHAEROPSIS SAPINEA (FR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 463-468 MATERIJAL I METODE RADA MATERIALS AND METHODS Provedena istraživanja u borovim kulturama 1991. i 1992. godine pokrila su područje cijele Istre. Ona su vršena na 21 lokalitetu: u 9 kultura crnog bora, 5 kultura alepskog bora, 1 kulturi brucijskog bora, te u 2 mješovite kulture crnog i alepskog bora, 2 mješovite kulture crnog i brucijskog bora i u 1 mješovitoj kulturi alepskog i brucijskog bora, te 1 mješovitoj kulturi crnog, alepskog i brucijskog bora. 1993. godine obuhvaćeno je 5 kultura crnog bora na Crikveničko-vinodolskom području, te 1 na otoku Rabu. Početkom 1994. godine ponovo su uzeti uzorci sa stabala crnog bora u Prtlogu (Istra), te urujnu iste godine na otoku Veli Brijun, također sa stabala crnog bora (slika 1). Na svakom lokalitetu najprije je ocjenjivano zdravstveno stanje same kulture, a zatim je odabrano 3 do 10 stabala sa kojih su uzimani uzorci. Skupljane su iglice iz krošnje i sa tla, izbojci, grane i češeri. Svakoje stablo obrojčano i zdravstveno ocijenjeno prije uzimanja uzoraka. Uzorci su kasnije analizirani u laboratoriju. Iglice i izbojci, te dijelovi suhih grana i štitići češera, stavljeni su na vlagu u petrijeve posude radi bubrenja i dozrijevanja, eventualno prisutnih plodnih tijela gljiva u, odnosno na navedenim organima. Nakon 1 do 3 dana pristupilo se analizi uzoraka najprije pod stereomikro SI.-Fig. 1. Lokaliteti borovih kultura u kojima su vršena istraživanja - Pine skopom, s povećanjem od 4 do 16 puta. Uočena plodna plantation research localities. tijela rezana su poprečno zajedno sa cijelim (iglica) ili dijelom (izbojak, kora grane, štitić češera) biljnog organa biljnom organu, mjerene su veličine plodnih tijela i na. Pripremljen preparat analiziran je pod klasičnim zrelih spora. Dobiveni podaci upisivani su u za to primikroskopom, s povećanjem 100 i 400 puta. Analizom premljene formulare. Na temelju analize tih podataka preparata utvrđivanje položaj plodnih tijela u, odnosno determinirane su nađene gljive. REZULTATI RADA - RESULTS Zatečeno stanje na terenu i rezultati analize uzoraka pokazali su da su alepski i brucijski bor u cjelini u dobrom zdravstvenom stanju u istraživanim kulturama, dok sa crnim borom nije isti slučaj. Na nekim lokalitetima zabilježena su značajnija sušenja najmlađih izbojaka u krošnji, grana, dijelova krošnje i cijelih stabala različite starosti u kulturama Kanegra, Puntera, Marina, Prtlog, Klenovica i Lopar (slika 1). Najizraženija sušenja utvrđena su u Kanegri, Marini, Prtlogu i Loparu. Sušenje vršnih najmlađih izbojaka iz različitih dijelova krošnji crnog bora tipični su simptomi bolesti uočeni tijekom istraživanja u borovim kulturama Istre. Vremenom je utvrđeno da se sušenja nastavljaju do baze grana. Krajnji stadij napredovanja bolesti jesu potpuno osušena stabla crnog bora. Navedeni simptomi uočavani su na stablima različite starosti. Oboljevali su borovi kako na osami tako i u grupama. Najdrastičnije stanje, kao posljedicom bolesti, zabilježeno je u kulturi Prtlog gdje je preko 30% stabala potuno osušilo. Rezultati analize iglica iz krošanja, izbojaka, grana i češera utvrdili su daje gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton najčešća među nađenim mikozama na istraživanim borovima, te ujedno i najštetnija za crni bor na gore navedenim lokalitetima. Ista je prisutna u gotovo svim kulturama gdje su vršena istraživanja. Na slici 2 prikazana je usporedba analize 1.490 iglica iz krošanja crnog bora u kulturama najboljeg zdravstveng stanja Slum, Vodice i Kupice, i najlošijeg zdravstvenog stanja Marina i Prtlog. |