DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI-ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9 10 CXX( 1996), 411-418 UDK 630* II 4.2:114.5:161.48.001(497.13) ŠTETNE POSLJEDICE VIŠKA N-SPOJEVA U EKOSUSTAVU ŠUMA I OPSKRBA PITKOM VODOM SCHADLISCHE FOLGEN DES UBERSCHUSES AN N-VERBINDUNGEN IM OKOSYSTEM DER WALDER UND TRINKWASSERSORGUNG T. FILIPAN,* B. PRPIĆ,** N. RUŽINSKI*** SAŽETAK: Prikaz je temeljen na bibliografskoj obradi podataka o štetnim posljedicama viška dušičnih spojeva u ekosustavu šuma. Drugi dio prikaza sadrži neke od mogućnosti sprečavanja štetnih posljedica u ekosustavu šuma, pa time i zaštitu podzemnih voda (voda za piće) od posljedica kiselih depozicija šumskih tala. Uposljednih nekoliko godina u sjevernoj, centralnoj i zapadnoj Europi i Kanadi objavljeno je više studija koje, gotovo istovjetno, ukazuju na povećanje kiselosti tala. Pojačano je odlaganje (suho i vlažno) potencijalnih zagađivača mineralnih kiselina, amonijaka i si. uslijed čega dolazi do povećane nitrifikacije, te ispiranja (NOf) nitratnih iona. Moramo ovdje spomenuti da na zakiseljavanje jednakomjerno utječe i biološko zakiseljavanje indirektno kroz dušikov tok u ekosustavu. Srednja depozicija "N" (dušičnih spojeva) u većini crnogoričnog drveća približno je 25 kg/ha/godini europskih šuma, a ima područja i sa preko 65 kg/ha/god. Ovako visoki sadržaj "N" smanjuje produktivnost. Naime, svako taloženje ili proizvodnja amonijaka stvara ekvivalent kiselosti u tlu I mol NH3— / mol II. Da se podsjetimo amonijak (Nil\) je glavni konačni produkt mineralizacije "N" u kiselim šumskim tlima (zbog inhibicije aktivnosti mikroorganizama tla). Više koncentracije NH] u prisustvu sulfatne kiseline stvara amonium sulfat f(NII4)2S04J koji smanjuje apsorpciju Mg´´ kroz korijen. Oksidacijom "N"-spojeva stvara se nitratna kiselina HNO, koja dalje zakiseljava šumska tla, a time i podzemne vode. Iz mikrobioloških istraživanja tla poznato je da nitrati (NOf) djeluju negativno na stvaranje mikorize u korjenu drveća. Veća opskrba šumskog drveća "N" smanjuje razmjer između biomase korjena i biomase debla, zbog čega drveće postaje osjetljivije na vjetar koji izvaljuje stabla, lomi krošnje, a podložno je napadaju gljiva i insekata. No, isto je poznato da kalcijikacija šumskih tala uzrokuje ispiranje nitrata (NOf) i teških metala u podzemne vode. Neka naša zapažanja i rezultati ispitivanja dosada provedeni prikazani su tabelarno i grafički. Ključne riječi: Propadanje šuma, spojevi dušika, pitka voda, prirodni zeoliti. Uvodne napomene Odumiranje šumskih ekosustava uslijed zagađivača Da se podsjetimo britanski kemičar Robert Angus antropogenog podrijetla nije više samo regionalni proSmith, još je u prošlom stoljeću utvrdio jako zagađivablem ograničen na uska industrijska područja, gdje je nje zraka u industrijskoj zoni Manchestera, i pojavu taj fenomen inače prvo primjećen. sumporne kiseline u kišnici. U svojoj knjizi "Zrak i * T. Filipan, IMO, "Odjel resursne ekonomije i zaštite okoliša" kiša", upotrebio je odrednicu "KISELE KIŠE" koja se ** B. Prpić, Šumarski fakultet Zagreb danas sve češće upotrebljava u kemijskoj klimatologiji. *** N. Ružinski, Fakultet za strojarstvo i brodogradnju Zagreb |