DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 9     <-- 9 -->        PDF

B.Prpić: 120GODINAŠUMARSKOGALISTA Šiimarski list br. 9 10,CXX( 19%). 391-392


120 GODINA ŠUMARSKOGA LISTA


Šumarski list, danas stodvadesetogodišnjak, glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva, neprijeporno je najstariji
šumarski časopis ovog dijela Europe. Prvi broj
Šumarskoga lista izašao je 1. siječnja 1877. godine, u-
ređen po tada već pokojnome V. Koroškenj iju, prvome
tajniku obnovljenoga Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva. Tada su, naime, sazrele političke prilike da se
obnovi prije trideset godina osnovano Društvo.


Revolucionarni dani 1848. i poznati Bachov apsolutizam
koji je slijedio poslije njih, loše su prilike za rad
Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva koje je posljedak
domoljubnih kretanja u Hrvatskoj oko Ilirskoga
preporoda, ali i sve većeg broja hrvatskih šumarskih kadrova
školovanih u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i
Austriji.


Konjunktura slavonske hrastovine na svjetskome tržištu
i pretakanje novca iz hrvatskih nizinskih šuma u
ondašnje metropole, razbudio je hrvatsku šumarsku inteligenciju
te ju usmjerio na razmišljanja u smislu osnivanja
vlastite šumarske udruge, vlastitoga školstva i
vlastite pisane šumarske riječi.


Zamišljeno, dogovoreno i učinjeno. Godine 1846.
osniva se vlastita šumarska udruga, 1860. godine osniva
se Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima,
1877. godine izlazi prvi broj Šumarskoga lista, a dvadeset
godina kasnije Hrvatska dobiva vlastiti Šumarski
fakultet, Šumarsku akademiju u Zagrebu prislonjenu uz
Mudroslovni fakultet Hrvatskoga sveučilišta.


Prva hrvatska šumarska pisana riječ je godišnjak
"Trudovi", čiji prvi broj izlazi 1847. godine. Puno ime
godišnjaka je: "Trudovi godišnjaka šumarskoga za
Hervatsku i Slavoniju". Drugi broj "Trudova izlazi
1851., a treći i posljednji 1852. godine.


"Trudovi" se, prema Piškoriću, ubrajaju medu najstarije
šumarske listove u Europi. Na njemačkome jezičnom
području prvenstvo pripada listu: "Diana-Geselscheftsschrift
fur Erweiterung und Berichtigung der
Natur-, Forst- und Jagdkunde", odnosno -Diana- društveni
list za proširenje i ispravljanje znanja o prirodi,
šumi i lovu. Prvo godište izašlo je 1797, a posljednje,
treće 1805. godine.


Drugi šumarski časopis pojavljuje se u Pragu 1824.
godine pod nazivom: "Der aufmerksame Forstmann"
odnosno hrvatski: Pozorni šumar. Časopis izlazi do
1831. godine.


U tijeku ovoga časopisa izlaze 1825. godine "Opće
šumarsko-lovačke novine" - "Algemeine Forst-und
Jagdzeitung", koje se i danas tiskaju u Frankfurtu na
Majni. Iste godine započinje se u Hannoveru tiskati
"Forstarchiv, Zeitschrift fur wissenschaftlichen und
technischen Fortschritt in der Forstwirtschaft", odnosno
"Šumarski arhiv, časopis za znanstveni i tehnički napredak
šumskog gospodarstva", koji se održao do danas.


"Trudovi" su prvi hrvatski šumarski stručni godišnjak
koji prestaje izlaziti pod pritiskom Bachova apsolutizma,
a svoje uskrsnuće doživljava 1. siječnja 1877.
kao "Šumarski list".


Od 1877. godine do danas Šumarski list neprekidno
izlazi. Tiskan je na preko 61000 stranica, i u njemu su
zapisi iz pera preko 1200 autora. Na svojemu početku
Šumarski list zamišljen je kao glasilo Hrvatsko-slavonskoga
šumarskoga društva s ciljem izvješćivanja o staleškim,
društvenim, stručnim i znanstvenim zbivanjima
u udruzi te u nas, ali i u inozemstvu. Prvobitna zamisao
o ustroju glasila zadržana je i danas, ali uz proširenje
stručne i znanstvene komponente njegova sadržaja.
Briga o staleškim pitanjima je tijekom komunističkog
razdoblja u potpunosti izostala.


Šumarski list je u proteklih 120 godina imao golem
upliv na razvoj hrvatske šumarske struke. Urednici su
pretežito sveučilišni profesori, a prije osnutka Šumarske
akademije u Zagrebu to su najistaknutiji šumarski
stručnjaci - Mijo Vrbanić, Vatroslav Rački, Vilim Dojković
i Josip Kozarac.


Časopis je usmjeravao i vjerno pratio zbivanja u
struci i Društvu, a posebno je izvješćivao o poteškoćama
koje su pratile hrvatske šume i šumarsku struku.
U prošlome stoljeću to je problem obnove posječenih
lužnjakovih prirodnih šuma, u velikom broju slučajeva
nizinskih prašuma.


Slijedom zabilježenoga u Šumarskome listu, ali puno
bolje po današnjem sastavu hrvatskih šuma, vidimo
kako su stručna promišljanja i napisi u stručnome glasilu
bili dobri i kako se struka njih pridržavala što se vidi
iz sastava našega šumskog fonda. Kao najznačajnije
navodimo kako šume u Hrvatskoj imaju prirodan sastav,
njima se, nadalje gospodari prema postulatu potrajnosti,
a odlikuju se velikom raznolikošću flore i faune.


Velik broj šumarskih pisaca iz prošloga stoljeća bavio
se obnovom i budućim sastavom hrastovih nizin




ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 10     <-- 10 -->        PDF

B.Prpić: 120 GODINA ŠUMARSKOGA LISTA Šumarski list br. 9-10, CXX (1996), 391-392


skih šuma. Pri tome se posebno ističu hrvatski književnik
i šumar Josip Kozarac i profesor uzgajanja šuma
Šumarskoga fakulteta u Zagrebu dr. Andrija Petračić.
Tako Kozarac u svojemu članku u Sumarskome listu
1897. pod naslovom: "O uzgoju posavskih hrastovih
sastojina u prvim periodima obhodnje" (str. 1 -15) piše u
završnoj rečenici: "Iz svega slijedi, da ćemo mi sa hrastovom
šumom morati uprav onako gospodariti, kakovu
smo ju prvo 50-60 godina gotovu od prirode pomislili:
bit će naime čistih hrastića, biti će ih pomiešanih u
ovakvoj i onakvoj smjesi, kako to bude stojbina i priroda,
a ne mi nalagali". Iz citata vidimo kako je J. Kozarac
znao čitati prirodu i kako je pristupio rješenju problema
na ekosustavnoj osnovi.


Još u 19. stoljeću bilježi Šumarski list pojavu propadanja
stabala hrasta lužnjaka. Ta pojava doživljava dvadesetih
godina ovog stoljeća kulminaciju i praktički ne
silazi sa stranica časopisa za čitavo vrijeme njegova izlaženja.
Sušenju hrasta priključuje se sušenje nizinskoga
brijesta velikih razmjera, a osamdesetih godina ovog
stoljeća sve se više pojavljuju napisi o propadanju manje
ili više svih vrsta drveća u hrvatskim šumama.


Na stranicama Šumarskoga lista prate se promjene
šumarskoga zakonodavstva, pojava propadanja šuma
uzrokovana onečišćenjem zraka i vode kao i prodor novih
disciplina u šumarsku struku (šumarska fitocenologija,
šumarska genetika, ekologija šuma, daljinska istraživanja,
kibernetika i dr.).


Na puno stranica Šumarskoga lista piše se o problematici
primorskoga krša i njegova pošumljavanja, a do
pojave časopisa "Drvna industrija" 1950. godine Šumarski
list objavljuje napise iz područja prerade drva.


U novoj, neovisnoj Hrvatskoj Šumarski list dobiva
novo ruho. Tiska se suvremenom grafičkom tehnologijom,
što omogućuje grafičke i slikovne priloge visoke
kakvoće. Znanstvani članci podložni su međunarodnoj
recenziji, a znanstveni radovi iz Šumarskoga lista citiraju
se u međunarodnim referentnim časopisima.


Od početka Domovinskog rata 1991. godine do pobjedničkoga
"Bljeska" i "Oluje", "Šumarski list" pratio
je zbivanja na bojišnicama, a uredništvo je pokušavalo
saznati stanje okupiranih šuma u Baranji, Psunju, Banovini,
Nacionalnome parku "Plitvička jezera", Kordunu,
Lici i Dalmaciji. Prvi napis o Domovinskome ratu
nosi naslov: "Hrvatske šume i srpska agresija na Hrvatsku",
a odmah iza njega slijedi napis: "Štete u drvnoj
industriji uslijed srpske agresije na Republiku Hrvatsku".
Poslije ovih uvodnih članaka slijedi njih više koji
pišu o problemu rata i stanja u šumama. Jedan od značajnijih
napisa poslije "Oluje" je: "Stanje šumskih ekosustava
u Nacionalnome parku - Plitvička jezera - poslije
srbo-četničke okupacije 1991-95". U narednome
razdoblju planira se obilazak Kopačkoga rita i prašuma
Prašnik i Muški bunar na Psunju.


Prof dr. se. B. Prpić,
glavni urednik "Šumarskog lista"