DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Zapisnik 100. SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA održane 24. travnja 1996. godine u Zagrebu u zgradi Hrvatskog inženjerskog saveza U radu su sudjelovali svi članovi Upravnog odbora i Nadzornog odbora HŠD-a, delegacije područnih šumarskih društava: Bjelovara, Buzeta, Dalmacije, Delnica, Gospića, Karlovca, Našica, Nove Gradiške, Ogulina, Osijeka, Požege, Senja, Siska, Slavonskog Broda, Varaždina, Vinkovaca i Zagreba, te predstavnici J.P. "Hrvatske šume", Croatiadrvo i drugi gosti - ukupno 94. Prihvaćenje ovaj Dnevni red: 1. Otvaranje 100-te skupštine - izbor radnog predsjedništva - izbor ovjerovitelja zapisnika i Komisije za zaključke 2. Izvješće o radu za razdoblje između 99. i 100. skupštine a) izvješće predsjednika HSD-a b) izvješće tajnika HŠD-a c) izvješće glavnog urednika Šumarskog lista d) izvješće o poslovanju za 1994-tu i 1995-tu godinu e) izvješće Nadzornog odbora 3. Nacrt programa rada za 1996-tu godinu 4. Rasprava o izvješćima 5. Stručna tema 100-te skupštine HŠD-a: "Sanacija sastojina ugroženih propadanjem šuma" 6. Razno 7. Prijedlog komisije za zaključke Ad 1) Izabrano je Radno predsjedništvo: Slavko Matić, Eduard Kalajdžić i Petar Jurjević; ovjerovitelji zapisnika: Dujo Pavelić i Adam Pavlović; te Komisija za zaključke: Slavko Matić, Branimir Prpić, Tomislav Starčević, Joso Gračan i Hranislav Jakovac. Predsjednik HŠD-a Slavko Matić pozdravio je sve nazočne, posebice pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, dipl. inž. Franju Prebanića, goste iz HR Herceg-Bosne, pomoćnika ministra dipl. inž. Augustina Meštrovića i predsjednika HŠD-a HR Herceg-Bosne dipl. inž. Batinića, te rukovodeće ljude J.P. "Hrvatske šume", i predlažući dnevni red podsjetio daje i prva skupština, tada Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva 1846. godine, imala za temu stručne rasprave "obnova hrastika". To je simbolično, ali i logično što toliku pozornost posvećujemo obnovi naših najvrijednijih sastojina. Pomoćnik ministra Franjo Prebanić, uzvraćajući pozdrav, uz zadovoljstvo zbog sudjelovanja u radu 100-e skupštine HŠD-a, žali što nas je srbočetnička agresija privremeno zaustavila i omela kontinuitet rada. No taj nam je rat i mnoge probleme rasvijetlio i donio na vidjelo. Za mnoge nam je stvari rat bio i izgovor, ali sada kada mu je kraj, šumarska struka se mora posvetiti svom stručnom radu, pa će i za HŠD, u čijem članstvu su akademici, profesori, inženjeri i tehničari, biti puno posla i naravno odgovornosti. Šumarska struka treba čuvati i razvijati stručne i etičke norme koje su je krasile tijekom stoljeća i pol, pa i duže. Ad 2 a) U svom izvješću o radu HŠD-a od protekle 99. skupštine do danas, Matić je ukratko podsjetio na aktivnost HŠD-a: - priprema proslave 150. obljetnice HŠD-a i 120. obljetnice "Šumarskog lista", - na ažurnost u tiskanju, visoku stručnu kvalitetu "Šumarskog lista" - na utemeljenje Akademije šumarskih znanosti, za koju je 29. veljače 1996. godine Ministarstvo uprave izdalo rješenje kojim se odobrava upis u Registar udruženja građana Republike Hrvatske; - na pripremi i recenziji Projekta obnove i zaštite obalnih šuma (Ministarstvo - JP "Hrvatske šume" - Svjetska banka); - na organizaciji Međunarodne konferencije šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj održane od 11. do 13. studenog 1995. (uz 30 referata, preko 120 sudionika i pozdravnu riječ dopredsjednice Europskog parlamenta i Odbora za zaštitu okoliša gđe Ursule Schleicher); - na rehabilitaciju prof. dr. Josipa Balena i inž. Petraka (uz Dan Šumarskog fakulteta); - na sudjelovanje članova HŠD-a na XX. IUFRO Kongresu u Finskoj čiji su radovi tiskani u Šumarskom listu 3-4/96.; - na rad članova HŠD-a oko pripreme izložbe "Znanost u Hrvata", na kojoj šumarska struka ima vrlo značajno mjesto; |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 62 <-- 62 --> PDF |
- na uređenju zgrade "Hrvatski šumarski dom" o čemu se detaljnije informacije mogu dobiti iz Zapisnika sjednica Upravnog odbora tiskanih u "Šumarskom listu". b) Od 99. skupštine do danas, Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva održao je 5 sjednica: 5. sjednica U.O. održana je 16. veljače 1995. u Zagrebu; 6. sjednica U.O. održana je 22. ožujka 1995. u Zagrebu; 7. sjednica U.O. održana je 6. srpnja 1995. u Pleternici (domaćin je bilo ŠD Požega); 8. sjednica U.O. održana je 13 prosinca 1995. u lugarnici Brezovica (domaćin je bilo ŠD Sisak); 9. sjednica U.O. održana je 28. ožujka 1996. u Zagrebu. Na 6. i 9. sjednici U.O. je prihvatio izvješća o financijskom poslovanju za 1994-tu, odnosno 1995-tu godinu. Sa svih navedenih sjednica (osim zadnje) Zapisnici su tiskani u "Šumarskom listu", pa je moguć uvid u problematiku i ocjena rada tijekom proteklog vremena. Naime, Tajništvo (stručne službe) se trudilo da izvrši zadaće postavljene na 99-toj Skupštini i one proistakle iz odluka na sjednici Upravnog odbora. Koliko smo uspjeli? Očekujemo vašu ocjenu. Briga o zgradi sa preko 3000 m2 prostora, koja traži ulaganja u popravke i poslove na svakodnevnom održavanju, Šumarski list sa preko 400 stranica teksta, onaj tehnički dio posla (priprema tiska, pretplata, otprema i dr.), te tekući poslovi, je ono čemu je posvećeno najviše truda i vremena. No, to je ono što se moglo pročitati na stranicama Šumarskog lista. Neke poslove ćemo ipak naznačiti. Primjerice, pri pokušaju da evidentiramo članstvo (s namjerom da objavimo popis članova po Šumarskim društvima u nekoliko brojeva Š.L.), zaključili smo da će to biti teško moguće, jer su neka područna Društva, čak i ona nekad medu najaktivnijima zapela u radu, što zbog rata ali i drugih razloga. Zadovoljni smo, ako smo pomogli da ponovno rade Šumarska društva: Karlovac, Virovitica, Varaždin, Gospić, Nova Gradiška, a želja nam je ponovno aktivirati rad Š.D. Kutina, koje je prije postojalo, lako još nismo dobili sve popise (pa stoga nismo još u mogućnosti tiskati popis članova), ali imamo prilično točno brojno stanje pa zaključujemo da HŠD broji preko 2700 članova. Želeći čvršće povezati i koordinirati rad i dokumente Društava, tijekom proljeća 1996. održani su radni sastanci sa čelnim ljudima Društava: u Đakovu (Š.D. Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Požega, Našice), Zagrebu (Š.D. Zagreb, Sisak, Karlovac, Nova Gradiška), Bjelovaru (Š.D. Bjelovar, Koprivnica, Varaždin, Virovitica) i Delnicama (Š.D. Delnice, Ogulin, Senj, Gospić, Split i Buzet). Na sastancima su vodene rasprave o Statutu HŠD-a i statutima područnih Društava u cilju usklađenja i dopuna istih prije donošenja novog Zakona o udrugama građana, koji je upravo u Saborskoj proceduri. Dogovoreno je ujednačavanje vođenja eviden cije i dokumentacije. Naime, ovaj rat nas je opomenuo, između ostalog, da treba pisati i pisanu riječ imati pohranjenu na barem dva mjesta (u Društvu, ali i u HŠD-u). Posebno je konstatirano, da Društva trebaju biti aktivnija u promicanju struke, te da se ne bi trebalo dešavati, da se mnoge važne odluke u privredi donose bez sudjelovanja struke. Skromno si uzimamo za zaslugu da smo pripomogli osnivanju Hrvatskog šumarskog društva HR Herceg- Bosne 15. rujna 1995. u Mostaru. Vezano za izvješće o financijskom poslovanju, Nadzorni odbor je zaključio daje posao vođen u skladu sa Zakonom. Možemo izvjestiti, da smo prikupili projektnu dokumentaciju za nekoliko neophodnih radova na zgradi Hrvatskog šumarskog doma: krovište 201.000 kn; arhiva (podrum) 145.000 kn; prostorije HŠD-a 130.000 kn; fasada - zapadna strana dvorište 260.000 kn; uređenje prostora za Akademiju šumarskih znanosti 10.000 kn: ukupno 746.000 kn. Radovi će se izvoditi prema prioritetu i financijskim mogućnostima. c) glavni urednik "Šumarskog lista´izvješćuje daje postignuta ažurnost kod tiskanja časopisa, ali poziva članstvo da piše o stručnim temama, posebno iz svakodnevne prakse. d) izvješće o poslovanju za 1994-tu godinu prikazano je Zapisnikom 6. sjednice upravnog odbora, tiskanom u Šumarskom listu br. 3/95., a izvješće o poslovanju za 1995-tu godinu prikazano je u Zapisniku 9. sjednice upravnog odbora, tiskanom u Šumarskom listu br. 7-7/96. e) kao pod d) Ad 3) Nacrt programa za 1996-tu godinu je zapravo program 150-te obljetnice HŠD-a i 120-te obljetnice Šumarskog lista, koji je jednoglasno prihvaćen. Ad 4) Izvješća su jednoglasno prihvaćena. Ad 5) Uvod u stručnu temu 100. skupštine "Sanacija sastojina ugroženih propadanjem šuma", dao je predsjednik HŠD-a Slavko Matić, usmjerivši raspravu na problem naših najvrijednijih hrastovih sastojina. Znakovito je da se ponosimo našim prirodnim šumama, no hrast je u uzmicanju a drvne zalihe u opadanju. Nedostaje nam 100-150 mVha. Nestalo je brijesta, veliki vodoprivredni zahvati promijenili su režim voda i sve to pogoduje razvoju raznih bolesti koje hrast čine sve slabijim i neotpornijim, on se suši i nepravovremenom sanacijom gube se hrastova staništa. Nauka i praksa dobila je neke bitke (Repaš, Žutica), ali problem ostaje i potrebno gaje svakodnevno rješavati jer hrastovo stanište je izgubljeno ako ga prepustimo vodi i korovu. Osnovani smo da uzgajamo šume, možda ne da ih povećavamo, ali bar da zadržimo dosadašnje stanje, zaključuje Matić. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Prpić iznosi nekoliko zabrinjavajućih podataka, koji samo potkrijepljuju koliko je hrast lužnjak u opasnosti. Osutost krošnja koju pratimo od 1987. godine, a koja je pouzdani indikator sušenja, povećava se od 8,7% (1987. g.)načak37,5%(1995.g.). Nije potrebno naglasiti kolika je ovisnost hrasta lužnjaka o vodi. Nestankom brijesta, smanjenim udjelom jasena, bukve pa čak i graba u hrastovim sastojinama, pojavljuje se opasnost stvaranja monokultura, što također utječe na stabilnost sastojine. Treba sjeći ono stoje bolesno, poštujući činjenično stanje, prilagođavajući se konkretnim prilikama na terenu, mijenjajući prema potrebi propise osnova, pravilno planirajući sanaciju kako izborom vrsta tako i pravih zahvata. Na sušenje moramo gledati sinergetski: voda, onečišćeni zrak, loše gospodarenje, insekti i gljive... znači mnogo čimbenika zajedno. Starčević pali "alarm za lužnjak" u hrvatskom šumarstvu. U članku 10. Zakona o šumama navedena je sanacija, no predviđena su mala sredstva, što ukazuje na prenisku procjenu sušenja. Pravilnikom za uređivanje šuma ureduje se saniranje kako bi se sačuvalo stanište, i to je dobro. No, jesmo li reagirali i kako smo planirali. Neki su planirali ambiciozno, neki polovično, a neke Uprave "nemaju površina za sanaciju". Koliko se treba držati osnova gospodarenja ako prenisko planiramo sanaciju. Opet ćemo za pet godina sanirati ono što je trebalo učiniti odmah, sušenje ne prestaje, a površine za sanaciju se povećavaju. Gdje još gubimo bitku? Iznjegujemo hrast - kada dođu prorede gubimo dah, nemamo energije, ne planiramo daljnje radove, i nakon nekog vremena čudimo se kako su nadvladale druge vrste. Pitamo li se čemu trud i sredstva utrošena na njegu? Ili, primjerice, voditi obnovu tako da imamo u nekim primjerima 65% popunjavanja - gdje je tu struka? Pozitivni primjeri gdje je znanost reagirala ukazuju nam da je imperativ sukcesivna obnova. Struka i znanost imaju snage i znanja da lužnjakovim sastojinama gradimo, a ne očekujemo sudbinu. Zapisnik sastavio: tajnik HND-a Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. Kalajdžić ukazuje na opasnost po šumu novim planiranjima izgradnje hidroelektrana, posebice na Dravi. Oko tog problema vođene su rasprave od 1985. do 1990. god., gdje su suprotstavljena stajališta "Slavonske šume", Kombinata Belišće i općina Valpovo i Beli Manastir, nasuprot "Elektroprivrede" i "Vodoprivrede". Izgradnjom hidroelektrana D. Miholjac i Osijek bilo bi potopljeno 4500 ha šuma uz Dravu, a negativan utjecaj sezao bi na oko 30.000 ha šuma Istočne Slavonije i Baranje, posebice na "Kopački Rit". Ovim gradnjama bila bi ugrožena, pored ostalog, i termoelektrana u Belišću koja proizvodi 48 M/W el. energije, a hidroelektrana bi proizvodila 52 M/W. Gdje je tu "računica", pitanje je. Ovih dana razgovara se o Kanalu Dunav-Sava (Vu- kovar-Samac), što će također imati utjecaj na režim voda čitavog Spačvanskog bazena. To je još jedan razlog da tražimo učešće šumarske struke u izradi svih planova i programa vezanih za šumska područja. Pomoćnik ministra Franjo Pribanić naglasio je kako je posebno zadovoljan što su ovi problemi struke ugrađeni u Program znanstveno-istraživačkog rada, te se očekuju cjelovita rješenja. Naravno, uvijek je problem novac. Logično je da se proračun mora puniti, pa i iz šumarstva, no mi se moramo izboriti da čim više novca sačuvamo za ulaganja u šumarstvo, koristeći se pritom i svjetskim trendovima (banke). Prilog raspravi, potkrijepivši svoje izlaganje podacima i stručnom analizom, dao je i dr. Harapin. Slavko Matić zaključio je raspravu uz napomenu da se moramo prilagođavati novim uvjetima (promjenama). Ako nije moguće provesti prirodnu, tada treba obaviti umjetnu obnovu šuma, po načelima prirodne obnove. Nema više oplodnih sječa u klasičnom smislu. Imamo potrajnost prihoda, ali nemojmo govoriti o dobnim razredima na razini gospodarske jedinice, šumarije ili čak Uprave šume. Njih imamo na razini Hrvatske. Ad 6) nije bilo prijedloga Ad 7) Komisija za zaključke pripremit će zaključke za slijedeću sjednicu Upravnog odbora. Predsjednik HŠD-a: Prof. dr. se. Slavko Matić, v.r. |