DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVKN1 ČLANCI -ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 463-468 UDK 630* 443.001 GLJIVA SPHAEROPSIS SAPINEA (FR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA SJEVERNOJADRANSKOG PODRUČJA* FUNGUS SPHAEROPSIS SAPINEA (FR.) DYKO ET SUTTON ON PINES ON THE NORTH ADRIATIC AREA Danko DIMINIĆ** SAŽETAK: 1991. godine započela su, a 1992. proširena istraživanja zdravstvenog stanja borovih kultura na području Istre. Tijekom rada evidentirane su neke patogene gljive na iglicama, izbojcima, granama i češerima alepskog, brucijskog i crnog bora. Među nađenim mikozama gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton utvrđena je kao jedna od najčešćih na istraživanim borovima, te kao najštetnija za crni bor na nekim lokalitetima. Uslijed napada Sphaeropsis sapinea došlo je do sušenja vršnih izbojaka, grana i cijelih stabala. Glede navedenoga, istraživanja su nastavljena i proširena na Crikveničkovinodolsko područje i otok Rab, s posebnim naglaskom na crni bor. U radu su izneseni rezultati terenskih i laboratorijskih istraživanja gljive Sphaeropsis sapinea do rujna 1994. u navedenim područjima. Ključne riječi: Sphaeropsis sapinea, alepski bor, brucijski bor, crni bor, sušenje, sjevernojadransko područje, Hrvatska UVOD - INTRODUCTION Zadnjih godina primijećena su značajnija sušenja Tijekom rada evidentirane su neke patogene gljive na crnog bora na našem obalnom području. Provedenim iglicama, izbojcima, granama i češerima borova. Medu istraživanjem 1986. godine zabilježeno je nekoliko nađenim mikozama gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) lokaliteta s pojedinačnim i grupimičnim sušenjem staDyko et Sutton utvrđena je kao najučestalija i najbala crnog bora. Istraživanjem su utvrđene mikoze Ce-štetnija za crni bor na tim lokalitetima. nangium ferruginosum Fr., koja je dovedena u vezu s Zbog navedenog 1993. godine proširena su istražipropadanjem crnoga bora, i Diplodia pinea Desm. 1= vanja zdravstvenog stanja kultura crnog bora na Cri- Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton/ (Halam -kveničko-vinodolskom području i otoku Rabu. Dobibek iLiović , 1988). veni rezultati pokazali su također prisutnost iste gljive i na tom području. Istraživanjem zdravstvenog stanja kultura alepskog, brucijskog i crnog bora na području cijele Istre, započeGljivi Sphaeropsis sapinea od osamdesetih godina tih 1991. godine , uočeni su lokaliteti sa značajnijim suna ovamo posvećuje se veću pozornost u nekim Europ skim zemljama: Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji i šenjem crnog bora (Kanegra, Puntera, Marina i Prtlog). Austriji (De Kam i dr., 1990; Piou i dr., 1991; Bussotti idr, 1992; Cee h, 1994; N ico lotti -pismo, 1996). Kao problem u tim zemljama javljaju se značajna sušenja najmlađih izbojaka, grana, dijelova * Prošireni referat sa znanstvenog simpozija "100-ta obljetnica znanstveno istraživačkog rada poljodjelsko prehrambenog sustava i šumarstva medite-krošnji, pa i cijelih stabala crnog, običnog, alepskog, rana Republike Hrvatske" Split, 12. i 13. listopad 1994. ** Mr. se. Danko Diminić, Šumarski fakultet Zagreb brucijskog i primorskog bora. 463 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 14 <-- 14 --> PDF |
D. Diminić: GLJIVA SPHAEROPSIS SAPINEA (FR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 463-468 MATERIJAL I METODE RADA MATERIALS AND METHODS Provedena istraživanja u borovim kulturama 1991. i 1992. godine pokrila su područje cijele Istre. Ona su vršena na 21 lokalitetu: u 9 kultura crnog bora, 5 kultura alepskog bora, 1 kulturi brucijskog bora, te u 2 mješovite kulture crnog i alepskog bora, 2 mješovite kulture crnog i brucijskog bora i u 1 mješovitoj kulturi alepskog i brucijskog bora, te 1 mješovitoj kulturi crnog, alepskog i brucijskog bora. 1993. godine obuhvaćeno je 5 kultura crnog bora na Crikveničko-vinodolskom području, te 1 na otoku Rabu. Početkom 1994. godine ponovo su uzeti uzorci sa stabala crnog bora u Prtlogu (Istra), te urujnu iste godine na otoku Veli Brijun, također sa stabala crnog bora (slika 1). Na svakom lokalitetu najprije je ocjenjivano zdravstveno stanje same kulture, a zatim je odabrano 3 do 10 stabala sa kojih su uzimani uzorci. Skupljane su iglice iz krošnje i sa tla, izbojci, grane i češeri. Svakoje stablo obrojčano i zdravstveno ocijenjeno prije uzimanja uzoraka. Uzorci su kasnije analizirani u laboratoriju. Iglice i izbojci, te dijelovi suhih grana i štitići češera, stavljeni su na vlagu u petrijeve posude radi bubrenja i dozrijevanja, eventualno prisutnih plodnih tijela gljiva u, odnosno na navedenim organima. Nakon 1 do 3 dana pristupilo se analizi uzoraka najprije pod stereomikro SI.-Fig. 1. Lokaliteti borovih kultura u kojima su vršena istraživanja - Pine skopom, s povećanjem od 4 do 16 puta. Uočena plodna plantation research localities. tijela rezana su poprečno zajedno sa cijelim (iglica) ili dijelom (izbojak, kora grane, štitić češera) biljnog organa biljnom organu, mjerene su veličine plodnih tijela i na. Pripremljen preparat analiziran je pod klasičnim zrelih spora. Dobiveni podaci upisivani su u za to primikroskopom, s povećanjem 100 i 400 puta. Analizom premljene formulare. Na temelju analize tih podataka preparata utvrđivanje položaj plodnih tijela u, odnosno determinirane su nađene gljive. REZULTATI RADA - RESULTS Zatečeno stanje na terenu i rezultati analize uzoraka pokazali su da su alepski i brucijski bor u cjelini u dobrom zdravstvenom stanju u istraživanim kulturama, dok sa crnim borom nije isti slučaj. Na nekim lokalitetima zabilježena su značajnija sušenja najmlađih izbojaka u krošnji, grana, dijelova krošnje i cijelih stabala različite starosti u kulturama Kanegra, Puntera, Marina, Prtlog, Klenovica i Lopar (slika 1). Najizraženija sušenja utvrđena su u Kanegri, Marini, Prtlogu i Loparu. Sušenje vršnih najmlađih izbojaka iz različitih dijelova krošnji crnog bora tipični su simptomi bolesti uočeni tijekom istraživanja u borovim kulturama Istre. Vremenom je utvrđeno da se sušenja nastavljaju do baze grana. Krajnji stadij napredovanja bolesti jesu potpuno osušena stabla crnog bora. Navedeni simptomi uočavani su na stablima različite starosti. Oboljevali su borovi kako na osami tako i u grupama. Najdrastičnije stanje, kao posljedicom bolesti, zabilježeno je u kulturi Prtlog gdje je preko 30% stabala potuno osušilo. Rezultati analize iglica iz krošanja, izbojaka, grana i češera utvrdili su daje gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton najčešća među nađenim mikozama na istraživanim borovima, te ujedno i najštetnija za crni bor na gore navedenim lokalitetima. Ista je prisutna u gotovo svim kulturama gdje su vršena istraživanja. Na slici 2 prikazana je usporedba analize 1.490 iglica iz krošanja crnog bora u kulturama najboljeg zdravstveng stanja Slum, Vodice i Kupice, i najlošijeg zdravstvenog stanja Marina i Prtlog. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 15 <-- 15 --> PDF |
D. Diminić: GLJIVA SPHAEROPSIS SAP1NEA (FR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 463-468 SI.-Fig. 2. Učestalost i vrste gljiva na bolesnim iglicama iz krošanja crnog bora kultura Slum- Vodice-Kupice i Marina-Prtlog - Fungi found and their frequency on the needles from crowns of Austrian pine plantations Slum-Vodicc-Kupice and Marina-Prtlog. Gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton (sinonimi: Diplodia pinea (Desm.) Kickx., Macrophoma pinea (Desm.) Petrak et Syd., Sphaeropsis ellisii Sacc.) navodi se u svijetu kao uzročnik različitih oboljenja organa četinjača, osobito borova. Uzrokuje nekrozu iglica, izbojaka, grana, rak debla, prstenastu trulež, bolest korijena, te plavilo bijelih živućih i oborenih stabala. Među najosjetljivije vrste spadaju crni bor (Pi- nus nigra Arn.) i kalifornijski bor (Pinus radiata Don.). Gljiva je rasprostranjena u cijelom svijetu (Bohm , 1959, Brookhouser i Peterson, 1971, Browne, 1968;Butin, 1984, Chou, 1987; Van Dam i De Kam, 1984; Ferreirinha, 1955; Kizikela shvili, 1984; Kobayashi, 1964; Mađar i dr. 1990; Morelet, 1971; Nicho I Is i Ostry, 1990 Peace, 1962; Sanchez, 1967; Sutton, 1980 Swart i dr., 1988; Waterman, 1943). Gljivu Sphaeropsis sapinea prvi putje opisao Frie s 1822. godine. U nas se ona, prema dostupnoj literaturi, prvi put spominje 1959. godine od strane Bohma. Autor navodi podatak od oko 60% oboljelih jednogodišnjih sadnica crnog bora u rasadniku Bosiljevo (Karlovačko područje). Halambek iLiović (1988) o istoj gljivi, zajedno s gljivom Cenangium ferruginosum Fr., izvještavaju prilikom istraživanja propadanja crnog bora u kulturama u Istri, Primorju i Dalmaciji. No, u nas prva zabilježena značajnija oboljenja crnog bora u kulturama kao isključivom posljedicom napada gljive Sphaeropsis sapinea vezana su za provedena istraživanja 1991. i 1992. na području Istre (Diminić , 1994). Rezultati istraživanja u Istri pokazala su daje gljiva Sphaeropsis sapinea odgovorna za sušenja crnog bora u kulturama Kanegra, Puntera, Marina i Prtlog. Godine 1993. istraživanja su nastavljena i proširena na Crikveničko- vinodolsko područje te na otok Rab. Rezultati tih istraživanja potvrdili su prisutnost gljive i na tom području, no osim na lokalitetima Klenovica i Lopar nisu zabilježena značajnija sušenja borova. Analiza uzoraka s lokaliteta Klenovica, gdje su uočena sušenja nekolicine mladih borova, pokazala su prisutnost gljive Sphaeropsis sapinea na do 30% uzoraka (iglice, izbojci i češeri) sa tih stabala (Dimini ć i dr., 1995). Stanje crnog bora u kulturi na Loparu (otok Rab) je loše. Crni bor zadnjih godina propada. Krošnje borova su prorijeđene. Sušenje grana od vrha prisutno je u krošnjama stabala, sa kojih su uzimani uzorci, i do 40%. Analiza istih pokazala je da su za takvo stanje podjednako kriva dva biotska čimbenika: gljiva Sphaeropsis sapinea i ksilofagni insekti iz porodica Anobiidae i Scolytidae. SI.-Fig. 3. Oboljeli dvogodišnji izbojak crnog bora - Infected two-year old -Fig. 4. Suha odrasla stabla crnog bora u kulturi Prtlog - Dieback old Austrian pine shoot. Austrian pine trees in the plantation Prtlog. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 16 <-- 16 --> PDF |
D. Diminic: GLJIVA SPHAEROPSIS SAPINEA (FR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA Šumarski lisl br. 11 12, CXX (1996), 463-468 SI.-Fig. 5. Piknide Sphaeropsis sapinea na prošlogodišnjem izbojku crnog bora -Sphaeropsis sapinea pycnidia on the one-year old Austrian pine shoot. Krajem ožujka 1994. godine ponovljeno je skupljanje uzoraka u kulturi Prtlog. Analiza iglica, izbojaka i češera sa mladih oboljelih stabala crnog bora potvrdila je i daljnju prisutnost gljive Shaeropsis sapinea u toj kulturi. U rujnu iste godine uzeti su uzorci s odraslih parkovnih stabala crnog bora na otoku Veli Brijun. Primijećena su sušenja najmlađih izbojaka do 10 % u krošnjama. SI.-Fig. 6. Poprečni presjek kroz iglicu i zrelu piknidu gljive Sphaeropsis sapinea - Cross section through the needle and mature Sphaeropsis sapinea pycnidium. Analiza uzetih uzoraka potvrdila je sumnju da je uzrok sušenja izbojaka gljiva Sphaeropsis sapinea. Na slici 3 prikazanje oboljeli dvogodišnji izbojak crnog bora, a na slici 4 suha odrasla stabla crnog bora u kulturi Prtlog kao posljedicom napada gljive Sphaeropsis sapinea. Na slici 5 mogu se uočiti crna plodna tijela gljive - piknide na prošlogodišnjem izbojku, te na slici 6 poprečni presjek kroz jedno takvo plodno tijelo i iglicu. DISKUSIJA I ZAKLJUČAK DISCUSSION AND CONCLUSION Rezultati provedenih istraživanja u razdoblju 1991. - 1994. godine na području Istre, Crikveničko-vinodolskom području i otoku Rabu utvrdili su da je gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton među najčešćim mikozama na alepskom, brucijskom i crnom boru, te daje najštetnija za crni bor. Najveće štete uslijed napada gljive zabilježene su na lokalitetima: Kanegra, Puntera, Marina, Prtlog i Lopar. S obzirom daje Sphaeropsis sapinea prisutna na gotovo svim istraživanim lokalitetima crnog bora, a sušenja su zabilježena samo na nekim, postavlja se pitanje zbog čega je na tim lokalitetima došlo do značajnijih sušenja izbojaka, grana, dijelova krošanja i cijelih stabala, dok na ostalima nije. Na temelju razgovora sa stručnjacima na terenu, zatim dobivenim rezultatima istraživanja (terenska zapažanja i laboratorijske analize), te navodima u literaturi (Peace, 1962; Chou, 1987; De Kam, 1990; Nicholls iOstry, 1990; Bussotti i dr., 1992)kako se radi o patogenu koji napada fiziološki oslabljele borove, razmatranja eventualnih uzroka masovnijoj pojavi gljive bila su usmjerena na utjecaj klime i staništa. U navedenu svrhu obrađeni su podaci Hrvatskoga meteorološkog zavoda i analizirani podaci o proizvodnim osobinama tala istraživanih lokaliteta u Istri. Dobiveni podaci upućuju na to da je sušno razdoblje u 1991. godini uz siromašnije stanišne uvjete (tlo) utjecalo na predispoziciju stabala crnog bora na napad gljive Sphaeropsis sapinea na lokalitetima Kanegra, Puntera, Marina i Prtlog, te kao posljedicu napada značajna sušenja borova u 1992. godini. Što se tiče kulture crnog bora u Loparu, jer za taj lokalitet nisu korišteni podaci meteorološkog zavoda, prisutni su lošiji staniši uvjeti (tlo), te izloženost jakoj buri i posolici iz Velebitskog kanala. Stoga postoji pretpostavka da su spomenuti abiotski čimbenici utjecali na fiziološku oslabljelost borova, a kao takvi pogodovali su napadu gljive i ksilofagnih insekata. O gljivi Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton u nas se malo zna. Dosadašnja istraživanja pokazuju da u budućnosti treba voditi računa o ovoj gljivi kao značajnim patogenom borova, posebno crnog bora koji u određenim uvjetima može poprimiti karakter epidemije. Istraživanja gljive Sphaeropsis sapinea u nas se nastavljaju. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 17 <-- 17 --> PDF |
D. Diminić: GLJIVA SPHAEROPS1S SAP1NEA (FR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA Šumarski liši br. 11-12, CXX (19%), 463-468 LITERATURA - REFERENCES Bohm, A. (1959): Diplodia pinea (Desni.) Kickx uzročnik sušenja sadnica bora. Šumarski list 1-3, str. 48-50. Brookhouser , L.W., Peterson, G.W. (1971): Infection of Austrian, Scots, and Ponderosa Pines by Diplodia pinea. Phytopathology, Vol. 61, pp. 409-414. Browne , F.G. (1968): Pests and Diseases of Forest Plantation Trees. Oxford. Bussotti, R, Gellini,R., Grossoni, P., Raddi, S. (1992): Mediterranean Forest Tree Decline in Italy. Centro di studio per la Patologia delle Specie Legnose Montane, CNR, Firenza. B u t i n, H. (1984): Triebspitzenschaden an Pinus silvestris, verursacht durch Sphaeropsis sapinea (= Diplodia pinea). Allgemeine Forst Zeitschrift 50, pp. 1256-1257. Cech , T.L. (1994): Epidemic occurrence of Sphaeropsis sapinea in Eastern Austria. Shoot and Foliage Diseases in Forest Trees. Istituto di Patlogia e Zoologia Forestale e Agraria Universita degli Studi di Firenze, pp. 263-269. C h o u, C.K.S. (1987): Crown wilt of Pinus radiata associated with Diplodia pinea infection of woody stems. European Journal of Forest Pathology 7, Vol. 17, pp. 398-41 l.(L.S. 1986-1988). D a m, B.C. Van, Kam, M. de (1984): Sphaeropsis sapinea (= Diplodia pinea), cause of dieback of top shoots of Pinus in the Netherlands. Nederlands Bosbouwtijdschrift 6, Vol. 56, pp. 173-177. Diminić , D. (1994): Prilog poznavanju mikoza borovih kultura u Istri. Glasnik za šumske pokuse, Vol. 30, str. 21-60. Diminić, D., Glavaš, M., Hr a sove c, B. (1995): Mikoze i štetni insekti u kulturama crnog bora na Crikveničko-vinodolskom području u 1993. Šumarski list 7-8, str. 245-252. Halambek, M., L io v ić, B. (1988): Propadanje crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Istre, Primorja i Dalmacije. Zbornik radova. Drugo savjetovanje o naučno-i straži vačkom radu Šumarskog instituta Jastrebarsko 75, Vol. 23, str. 135 139. Ferreirinha , M.P. (1955): Identificaco de uma doenca de Pinus ins ignis Dougl. e de Pinus pinaster Sol. ex A it. Estud. Inform. Serv. flor. aquic. 46,p.43.(R.A.M. 35, 131). Kam, M. de, Dam, B.C. van, Versteegen, CM., Burg, J. van den, Blok, H., Voet, H. van der (1990): De epidemische ontwikkelimg van Sphaeropsis sapinea, oorzaak van scheutsterfte en bastnecrose bij Pinus-soorten in Nederland. IBN-DLO, Rapport nr. 598, Wageningen. Kizikelashvili, O.G. (1984): Distribution of some fungus diseases of Pitsunda pine in its habitat. Mikologiya i Fitopatologiya 4, Vol. 18, pp. 330 333. (R.P.P. 64, 1311). Kobayashi, T (1964): Two needle blights of Pinus densi/lora seedlings. Forest Protection News, Vol. 13, pp. 14-15, (Diplodia twig and needle blight of conifers. Bibliography). Madar,Z., Solel,Z., Sztejnberg, A. (1990): The effect of Diplodia pinea f.spi eupressi and Seiridium cardinale on water flow in cypress branches. Physiol. Mol. Plant Pathol. 5, Vol. 37, pp. 389-398. (L.S. 1989-1992). Mor e let, M. (1971): La maladie chancreuse du pin d´Alep. I. Inventaire des champignons associe aux chancres. Bulletin Mensuel de la Societe Linneenne de Lyon 9, Vol. 40, pp. 265-269. (R.P.P. 52,514). N i c h o 11 s, T.H., Ostry, M.E. (1990): Sphaeropsis sapinea Cankers on Stressed Red and Jack Pines in Minnesota and Wisconsin. Plant Disease 1, Vol. 74, pp. 54-56. Peace , T.R. (1962): Pathology of Trees and Schrubs. Oxford. Piou, D., Chandelier, P., Morelet, M. (1991): Sphaeropsis sapinea un nouveau probleme sanitare des Pins en France ? Rev. For. Fr. 3, Vol. 43, pp. 203-213. Sanchez , D. (1967): Efermedales en los viveros de Pinus elliotti y Araucaria angustifolia en Paraguay. Fitopatologia, Vol. 2, pp. 27-28. (R.A.M. 48,483). Sutton , B.C. (1980): The Coelomycetes. Commonwealth Mycological Institute. Kew, Surrey. Swart, W.J., Wingfield, M.J., Knox-Davies, PS. (1988): Relative susceptibilities to Sphaeropsis sapinea of six Pinus spp. cultivated in South Africa. European Journal of Forest Pathology, Vol. 18, pp. 184-189. Waterman, A.M. (1943): Diplodia pinea and Sphaeropsis malorum on Soft Pines. Phytopathology, Vol. 33, pp. 828-831. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. Diminić: GLJIVA SPHAEROPSIS SAP1NEA (PR.) DYKO ET SUTTON NA BOROVIMA Šumarski list br. 11-12, CXX (1996), 463-468 SUMMARY: The health evaluation of pine plantations was done in the period from 1991 to 1994 on the North Adriatic area (Figure 1). It has revealed that Pinus brutia Ten. and Pinus halepensis Mill, were mainly in the good condition on the researched area. This was not the case with Pinus nigra Arn. On some localities (Figure 1) it was recorded significant dieback of the youngest soots, branches, the part of crowns and whole trees in the various age classes. Laboratory analyses of the collected needles, shoots, branches and cones of mentioned pine species showed occurrence of some mycoses. Analyses revealed that Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton was the most frequent on the samples and also with significant injurious impact on the dieback of Austrian pine trees. The obtained climatological data and soil productivity survey for the researched area propounded that the arid period in 1991 together with poor site conditions predisposed the Austrian pine trees to the Sphaeropsis sapinea attack on some localities in Istria region. Attack consequence was the dieback of pines in 1992. Austrian pine plantation on the island of Rab was planted on poor soil conditions area, and plantation has been also under the strong influence of the north wind and the salt from the sea. The mentioned abiotic agents were propounded as the predisposition conditions to the outbreak of Sphaeropsis sapinea. Repeated collecting of samples on some pine dieback area in Istria region in 1994 confirmed still presence of the fungus in plantations. Keywords: Sphaeropsis sapinea, Pinus brutia, Pinus halepensis, Pinus nigra, dieback, the North Adriatic area, Croatia. |