DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Prpić iznosi nekoliko zabrinjavajućih podataka, koji samo potkrijepljuju koliko je hrast lužnjak u opasnosti. Osutost krošnja koju pratimo od 1987. godine, a koja je pouzdani indikator sušenja, povećava se od 8,7% (1987. g.)načak37,5%(1995.g.). Nije potrebno naglasiti kolika je ovisnost hrasta lužnjaka o vodi. Nestankom brijesta, smanjenim udjelom jasena, bukve pa čak i graba u hrastovim sastojinama, pojavljuje se opasnost stvaranja monokultura, što također utječe na stabilnost sastojine. Treba sjeći ono stoje bolesno, poštujući činjenično stanje, prilagođavajući se konkretnim prilikama na terenu, mijenjajući prema potrebi propise osnova, pravilno planirajući sanaciju kako izborom vrsta tako i pravih zahvata. Na sušenje moramo gledati sinergetski: voda, onečišćeni zrak, loše gospodarenje, insekti i gljive... znači mnogo čimbenika zajedno. Starčević pali "alarm za lužnjak" u hrvatskom šumarstvu. U članku 10. Zakona o šumama navedena je sanacija, no predviđena su mala sredstva, što ukazuje na prenisku procjenu sušenja. Pravilnikom za uređivanje šuma ureduje se saniranje kako bi se sačuvalo stanište, i to je dobro. No, jesmo li reagirali i kako smo planirali. Neki su planirali ambiciozno, neki polovično, a neke Uprave "nemaju površina za sanaciju". Koliko se treba držati osnova gospodarenja ako prenisko planiramo sanaciju. Opet ćemo za pet godina sanirati ono što je trebalo učiniti odmah, sušenje ne prestaje, a površine za sanaciju se povećavaju. Gdje još gubimo bitku? Iznjegujemo hrast - kada dođu prorede gubimo dah, nemamo energije, ne planiramo daljnje radove, i nakon nekog vremena čudimo se kako su nadvladale druge vrste. Pitamo li se čemu trud i sredstva utrošena na njegu? Ili, primjerice, voditi obnovu tako da imamo u nekim primjerima 65% popunjavanja - gdje je tu struka? Pozitivni primjeri gdje je znanost reagirala ukazuju nam da je imperativ sukcesivna obnova. Struka i znanost imaju snage i znanja da lužnjakovim sastojinama gradimo, a ne očekujemo sudbinu. Zapisnik sastavio: tajnik HND-a Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. Kalajdžić ukazuje na opasnost po šumu novim planiranjima izgradnje hidroelektrana, posebice na Dravi. Oko tog problema vođene su rasprave od 1985. do 1990. god., gdje su suprotstavljena stajališta "Slavonske šume", Kombinata Belišće i općina Valpovo i Beli Manastir, nasuprot "Elektroprivrede" i "Vodoprivrede". Izgradnjom hidroelektrana D. Miholjac i Osijek bilo bi potopljeno 4500 ha šuma uz Dravu, a negativan utjecaj sezao bi na oko 30.000 ha šuma Istočne Slavonije i Baranje, posebice na "Kopački Rit". Ovim gradnjama bila bi ugrožena, pored ostalog, i termoelektrana u Belišću koja proizvodi 48 M/W el. energije, a hidroelektrana bi proizvodila 52 M/W. Gdje je tu "računica", pitanje je. Ovih dana razgovara se o Kanalu Dunav-Sava (Vu- kovar-Samac), što će također imati utjecaj na režim voda čitavog Spačvanskog bazena. To je još jedan razlog da tražimo učešće šumarske struke u izradi svih planova i programa vezanih za šumska područja. Pomoćnik ministra Franjo Pribanić naglasio je kako je posebno zadovoljan što su ovi problemi struke ugrađeni u Program znanstveno-istraživačkog rada, te se očekuju cjelovita rješenja. Naravno, uvijek je problem novac. Logično je da se proračun mora puniti, pa i iz šumarstva, no mi se moramo izboriti da čim više novca sačuvamo za ulaganja u šumarstvo, koristeći se pritom i svjetskim trendovima (banke). Prilog raspravi, potkrijepivši svoje izlaganje podacima i stručnom analizom, dao je i dr. Harapin. Slavko Matić zaključio je raspravu uz napomenu da se moramo prilagođavati novim uvjetima (promjenama). Ako nije moguće provesti prirodnu, tada treba obaviti umjetnu obnovu šuma, po načelima prirodne obnove. Nema više oplodnih sječa u klasičnom smislu. Imamo potrajnost prihoda, ali nemojmo govoriti o dobnim razredima na razini gospodarske jedinice, šumarije ili čak Uprave šume. Njih imamo na razini Hrvatske. Ad 6) nije bilo prijedloga Ad 7) Komisija za zaključke pripremit će zaključke za slijedeću sjednicu Upravnog odbora. Predsjednik HŠD-a: Prof. dr. se. Slavko Matić, v.r. |