DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 37 <-- 37 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC Šumarski list br 9 10 CXX(1996) 419-4^4 UDK 630* 188.001(497.13) TERMOFILNE BUKOVE ŠUME PLANINE IVANŠČICE THERMOPHILUS BEECH FORESTS OF IVANŠČICA MONTAIN IN CROATIA Zdravko CEROVEČKI* Sažetak : U montanom pojasu središnjeg dijela Ivanščice, razvijene su na manjim površinama termofilne bukove sastojine koje pripadaju posebnoj asocijaciji Laserpitio Fagetum ass. nova. Te sastojine rastu na veoma strmim padinama zapadne i jugozapadne ekspozicije. Uvjetovane su u višim predjelima orograjškim i edafskim, a u nižim pristupačnijim predjelima antropogenim čimbenicima. Zbog ekstremnih stanišnih uvjeta, sastojine as. Laserpitio Fagetum imaju isključivo zaštitnu funkciju. U sintaksonomskom smislu as. Laserpitio Fagetum priključili smo podsvezi Ostrvo Fagenion Borhidi (1963), svezi Aremonio Fagion (l.Horvat 1938) Torok, Podani & Borhidi (1989), redu Fagetalia sylvaticae Pawl. (1928) i razredu Querco Fagetea Br. BI. et Vlieg. (1937). Ključne riječi: Vegetacija Hrvatske, Ivanščica, ass. Laserpitio Fagetum. UVOD Planina Ivanščica se prema D. Gorjanoviću Kram-Nešto kasnije Trinajstić (1972) proučava na podrubergeru (1904) nalazi u planinskom nizu Rudnica Kuna čju Skrada, Zelenog vira i Kupjačkog vrha termofilnc Gora Strahinjščica Ivanščica. U tom nizu, Ivanščicu bukove šume koje pripadaju as. Ostrvo Fagetum M. možemo smatrati najkrajnjijim jugoistočnim ogrankom Wraber ex Trinajstić (1972). Trinajstić (1972) Alpa. Prema šimuniču & al. (1976), jezgra i najviši dikaže: "As. Ostrvo Fagetum bismo mogli smatrati kontijelovi građeni su od dolomitnih i vapnenačkih stijena nentalnom varijantom termofilnih bukovih šuma, parasrednjeg i gornjeg trijasa. lernom s primorskom zajednicom Seslerio autumnalis Fagetum." U monografskom djelu "Vegetation Siido- Iako na Ivanščici prevladavaju mezofilne bukove steuropas" I. Horvat, V Glavač, H. Ellcnberg šume, na nekim mjestima središnjeg dijela, a naročito (1974) prikazuju za područje doline rijeke Kupe i Pli na grebenima Konj i Višalnica, susreću se na manjim tvičkih jezera termofilne bukove šume, koje Glava č površinama lijepo razvijene termofilne bukove šume. opisuje kao as.Fagetum illvricum montanum subas. Kao stoje poznato termofilnc bukove šume u Hrvat fraxinetosum orni. skoj prvi je proučavao 1. Horva t (1950) i opisao ih kao Fagetum croaticum seslerietosum autumnalis. Za Iz priložene sintetske tablice vidljivo je, da se ta te sastojine I. Horva t (1962) kaže da su raširene na Glavačeva asocijacija prema flornom sastavu veoma južnim padinama dinarskih planina od Obruča do Lov-dobro uklapa u Wraberov Ostrvo Fagetum, koji za poćena. Proučavajući termofilne bukove šume s jesendručje Hrvatske već prije prikazuje Trinajstić (1972) s skom šašikom u Sloveniji, M. Wrabe r (1960) ih je tri fitocenološke snimke. Detaljan opis i fitocenološko shvatio kao samostalnu asocijaciju i opisao kao as. Se-raščlanjenje as. Ostrvo Fagetum za područje Žumberka slerio autumnalis Fagetum Horvat em. Wrabe r (usp. i Samoborskog Gorja daju Zi. Pavle t ić & al. (1982). I. Horvat, V G la vač, H. El lenber 1974). Spomenuti autori su as. Ostrvo Fagetum raščlanili na subas. ostryetosum (typicum) i subas. aceretosum obtusati, navodeći da ta posljednja subasocijacija tvori *Zdravko Cerovečki dipl. inž. šum., Zrinski-Frankopana 18,49000 Krapina |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Z. C´erovcčki: TF.RMOFILNL- HUKOM. ŠUM K PLANINE IVANSČ´ICT šumarski list br. 9-10. CXX (1996), 419-424 prijelaz prema srednjebosanskoj as. Aceri obtusati Fa-960 m (usp. Tab.l). Imaju dosta rijedak sklop, a stabla getum Fabijanić & al. (1963). su niska i neravna. Zanimljivog su flornog sastava. Uz mnogoliku prisutnost flornih elemenata, osobito se uo Kako se termofilne bukove šume Ivanščice ne ukla čavaju subalpski i sarmatsko pontski geoelementi, koji paju u okvire niti jedne od dosada opisanih termofilnih ovim sastojinama daju glavno obilježje i diferenciraju bukovih šuma, izdvojili smo ih kao posebnu asocijaciju ih od ostalih poznatih termofilnih bukovih šuma Hr i označili imenom Laserpitio Fagetum. vatske. Sastojine ove asocijacije susrećemo na dolomitnim rendzinama prisojnih padina u visinskom pojasu 700 AS. LASERPITIO-FAGETUM Cerovečki, ass. nov. Tablica - Table 1. Broj snimke 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 (No. vcgct.record) ._ o Ekspozicija (Exposition) Nagib SW 44 SW 40 SW 32 W 41 O 5 W 35 W 32 W 44 W 28 SW 28 sw 40 SW 42 w 44 SW 48 W 30 ps >o Eh O o c « :~´ p 2 co (Inklination) Nadmorska visina 950 880 940 960 960 820 860 940 950 70 0 780 90 0 80 0 820 880 l p o J> M O (Altitude) Veličina snimke 50 0 40 0 40 0 60 0 40 0 60 0 50 0 50 0 60 0 50 0 40 0 40 0 40 0 40 0 40 0 (Size veget. record m2) Karakteristična vrsta as. (Ass.char.): C LaserpitiumlatifoliumL. 3.5 2.3 3.4 2.3 2.3 3.4 3.4 1.3 3.4 4.5 3.4 3.4 2.3 2.3 1.3 2685 Diferencijalne vrsteas. (Dit´.ass.): C Sesleriasadleriana Janka + (-.3 +.3 3.3 4.5 5.5 5.5 5.5 III 2419 Centaurea montana L. + . + + + K3 . +.3 . +.3 + +.3 IV 7 Antericum ramosumh. . +.3 + + + + +.3 + +.3 III 6 Karakteristične vrste podsveze (Ch´dr.undcdmk) Ostrvo-Fagenion: A Sorbusaria(L.)Cr. 1.1 1.1 1.1 1.1 II 133 B Sorbus aria (L.)Cr. + + .2 2.3 3 +.2 2.3 2.3 2.3 1.2 2.3 V 1085 C Sorbus aria (L.) Cr. + A Fraxinusornush. 3.4 1.1 I 283 B Fraxinusomush. . +.3 3.4 3 3.3 3.4 1.3 1.2 1.3 2.3 III 1217 C Fraxinus omush. . + 1.3 I 34 C Cirsiiun erisitates (Jacq.)Scop. 1.3 2.3 +.3 1.3 +.3 + 1.3 1.3 IV 255 Vincetoxicum hirundinaria Med. 1.3 1.3 1.3 + + III 104 Mercurialis ovata Stem. et Hoppe 1.1 + I 34 Polygonatum odoratum (Mill.)Dmce. +.3 I I Karakteristične vrste sveze, reda i razreda (Char. link. ord. and class.) Aremonio-Fagion, Fagetalia i Queivo-Fagetea: A Fagussylvaticah. 5.5 5.5 5.5 5 3 2.3 4.5 V 6450 B Fagus sylvaticah. 2.3 1.2 1.2 III 433 A Acerpseudoplatanush 1.1 II 133 B Acerpseudoplatanus L. I 67 C Acerpseudoplatanus L. A Acerplatanoidesh. I 33 B Acerplatanoides L. I 2 C Acerplatanoides L. + B Daphnemezereumh. + II 69 Viburnum lanterna L. Lonicera xvlosteum L. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 39 <-- 39 --> PDF |
EERMOEILNE BUKOVE. SUME PLANINE 1VANSCICE. Šumarski list br. 9-10. CXX (1996). 419-424 Sorbusaucuparki L. + I 1 c Aposerisfoetida (L.)Less 1.3 3.4 3.4 +.3 1.3 2.3 +.3 1.3 1.3 + +.3 +.3 2.3 3.4 4.4 V 1538 Cyclamen /nupitrascensNhU. +.3 + +.3 +.3 +.3 +.3 1.3 1.3 1.3 1.3 + 1.3 +.3 +.3 V 172 MercurialisperermisL. 1.3 1.3 1.3 +.3 +.3 2.3 + 1.3 1.3 2.3 IV 402 Astrantia ma/orL. +.3 + +.3 +.3 + 2.3 2.3 +.3 1.3 1.3 IV 304 Homogynesylvestris (Scop.) Cass +.3 +.3 +.3 +.3 1.3 1.3 +.3 1.3 +.3 +.3 IV 104 Galium sylvaticum L. 1.3 +.3 +.3 +.3 1.3 + + + +.3 + IV 72 Campanula Irachelium L. + + 1.3 + + + + III 37 Senecio nemorensis L. + + + 1.3 +.3 +.3 + III 37 Carexflacca Schreb 2.3 2.3 +.3 + II 235 Festuca hcteivphylla Lam. 2.2 1.2 1.2 +.2 +.2 II 184 Brachypodium sylvaticum (Huds.)P.Bcau 2.3 1.3 +.3 + + II 152 Prenanthesputpureah. 1.3 +.3 + 1.3 II 69 Hepatica nobilis Mill. +.3 + +.3 + + 1.3 11 37 Valeriana tripteris L. 1.3 + + + +.3 11 36 Phyleuma spicatum L. 1.1 +.3 +.3 + II 35 Epipactis helleborine(L.)Ct + + + + + + 11 4 CaivxalbaL. + + + +.2 11 3 Melica uniflora Retz. 2.3 + + I 118 Vicia orvboides Wulf. +.3 + , I 2 Euphorbia amygdaloides L. + + + I 2 Carex digitata L. +.2 +.2 I Knautia diymeia Hcuff. + + I Primula acaulish. +.3 I Mycelis muralis (L.)Wm\ + + I Actaea spicatah. +.2 I Polygonatum multiflorum (L.) All. + I Euphorbia carniolica Jacq. + 1 Aremonia agrimonioides (L)DC + I Isopynim thalictmides L. + I Salvia glutinosa L. + I Lilium martagpn L. + I Cephalanmera longifolia (L.) Fritsch + I Hedera helix L. + I Pratilice (Companions): a. Diferencijalne vrste podsveze (Dif. underlink) Ostryo-Fagenion (Elementi reda Quercetalia pubesc ´itlis petraeae): C Tanacctum corymbosum (L.)Schulz 1.3 1.3 + +.3 + + + + +.3 +.3 + 1.3 IV 106 Convallaria majulis L. + + 1.3 + + + + III 103 Melitis melisophyllum L. + + + + II 3 Campanula persicifoliah.. + + I 1 LathyriixnigerLABcmh.). + I 1 b. Elementi reda (Ord.char. ) Quercetalia robori petraeae: C Melampyrum sylvaticumh. + + + 1.3 1.3 +.3 + + +.3 1.3 1.3 1.3 +.3 1.3 V 205 Solidago virgaurea L. 1.3 +.3 + + + + + III 5 Fragaria vesca L. + + + I 2 Gentktna asclepiadea L. + +.2 I 1 Luzula luzuloides (Lam.) Dandy etWilmott + + I 1 Hieraciuin sylvaticum L. + I 1 Ostale (Others): C Peucedanum austriacum (Jacq.) Koch +.3 + +.3 Brachypodium pinnatum |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Z. (crovcčki: TIRMOHI NI´ IHkOVL SUMh PLANINI-: IVANSC´K´K Šumarski list br. 9- I0.CXX (1996), 419-424 (L.) P. Beauv. Thesium haranim Schrank Galium lucidum L. Laserptiium siter L. ThalictnimmimixL. Buphthalmumsalicifoliumh. Dactilis glomerataL. Hercu hum sphondilium L. Bromus ramosus 1 luds. +.2 + +.3 + 2 1.3 35 *Holosyntypus A/ drveće (tres); B / grmlje (shrubs); C / zeljaste biljke (herbs) ANALIZA FLORNOG SASTAVA Florni sastav as. Laserpitio Fagetum prikazan je u Tablici 1, koja je sastavljena na temelju 15 fitocenoloških snimaka. Snimke su u tablici raspoređene rastućim vrijednostima vrste Sesleria sadleriana. Iz analitičke tablice 1 vidljivo je daje broj vrsta u fitoccnološkim snimkama različit i kreće se od najmanje 19 vrsta do najviše 33 vrste, a ukupno smo zabilježili 71 vrstu. Ako usporedimo učešće mezofilnih i termofilnih vrsta glede na pokrovne vrijednosti (usp. Tab. 1) dobit ćemo da mezofilnc vrste sudjeluju u građi asocijacije s malo većom pokrovnom vrijednošću od termofilnih vrsta. Ako te veličine izrazimo u postotnim vrijednostima, dobit ćemo da mezofilne vrste sudjeluju u građi as. Laserpitio Fagetum s 55 %, a termofilne s 45 %. Na temelju izračunatih vrijednosti možemo zaključiti da se u ovom primjeru, s obzirom daje riječ o bukovim sastojinama, radi o izrazito termofilnoj asocijaciji. Kao svojstvena vrsta asocijacije označena je vrsta Laserpitiiim latifolium, koja u fitogeografskom smislu pripada subalpsko umjereno kontinentalno submediteranskom geoelementu (Oberdorfer, 1979). Raste u svijetlim šumama prisojnih položaja u brdskom i gorskom pojasu (Oberdorfer,1979). To je poluheliofilna vrsta, koja raste na slabo kiselim do umjereno bazičnim tlima siromašnim dušikom (El lenberg,1978). Kao diferencijalne vrste asocijacije, označene su slijedeće vrste: Sesleria sadleriana, Centaurea montana i Antericum ramosum. Sesleria sadleriana je kalcifilna vrsta, a pripada zapadnopanonsko (istočnoalpsko sjeverozapadno karpatskom) flornom geoelementu (Conert , 1992). Centaurea montana, pripada subalpskom flornom geoelementu (Oberdorfer,1979). Umjereno je heliofilna i umjereno termofilna vrsta, raste na umjereno svježim i umjereno kiselim tlima (E 1 lenberg , 1978). Antericum ramosum pripada umjereno kontinentalno submediteranskom flornom geoelementu (Ober dorfer, 1979). To je termofilna i poluheliofilna vrsta, a raste na srednje vlažnim umjereno bazičnim tlima (Ellenberg, 1978). Asocijacija Laserpitio Fagetum je veoma dobro određena sa svojstvenom vrstom asocijacije, a isto tako i s diferencijalnim vrstama. Markantnim izgledom vrsta Laserpitiiim latifolium i Sesleria sadleriana, ta se asocijacija na terenu veoma lako prepoznaje. Glede pokrovne vrijednosti (usp.Tab. 1) kojom spomenute vrste sudjeluju u gradi asocijacije, možemo ih smatrati dominantnim vrstama u sloju niskog rašća. Karakteristične vrste podsveze dobro su zastupljene i imaju značajan utjecaj na gradu asocijacije. Od karakterističnih vrsta podsveze, posebno se ističu Fraxinus ornus u sloju drveća i Sorbus aria u sloju grmlja te Cirsium erisitales u sloju niskog rašća. Karakteristične vrste sveze, reda i razreda imaju najveći utjecaj na građu asocijacije. Osnovna edifikatorska vrsta asocijacije je bukva (Fagus sylvatica), a uz nju kao subdominantna vrsta u sloju drveća dolazi gorski javor (Acer pseudoplatanus). Sloj grmlja je slabije razvijen, stalnošću je prisutniji samo likovac (Dafne mezereum). Sloj niskog rašća veoma je dobro razvijen, a stalnočću, se posebno istiću: Aposerisfoetida, Cyclamen purpurascens, Mercurialis perennis, Astrantia major i Homogyne sylvestris. Pratilice imaju slabiji utjecaj na građu asocijacije. Nazočnošću se nešto više istiće Melampvrum svlvaticum, a slijede Tanacetum corvmbosum, Convallaria majalis i Solidago virgaurea. Ostale pratilice imaju zanemariv utjecaj na građu asocijacije. Dolaze sporadično s neznatnom pokrovnom vrijednošću. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Z. Cerovečki: TERMOFILNE BUKOVE ŠUME PLANINE IVANŠČICE Šumarski list br. 9 IO,CXX(l996),419-424 RASPRAVA U biljnom pokrovu Hrvatskog Zagorja nailazimo na jedno osobito bogatstvo flore i flornih elemenata. Tu posebnost je prvi uočio Horvat (1929) te na jednom mjestu istakao: "Ovdje se miješaju na uskom prostoru najhetcrogeniji elementi i upućuju na posebne etape u razvoju ovih krajeva. Pod utjecajem Mediterana na sudaru pontskog, ilirskog i baltičkog područja, a u blizini alpskih masiva nastala je mješavina elemenata koja iziskuje točnu analizu." To Horvatovo zapažanje može se u potpunosti primijeniti na područje Ivanščice, što se veoma dobro vidi iz priložene fitocenološke tablice 1. Na osebujnost biljnog pokrova Hrvatskog Zagorja, veliki utjecaj su imala, kao stoje poznato (usp. Gorjanović Kramberger 1904) tektonska djelovanja u prošlosti. Ta geotektonska djelovanja omogućila su, da dođe do višestranog utjecaja na stvaranje biljnog pokrova tog područja, odnosno da dođe do kontakta različitih biljnogeografskih regija. To se veoma dobro uočava i u flornom sastavu as. Laserpitio Fagetum,gdje se uz brojne florne elemente posebno ističu srednjeeuropski i subalpski florni elementi, kojima se u manjoj mjeri pridružuju sarmatsko pontski elementi. Po većoj nazočnosti spomenutih elemenata as. Laserpitio Fagetum razlikuje se od ostalih poznatih termofilnih bukovih asocijacija Hrvatske. Najsličnije termofilne bukove sastojine s as. Laserpitio Fagetum nalaze se u Slovačkoj, a to su as. Seslerio Fagetum i as. Cariei (Abieti) Fagetum iz područja planine Stražovska hornatina (usp. Fajmonova 1978). Srodnost s tim zajednicama očituje se na razini reda i razreda, međutim u tim fitocenozama nedostaje niz vrsta značajnih u dijagnostičkom smislu kao npr.: Aposeris foetida. Cyclamen purpuraseens, Homogyne sylvestris, Vida oroboides, Aremonia agrimonioides, Knautia drymeia, Euphorbia carniolica i Mereurialis ovala. Sastojine as. Laserpitio Fagetum, razvile su se sukcesijom iz sastojina as. Seslerietum sadlerianae Lj. Regula -Bevilaqua 1978. Daljnji prirodni razvoj te asocijacije ide u smjeru as. Vieio oroboidi Fagetum (I. Horvat 1938) Pocs & Borhidi in Borhidi 1960. U višim predjelima progresivan razvoj je otežan uglavnom zbog nepovoljnih orografsko-edafskih uvjeta, dok je u nižim dijelovima otežan čestim siječama. Na temelju komparacije flornog sastava as. Laserpitio Fagetum i ostalih termofilnih bukovih zajednica Hrvatske i susjednih područja, možemo pretpostaviti da će ta asocijacija biti rasprostranjena na prisojnim karbonatnim obroncima istočnih Alpa i to unutar areala sveze Aremonio Fagion, ali izvan areala crnog graba (Ostrya carpinifolia) i javora gluhača (Aeer obtusatum). ZAKLJUČAK Termofilnc bukove sastojine as. Laserpitio Fagetum dolaze u višim predjelima Ivanščice na zapadnim i jugozapadnim ekspozicijama. Te sastojine razvijaju se intrazonalno unutar klimazonalnog pojasa as.Vicio oroboidi Fagetum (T.Horvat 1938) Pocs & Borhidi in Borhidi 1960, a zbog nepovoljnih i skromnih stanišnih uvjeta održavaju se kao trajni stadij. U flornom sastavu sudjeluje veći broj flornih elemenata, a posebno se ističu srednjeeuropski i subalpski, koji uz prisutnost sarmatsko pontskih elemenata daju osnovni značaj ovim sastojinama i jasno ih diferencira ju od ostalih opisanih termofilnih bukovih šuma Hrvatske. Sastojine as. Laserpitio Fagetum nastavaju dolomitne rendzine većeg nagiba, pa sa šumsko gospodarskog gledišta nemaju gotovo nikakvog značenja, ali u zaštitnom pogledu njihova je uloga od neprocjenjive vrijednosti. Progresivan razvoj sastojina as. Laserpitio Fagetum ide u smjeru montane bukove šume as.Vicio oroboidi Fagetum (I.Horvat 1938) Pocs & Borhidi in Borhidi 1960. LITERATURA Borhidi , A. 1960: Fagion-Gesellschaften und Waldtypen im Hugelland von Zselic (Sud-Transdanubien). Ann. Univ. Sci. Budapest. Rolando Eotvos Nomin., Sect. Biol., Budapest, 3: 75-87 Borhidi , A. 1963: Die Zonologie des Verbandes Fagion illyricum I. Allgemeiner Teil. Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 9(3-4), 259-298. Borhidi , A. 1965: Die Zonologie Des Verbandes Fagion illyricum II. Systematischer Teil. Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 11(1 2), 53 102. Conert,H . J., 1992: Sesleria Scop. H.J. Conert & al. (eds.) in Hegi s Ilustrierte Flora von Mitteleuropa, 1 (3), 473-480. Verlag Paul Parey, Berlin-Hamburg |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Z. CerovečkiTHRMOKILNt BUKOVI-SUMIPLANINU IVANSCKI- Šumarski lis) br. 9 10. CXX (1996). 4 19-424 El lenberg , H., 1978: Vegetation Mitteleuropas mit Oberdorfer , E., 1957: Siiddeutsche Pflanzenge den Alpen in okologischer Siht. Verlag Eugen sekschaften. Pflanzensoziologie, Jena. Ulmer Stuttgart. Oberdorfer , E., 1979: Pflanzensociologische Ex- Fajmonova , E., 1978: Waldgeselschaften der Stra-cursionflora. Vierte Auflage. Eugen Ulmer Veržov Berggruppe (Nordteil des Gebirges Stra-lag, Stuttgart. žovska hornatina) Acta Fac. Rerum Nat. Univ. Pavletić, Zi.,Trinaj stić, I. i Sugar, I., 1982: Die Comen. Botanica XXVI, 87 105, Bratislava. Warmeliebenden Hopfenbuchen Buchenwalder Gorjanovi ć Kramberger , D., 1904: Geologijska (Ostryo-Fagetum Wrab.) in Nordwest Kroatien. Stud. Geobot. 2, 15 19. Regula Bevilacqua, Lj., prijegledna karta kralj´evine Hrvatske Slavonije, 1978: Biljni pokrov Strahinščice u Hrvatskom tumač geologijske karte Zlatar Krapina, Zagreb. zagorju (doktorska disertacija) Zagreb. Horvat , L, 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteŠimunić, A.,Pikija, M., Šikić,L.,Milanović, ranskih ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeM 1976: Stratigrafsko tektonski odnosi central verne Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. 4, 1 34. nog i istočnog dijela Ivanščice. 8. jugoslavenski Zagreb. geološki kongres, 2, 303 314. Ljubljana. Horvat , I. 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvat Torok,K. Podani J. &Borhidi A., 1989: Nume ske. Prir. Istraž. knjiga 30. Acta Biol. 2. rical revision of the Fagion illyricum alliance. Zagreb.Horvat, I., G lavač, V, El lenberg, Vegetatio, 81: 169-180 H. 1974: Vegetation Siidosteuropas. Gustav Trinajstić , L, 1972: Fitocenološka istraživanja šuFischer Verlag. Stuttgart. ma Gorsko Kotara. Acta Bot. Croat. 3 1,173 180. Marinček, L., Mucina, L., Zupančić, M, Wraber , M., 1964: Vegetacija slovenskega bukovega Poldini, L., Dakskobler, I. &Accetto, gozda v luči ekologije in palinologije. Biol. M. 1992: Nomenklatorische Revision der Illy- Vestn. 12,78-89. rischen Buchenwalder (Verband Aremonio Fa gion). Studia Geobot. 12, 121 135. SUMMARY: The Ivanščica mountain is one of the highets mountains of the north west Croatia presenting at the same time the utmost southeastern spur of the Alps. Central parts of the montane belt are covered by the thermophilus beech stands with specific floral composition. In the described as. Laserpitio Fagetum, the Central European and Subalpine floral elements predominate and arejoined, to a lesser degree, by the Sarmatian Pontic geoelements. As the specific species of this association it is designated the species Laserpitium latifolium which is also the dominant species in the understore, the species: Sesleria sadleriana, Centaurea montana and Anlericum ramosum being designated as differential ones. By comparing thermophilus beech forest floral composition of adjacent regions it was found out that the stands resembling most our association grow in Slovakia (E. Fajmonova 1978). The stands of the as. Laserpitio Fagetum have a very important anti erosion function and from this aspect special attention should be paid to them. In terms of the syntaxonomy the as. Laserpitio Fagetum has been added to the suballiance Ostryo Fagenion Borhidi (1963), the alliance Aremonio Fagion (I. Horvat 1938) T6rok,Podani & Borhidi 1989, the order Fagetalia sylvaticae Pawl. (1928) and the class Querco Fagetea Br. Bl. et Vlieg. (1937). |