DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 56 <-- 56 --> PDF |
atrakcija za posjetioce koji su tako, privučeni lovačkim eksponatima, razgledali i šumarski postav izložbe. Uz kolektivnu "sbirku " samog Hrvatskog lovačkog društva, na posebnim izdvojenim izložbenim prostorima izlagala je i nekolicina "najodličnijih lovaca i lovovlastnika ", gospoštije i šumske uprave. Spominjemo tako "kolektivnu šumsko-lovačku izložbu vlastelinstva vukovarskog ", točnije njegova utemeljitelja grofa Dragutina Eltza pod nazivom Šumska uprava grofa Eltza u Vukovaru. Uz prikaz "// ukusnih okvirih raznih sastojinovidi ifotografičnih slikah vlastelinskih krasnih kultura ", tu je bilo izloženo mnoštvo rogova srnjaka po kojima ovo vukovarsko lovište "u odnosu na mogućnost medu prve i najbogatije u našoj domovini spada ". Monstrozna rogovlja jelena To vrijedi i za srnad iz lovišta grofa Marka Bombellesa iz Opeke kod Varaždina, od koje je, premda "udomljene tek godine 1884. ", izložio kolekciju od 80 trofeja srnjaka čije rogovlje "spada pogledom na jakost i ikričavost medu najljepše". Grane pojedinih rogova mjerile su u dužinu i do 32 cm, a obim ruža (obaju skupa!) do 25 cm. U "malom izlogu čabarske gospoštije pi. Ghyczy " isticao se "grdna medvedina držeć u šapama drveni služavnik uljudno pozivajući goste u posjetit ". Na "štandu " gospoštije Belje u baranjskoj županiji najboljim izloškom proglašeno je "monstrozno rogovlje jelena običnog ", koje se isticalo kako masom tako i dugim granama s mnoštvom parožaka. Nažalost o pravoj trofejnoj snazi tih izložaka možemo samo nagađati budući da na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine nije bilo "porote" koja bi po nekim čvrstim i jedinstvenim mjerilima (formulama) vrednovala izložene trofeje2. Ostaje tako nepoznanicom koliko je zapravo trofcjno vrijedno i drugo "monstrozno rogovlje jelena iz Slavonije, što no ga u našem hrvatskom odjeljenju izložio kr. žup. šumarski nadzornik Josip Schmidinger iz Požege ". Prema prikazima i slikama "znamenitih i red/ih tamošnjih izložaka ", koje u više brojeva donosi Lovačkoribarski viestnik iz 1895. i 1896. godine, može se zaključiti da se posebna pozornost posvećivala trofejima s brojem parožaka znatno većim od uobičajenih odnosno abnormalitetima. Tako je istaknuto da je čak 115 srnećih rogova imalo veći broj "roglji" (parožaka) od stupnja "šesterca" (jedan je čak bio "šesnaesterac"), a u rogova jelena bilo je 16 "dvadeseteraca", 28 "osamnaesteraca", dok je parošcima najbogatiji jelen bio "dvadesetčetverac". Izložba je bila otvorena punih 155 dana Kroničar milenijske izložbe bilježi "subfosilni rog od soba ", koji je nađen 1890. godine u šumi Cerje kod Lekenika te osebujno abnormalno rogovlje srnjaka iz Zagrebačke gore, kojeg je otkupom od zvjerokradice, izložio konjanički satnik Napoleon Kralj. Uz pravilnu lijevu granu ovaj "unikutn—objekt čitave hrvatske izložbe lova ", na desnoj strani nosi tri "podine " (rožišta) sa više "ote kl i na " (ruža) i zakržljalih parožaka na njima. U hrvatskom šumarsko-lovačkom paviljonu izlaže zagrebačko Družtvo za zaštitu životinja sa "sbirkom od raznih umjetnih ptičjih gnjezda ", botaničar i putopisac Dragutin Hire s dijelom svoje herbarske zbirke i mnogi drugi. Uz mnogobrojne rogove jelena, lopatara, srnjaka, muflona i po kojeg vepra´´ te divokoze na izložbi se isticalo i "ono množtvo historičnog lovačkog oružja Slika 3: Abnormalni rog srnjaka iz Zagrebačke i oruđa, potičući gore "unikum—objekt čitave hrvatske izložbe lova" toli iz kraljevske koli iz inih mnogih riznica najodličnijih velikaša Ugarske i Hrvatske Osim na našoj hrvatskoj izložbi, lovstvo je na milenijskoj izložbi "zastupano upravo sjajno, da veličanstveno, ne samo u magjarskom izložbenom odjelu, već i u bosanskom šumarskom paviljonu, koji također sadržaje vrlo poučnu i liepu kolekciju raznih lovačkih trofeja". Uz izložbu lovačkih trofeja i drugih izložaka vezanih za lov, zemlja domaćin se pobrinula i za povijesni prikaz lovstva u Mađarskoj. U Europi je, u Austriji, prvu formulu za ocjenjivanjejelenskih rogova sastavio grof dr. Johann Meran. s prvom primjenom na jednoj lokalnoj lovačkoj izložbi u Štajerskoj 1895. godine. 1 Zbog velikih šteta na poljoprivrednim površinama ukazom Marije Tcrczijc (1740 - 1780) divlje svinje su se mogle uzgajati samo u ograđenim lovištima pa su ubrzo istrijebljene u čitavoj monarhiji. Izloženi dermopreparati crne divljači na milenijskoj izložbi potječu od prvih divljih svinja ulovljenih u Slavoniji, Zagorju i Međimurju, koje su se tu pojavile nakon gotovo dva stoljeća odsutnosti. |