DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 26 <-- 26 --> PDF |
A Krpan. S Pctrcš, T. Porsinsky: ISTRAŽIVANJE OŠTEĆENJA TRUPACA HRASTA KITNJAKA I BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski lisl br. 9 10, (XX (1996), 399-410 4.0. Zaključci - Conclusions Na pilani Lipovljani ispitano je 56 oštećenih trupaca hrasta kitnjaka i 63 trupca obične bukve. Srednji je promjer trupaca uzorka hrasta kitnjaka 33,3 cm, a bukve 40,6 cm. Prosječna duljina trupaca hrasta kitnjaka iznosi 4,1 m a bukve 4,5 m. Prosječni je obujam trupaca hrasta kitnjaka 0,36 m3, a bukve 0,58 m3. Kod trupaca hrasta kitnjaka pretežiti broj ozljeda (65,4 %) nalazi se na prva dva metra duljine. Slično je i s uzorkom bukovih trupaca na kojima se u prva dva metra nalazi 51,3 % ozljeda. Iako su uzorci trupaca izabrani na pilani i nije im se znao položaj u deblu, prema gornjim podacima može se zaključiti kako je većina trupaca izrađena iz donjega dijela debala. Najčešći je broj ozljeda na trupcima jedna ozljeda, zatim slijede trupci s dvije i tri ozljede. Jedna do tri ozljede nalaze se na 82,0 % trupaca u uzorku hrasta kitnjaka, odnosno 71,4 % kod bukve. Deset je ozljeda na jednome trupcu najveći zabilježeni broj ozljeda. U trupcima hrasta kitnjaka pronađena se 133 metalna strana tijela, od kojih se 91,7 % odnosi na najsretnije željezne krhotine projektila. Od ukupnoga broja stranih tijela čeličnih kuglica iz VBR projektila bilo je 3,8 %, a pješačkoga streljiva 4,5 %. Kod bukovih trupaca pronađeno je 185 stranih tijela, od kojih je 86,5 % krhotina projektila, 10,8 % kuglica i 2,7 % streljiva. Prosječne dimenzije krhotina iznose 10,9 x 26,3 x 8,4 mm. Promjer VBR kuglica je 10,0 mm, a puščanoga streljiva 7,62 mm. Kod trupaca hrasta kitnjaka dubina prodora krhotina i streljiva je od 30 mm do 135 mm, prosječno 71 mm, a kod bukve su zabilježeni prodori dubine od 10 mm do 150 mm uz prosjek 49,6 mm. Ukupni obujam isječaka drva kod hrasta kitnjaka je 0,266 m3, a kod bukve 0,299 m3. Obujam isječaka čini 5.0. LITERATURA Giordano , G., 1971: Tecnologia del legno, Volume 1, La materia prima, Torino Horvat , L, 1976: Tehnologija drva (Greške drva), Skripta, šumarski fakultet Zagreb, 1-36 Jelačić , D., 1993: Smanjenje efikasnosti prerade drva uslijed ratnih šteta, šumarski list, CXVII, 1-2, 59-63 Krpan, A. P B. & Petreš, S., 1996: Oštećivanje stabala tvrdih listača ratnim djelovanjima, Rukopis, šumarski fakultet Zagreb, 1-17 (*) Grupa autora, 1995: Poslovno izvješće 1991-1994., JP Hrvatske šume, Zagreb, 1 -36 1,1 % neto obujma obje vrste drva zajedno. Dubina prodora po važećim normama za oblo drvo može utjecati na kakvoću trupaca, odnosno uzrokovati njihovo deklasiranje. Na 216 ozljeda uz metalna strana tijela primijećena je promjena boje drva popraćena različitim fazama trulenja drva. Na 51 je ozljedi zapažena samo promjena boje. Kod hrasta kitnjaka sve su rane napadnute gljivama, dok je kod bukovih trupaca pronađeno 13 rana bez primjetnog razaranja drva. Dubine prodora (dubine isječaka drva) u najvećem broju slučajeva bile su u granicama važećih normi za mehaničke ozljede, pa je deklasiranje najčešće izazvao napad gljiva razarača drva. Novčani gubitak zbog deklasiranja trupaca prema minimalnome cijeniku JP "Hrvatske šume" iznosi prosječno 13,7 %. Nužno je utvrditi stvarnu površinu šuma po dobnim razredima koje su oštećene ratnim djelovanjima i što točnije procijeniti oštećeni obujam drva u zrelim i prorednim sječinama. Šumarski zadatak je čim prije odstraniti oštećene jedinke iz proizvodnje kako bi se na ostatku sastojine kumulirao kvalitetni prirast, a izbjegli dugotrajni gubici pri sječi i izradi i primarnoj preradbi drva. U tome je smislu aktivnosti za osiguranje dijela sredstava potrebno usmjeriti prema međunarodnim organizacijama i prema korisnicima drva u tuzemstvu. Zadatak je drvoprerađivača da prihvate trupce iz sastojina oštećenih ratnim djelovanjima i da ih na najbolji način iskoriste, čime bi se ukupni gubitak šumsko- prerađivačkoga kompleksa zbog ozljeđivanja stabala ratnim djelovanjima u Hrvatskoj smanjio.B a y 1 o t & Vauterh in, 1992: Classement des bois ronds, CTBA, Paris, 1-76 - REFERENCES (**), 1996: Ministarstvo obrane, Interno, Zagreb (***) Grupa autora, 1994: Poslovno izvješće 1993., JP Hrvatske šume, Zagreb, 1 -93 (****) Hrvatski standard - trupci za furnir bjelogorice - trupci za furnir, hrasta - trupci za furnir, crnogorice - trupci crnogorice za rezanje - trupci bjelogorice za rezanje (*****) 1995: Cjenik glavnih šumskih proizvoda JP Hrvatske šume, Zagreb |