DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Zapisnik


100. SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
održane 24. travnja 1996. godine u Zagrebu u zgradi Hrvatskog inženjerskog saveza


U radu su sudjelovali svi članovi Upravnog odbora i
Nadzornog odbora HŠD-a, delegacije područnih šumarskih
društava: Bjelovara, Buzeta, Dalmacije, Delnica,
Gospića, Karlovca, Našica, Nove Gradiške, Ogulina,
Osijeka, Požege, Senja, Siska, Slavonskog Broda, Varaždina,
Vinkovaca i Zagreba, te predstavnici J.P.
"Hrvatske šume", Croatiadrvo i drugi gosti - ukupno 94.


Prihvaćenje ovaj


Dnevni red:


1.
Otvaranje 100-te skupštine
- izbor radnog predsjedništva
- izbor ovjerovitelja zapisnika i Komisije
za zaključke
2.
Izvješće o radu za razdoblje između
99. i 100. skupštine
a) izvješće predsjednika HSD-a
b) izvješće tajnika HŠD-a
c) izvješće glavnog urednika Šumarskog lista
d) izvješće o poslovanju za 1994-tu i
1995-tu godinu
e) izvješće Nadzornog odbora


3.
Nacrt programa rada za 1996-tu godinu
4.
Rasprava o izvješćima
5.
Stručna tema 100-te skupštine HŠD-a:
"Sanacija sastojina ugroženih
propadanjem šuma"
6.
Razno
7.
Prijedlog komisije za zaključke
Ad 1) Izabrano je Radno predsjedništvo: Slavko
Matić, Eduard Kalajdžić i Petar Jurjević; ovjerovitelji
zapisnika: Dujo Pavelić i Adam Pavlović; te Komisija
za zaključke: Slavko Matić, Branimir Prpić, Tomislav
Starčević, Joso Gračan i Hranislav Jakovac.


Predsjednik HŠD-a Slavko Matić pozdravio je sve
nazočne, posebice pomoćnika ministra u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, dipl.
inž. Franju Prebanića, goste iz HR Herceg-Bosne, pomoćnika
ministra dipl. inž. Augustina Meštrovića i
predsjednika HŠD-a HR Herceg-Bosne dipl. inž. Batinića,
te rukovodeće ljude J.P. "Hrvatske šume", i predlažući
dnevni red podsjetio daje i prva skupština, tada
Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva 1846. godine,
imala za temu stručne rasprave "obnova hrastika".


To je simbolično, ali i logično što toliku pozornost posvećujemo
obnovi naših najvrijednijih sastojina.


Pomoćnik ministra Franjo Prebanić, uzvraćajući pozdrav,
uz zadovoljstvo zbog sudjelovanja u radu 100-e
skupštine HŠD-a, žali što nas je srbočetnička agresija
privremeno zaustavila i omela kontinuitet rada. No taj
nam je rat i mnoge probleme rasvijetlio i donio na vidjelo.
Za mnoge nam je stvari rat bio i izgovor, ali sada
kada mu je kraj, šumarska struka se mora posvetiti
svom stručnom radu, pa će i za HŠD, u čijem članstvu
su akademici, profesori, inženjeri i tehničari, biti puno
posla i naravno odgovornosti.


Šumarska struka treba čuvati i razvijati stručne i
etičke norme koje su je krasile tijekom stoljeća i pol, pa
i duže.


Ad 2 a) U svom izvješću o radu HŠD-a od protekle


99. skupštine do danas, Matić je ukratko podsjetio na
aktivnost HŠD-a:
- priprema proslave 150. obljetnice HŠD-a i 120.
obljetnice "Šumarskog lista",
- na ažurnost u tiskanju, visoku stručnu kvalitetu
"Šumarskog lista"
- na utemeljenje Akademije šumarskih znanosti, za
koju je 29. veljače 1996. godine Ministarstvo uprave izdalo
rješenje kojim se odobrava upis u Registar udruženja
građana Republike Hrvatske;
- na pripremi i recenziji Projekta obnove i zaštite
obalnih šuma (Ministarstvo - JP "Hrvatske šume" -
Svjetska banka);
- na organizaciji Međunarodne konferencije šumsko
i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi
i Hrvatskoj održane od 11. do 13. studenog 1995. (uz
30 referata, preko 120 sudionika i pozdravnu riječ dopredsjednice
Europskog parlamenta i Odbora za zaštitu
okoliša gđe Ursule Schleicher);
- na rehabilitaciju prof. dr. Josipa Balena i inž. Petraka
(uz Dan Šumarskog fakulteta);
- na sudjelovanje članova HŠD-a na XX. IUFRO
Kongresu u Finskoj čiji su radovi tiskani u Šumarskom
listu 3-4/96.;
- na rad članova HŠD-a oko pripreme izložbe "Znanost
u Hrvata", na kojoj šumarska struka ima vrlo značajno
mjesto;


ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 62     <-- 62 -->        PDF

- na uređenju zgrade "Hrvatski šumarski dom" o čemu
se detaljnije informacije mogu dobiti iz Zapisnika
sjednica Upravnog odbora tiskanih u "Šumarskom listu".
b) Od 99. skupštine do danas, Upravni odbor Hrvatskoga
šumarskog društva održao je 5 sjednica: 5. sjednica
U.O. održana je 16. veljače 1995. u Zagrebu; 6.
sjednica U.O. održana je 22. ožujka 1995. u Zagrebu; 7.
sjednica U.O. održana je 6. srpnja 1995. u Pleternici
(domaćin je bilo ŠD Požega); 8. sjednica U.O. održana
je 13 prosinca 1995. u lugarnici Brezovica (domaćin je
bilo ŠD Sisak); 9. sjednica U.O. održana je 28. ožujka
1996. u Zagrebu.


Na 6. i 9. sjednici U.O. je prihvatio izvješća o financijskom
poslovanju za 1994-tu, odnosno 1995-tu godinu.


Sa svih navedenih sjednica (osim zadnje) Zapisnici
su tiskani u "Šumarskom listu", pa je moguć uvid u problematiku
i ocjena rada tijekom proteklog vremena.
Naime, Tajništvo (stručne službe) se trudilo da izvrši
zadaće postavljene na 99-toj Skupštini i one proistakle
iz odluka na sjednici Upravnog odbora. Koliko smo uspjeli?
Očekujemo vašu ocjenu. Briga o zgradi sa preko
3000 m2 prostora, koja traži ulaganja u popravke i poslove
na svakodnevnom održavanju, Šumarski list sa
preko 400 stranica teksta, onaj tehnički dio posla (priprema
tiska, pretplata, otprema i dr.), te tekući poslovi,
je ono čemu je posvećeno najviše truda i vremena. No,
to je ono što se moglo pročitati na stranicama Šumarskog
lista.


Neke poslove ćemo ipak naznačiti. Primjerice, pri
pokušaju da evidentiramo članstvo (s namjerom da objavimo
popis članova po Šumarskim društvima u nekoliko
brojeva Š.L.), zaključili smo da će to biti teško
moguće, jer su neka područna Društva, čak i ona nekad
medu najaktivnijima zapela u radu, što zbog rata ali i
drugih razloga.


Zadovoljni smo, ako smo pomogli da ponovno rade
Šumarska društva: Karlovac, Virovitica, Varaždin, Gospić,
Nova Gradiška, a želja nam je ponovno aktivirati
rad Š.D. Kutina, koje je prije postojalo, lako još nismo
dobili sve popise (pa stoga nismo još u mogućnosti tiskati
popis članova), ali imamo prilično točno brojno stanje
pa zaključujemo da HŠD broji preko 2700 članova.


Želeći čvršće povezati i koordinirati rad i dokumente
Društava, tijekom proljeća 1996. održani su radni sastanci
sa čelnim ljudima Društava: u Đakovu (Š.D. Osijek,
Vinkovci, Slavonski Brod, Požega, Našice), Zagrebu
(Š.D. Zagreb, Sisak, Karlovac, Nova Gradiška),
Bjelovaru (Š.D. Bjelovar, Koprivnica, Varaždin, Virovitica)
i Delnicama (Š.D. Delnice, Ogulin, Senj, Gospić,
Split i Buzet). Na sastancima su vodene rasprave o
Statutu HŠD-a i statutima područnih Društava u cilju
usklađenja i dopuna istih prije donošenja novog Zakona
o udrugama građana, koji je upravo u Saborskoj proceduri.
Dogovoreno je ujednačavanje vođenja eviden


cije i dokumentacije. Naime, ovaj rat nas je opomenuo,
između ostalog, da treba pisati i pisanu riječ imati pohranjenu
na barem dva mjesta (u Društvu, ali i u HŠD-u).
Posebno je konstatirano, da Društva trebaju biti aktivnija
u promicanju struke, te da se ne bi trebalo dešavati,
da se mnoge važne odluke u privredi donose bez sudjelovanja
struke.


Skromno si uzimamo za zaslugu da smo pripomogli
osnivanju Hrvatskog šumarskog društva HR Herceg-
Bosne 15. rujna 1995. u Mostaru.


Vezano za izvješće o financijskom poslovanju, Nadzorni
odbor je zaključio daje posao vođen u skladu sa
Zakonom. Možemo izvjestiti, da smo prikupili projektnu
dokumentaciju za nekoliko neophodnih radova na
zgradi Hrvatskog šumarskog doma:


krovište 201.000 kn; arhiva (podrum) 145.000 kn;
prostorije HŠD-a 130.000 kn; fasada - zapadna strana dvorište
260.000 kn; uređenje prostora za Akademiju
šumarskih znanosti 10.000 kn: ukupno 746.000 kn. Radovi
će se izvoditi prema prioritetu i financijskim mogućnostima.


c) glavni urednik "Šumarskog lista´izvješćuje daje
postignuta ažurnost kod tiskanja časopisa, ali poziva
članstvo da piše o stručnim temama, posebno iz svakodnevne
prakse.


d) izvješće o poslovanju za 1994-tu godinu prikazano
je Zapisnikom 6. sjednice upravnog odbora, tiskanom
u Šumarskom listu br. 3/95., a izvješće o poslovanju
za 1995-tu godinu prikazano je u Zapisniku 9. sjednice
upravnog odbora, tiskanom u Šumarskom listu
br. 7-7/96.


e) kao pod d)
Ad 3) Nacrt programa za 1996-tu godinu je zapravo
program 150-te obljetnice HŠD-a i 120-te obljetnice
Šumarskog lista, koji je jednoglasno prihvaćen.


Ad 4) Izvješća su jednoglasno prihvaćena.


Ad 5) Uvod u stručnu temu 100. skupštine "Sanacija
sastojina ugroženih propadanjem šuma", dao je predsjednik
HŠD-a Slavko Matić, usmjerivši raspravu na
problem naših najvrijednijih hrastovih sastojina. Znakovito
je da se ponosimo našim prirodnim šumama, no
hrast je u uzmicanju a drvne zalihe u opadanju. Nedostaje
nam 100-150 mVha. Nestalo je brijesta, veliki vodoprivredni
zahvati promijenili su režim voda i sve to
pogoduje razvoju raznih bolesti koje hrast čine sve slabijim
i neotpornijim, on se suši i nepravovremenom sanacijom
gube se hrastova staništa. Nauka i praksa dobila
je neke bitke (Repaš, Žutica), ali problem ostaje i potrebno
gaje svakodnevno rješavati jer hrastovo stanište
je izgubljeno ako ga prepustimo vodi i korovu. Osnovani
smo da uzgajamo šume, možda ne da ih povećavamo,
ali bar da zadržimo dosadašnje stanje, zaključuje
Matić.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Prpić iznosi nekoliko zabrinjavajućih podataka, koji
samo potkrijepljuju koliko je hrast lužnjak u opasnosti.
Osutost krošnja koju pratimo od 1987. godine, a koja je
pouzdani indikator sušenja, povećava se od 8,7% (1987.
g.)načak37,5%(1995.g.).


Nije potrebno naglasiti kolika je ovisnost hrasta lužnjaka
o vodi. Nestankom brijesta, smanjenim udjelom
jasena, bukve pa čak i graba u hrastovim sastojinama,
pojavljuje se opasnost stvaranja monokultura, što također
utječe na stabilnost sastojine. Treba sjeći ono stoje
bolesno, poštujući činjenično stanje, prilagođavajući se
konkretnim prilikama na terenu, mijenjajući prema potrebi
propise osnova, pravilno planirajući sanaciju kako
izborom vrsta tako i pravih zahvata. Na sušenje moramo
gledati sinergetski: voda, onečišćeni zrak, loše gospodarenje,
insekti i gljive... znači mnogo čimbenika zajedno.


Starčević pali "alarm za lužnjak" u hrvatskom šumarstvu.
U članku 10. Zakona o šumama navedena je
sanacija, no predviđena su mala sredstva, što ukazuje
na prenisku procjenu sušenja. Pravilnikom za uređivanje
šuma ureduje se saniranje kako bi se sačuvalo stanište,
i to je dobro. No, jesmo li reagirali i kako smo planirali.
Neki su planirali ambiciozno, neki polovično, a
neke Uprave "nemaju površina za sanaciju". Koliko se
treba držati osnova gospodarenja ako prenisko planiramo
sanaciju. Opet ćemo za pet godina sanirati ono što
je trebalo učiniti odmah, sušenje ne prestaje, a površine
za sanaciju se povećavaju.


Gdje još gubimo bitku? Iznjegujemo hrast - kada
dođu prorede gubimo dah, nemamo energije, ne planiramo
daljnje radove, i nakon nekog vremena čudimo se
kako su nadvladale druge vrste. Pitamo li se čemu trud i
sredstva utrošena na njegu?


Ili, primjerice, voditi obnovu tako da imamo u nekim
primjerima 65% popunjavanja - gdje je tu struka?


Pozitivni primjeri gdje je znanost reagirala ukazuju
nam da je imperativ sukcesivna obnova. Struka i znanost
imaju snage i znanja da lužnjakovim sastojinama
gradimo, a ne očekujemo sudbinu.


Zapisnik sastavio:


tajnik HND-a Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum.


Kalajdžić ukazuje na opasnost po šumu novim planiranjima
izgradnje hidroelektrana, posebice na Dravi.
Oko tog problema vođene su rasprave od 1985. do
1990. god., gdje su suprotstavljena stajališta "Slavonske
šume", Kombinata Belišće i općina Valpovo i Beli
Manastir, nasuprot "Elektroprivrede" i "Vodoprivrede".
Izgradnjom hidroelektrana D. Miholjac i Osijek bilo bi
potopljeno 4500 ha šuma uz Dravu, a negativan utjecaj
sezao bi na oko 30.000 ha šuma Istočne Slavonije i Baranje,
posebice na "Kopački Rit". Ovim gradnjama bila
bi ugrožena, pored ostalog, i termoelektrana u Belišću
koja proizvodi 48 M/W el. energije, a hidroelektrana bi
proizvodila 52 M/W. Gdje je tu "računica", pitanje je.


Ovih dana razgovara se o Kanalu Dunav-Sava (Vu-
kovar-Samac), što će također imati utjecaj na režim voda
čitavog Spačvanskog bazena. To je još jedan razlog
da tražimo učešće šumarske struke u izradi svih planova
i programa vezanih za šumska područja.


Pomoćnik ministra Franjo Pribanić naglasio je kako
je posebno zadovoljan što su ovi problemi struke ugrađeni
u Program znanstveno-istraživačkog rada, te se
očekuju cjelovita rješenja. Naravno, uvijek je problem
novac. Logično je da se proračun mora puniti, pa i iz šumarstva,
no mi se moramo izboriti da čim više novca
sačuvamo za ulaganja u šumarstvo, koristeći se pritom i
svjetskim trendovima (banke).


Prilog raspravi, potkrijepivši svoje izlaganje podacima
i stručnom analizom, dao je i dr. Harapin.


Slavko Matić zaključio je raspravu uz napomenu da
se moramo prilagođavati novim uvjetima (promjenama).
Ako nije moguće provesti prirodnu, tada treba obaviti
umjetnu obnovu šuma, po načelima prirodne
obnove. Nema više oplodnih sječa u klasičnom smislu.
Imamo potrajnost prihoda, ali nemojmo govoriti o dobnim
razredima na razini gospodarske jedinice, šumarije
ili čak Uprave šume. Njih imamo na razini Hrvatske.


Ad 6) nije bilo prijedloga
Ad 7) Komisija za zaključke pripremit će zaključke
za slijedeću sjednicu Upravnog odbora.


Predsjednik HŠD-a:


Prof. dr. se. Slavko Matić, v.r.