DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 44 <-- 44 --> PDF |
R. Krnnjčcv: PODRAVSKI PIJESCI DANAS Šumarski liši bi. 9 10. CXX (! 996), 425-428 Slika 2. Rubni dio šumskih borovih sastojina Borik Sjeverno od Đurđevca Foto: R. Kranjčev 1942.) s nizom biljaka pješčarki (psamofita). Na ovim, ali i na svim ostalim površinama Pijesaka u Podravini, temeljito je istražena flora i vegetacija sredinom ovog stoljeća (Soklić, 1942.), u kojoj je utvrđeno oko 50 biljaka pješčarki. Uspoređujući to stanje s današnjim, posebice ono na preostalim travnatim površinama kod Đurđevca i Kloštra Podravskog, opažamo značajno smanjenje broja vrsta pravih pješčarki. Njih se do danas održalo tek dvadesetak. Istaknimo ovom prilikom samo neke: Silene otites Sm., štitasta pucalina Jasione montana L., obični prisadnik Artemisia campestris L., svilasti pelin Centaurea rhenana Bor., rajnski različak Alyssumgmelinii L., dvogodišnje siva turica Corynephorus canescens Beuv., vlasulja gladica Festuca vaginata W.K., vlasulja bradica Thymus serpyllum L., majčina dušica pješčarka Palntago indica L., trputec vuzlika Pulsatilla nigricans Stoerck, crnkasta sasa (pred nestankom) Potentilia arenaria M. Sch, petoprsta pješčarka Linariagenistifolia Mili,, lanilist Salsola ruthenica L., solnjača Slika 3. Posljednji primjerak crnkaste sase (Pulsatilla nigricans) s pjeskovitih staništa kod Kloštra Podravskog Foto: R. Kranjčev Tu raste i desetak vrsta mahovina i lišajeva koji mjestimice u značajnoj mjeri prekrivaju površinu pijeska. Uzroci smanjenja broja vrsta psamofita kao i smanjenja travnatih površina su različiti utjecaji čovjeka te snažno prodiranje grmolikog zečjaka ili zajika (Cvtisus seoparius W. K. ) te bagrema na ova staništa. No i prirodni procesi sukcediranja izmijenjenog tla i biljnog svijeta također su zamjetni tijekom cijelog 50-godišnjeg razdoblja. Tako je zečjak svojom agresivnom prodornošću danas zaposjeo više od 90 % zaštićene plohe kod Đurđevca, pa je tek desetak ha pješčara s travnatom vegetacijom ostalo sačuvano sjeverno od Kloštra Podravskog. Njih bi kao posljednje u Hrvatskoj trebalo zaštiti od daljnjih negativnih čovjekovih utjecaja. I na ovim nepošumljenim preostalim površinama oblikovala se i do danas održala zasebna biocenoza. U njoj se pored biljne komponente održava i brojni životinjski svijet, jednako osebujan i raznolik i bogat. Beskralješnjaci i ovdje prevladavaju, prvenstveno kukci i paučnjaci. Pored 30 vrsta leptira (Lapidoptera) najuže vezanih za ova staništa (karakteristični skup), od preko 400 vrsta na području podravskih Pijesaka, niz vrsta poznat je samo iz ovih prostora u Republici Hrvatskoj. Tu žive i predstavnici kukaca ravnokrilaca, opnokrilaca, dvokrilaca, kornjaša, kusokrilaca, mrežokrilaca. |