DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski lis! br. 9 10, CXX(1996), 399-410 UDK 630*822:469.001 (497.13) ISTRAŽIVANJE OŠTEĆENJA TRUPACA HRASTA KITNJAKA I BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA RESEARCH ON THE WAR-INFLICTED DAMAGE ON THE SESSILE-FLOWERED OAK AND BEECH TIMBER ANTE P. B. KRPAN*, STJEPAN PETREŠ**, TOMISLAV PORSINSKY*** Sažetak. Ratne štete u Hrvatskoj ogledaju se i u neposrednim oštećivan/ima stabala u sastojinama. Time se na tržištu, pa onda i u preradbenim pogonima danas i u buduće može očekivati znatna količina trupaca nositelja ostataka eksplozivnih projektila i raznih vrsta streljiva. Na uzorku od 56 trupaca hrasta lužnjaka i 63 trupca obične bukve sa stovarišta trupaca pilane Lipovljani istraženi su uzroci i posljedice ranjavanja stabala. Raspravlja se o rasporedu ozljeda duž trupaca, vrsti, broju i dimenzijama pronađenih stranih tijela, dubini njihovoga prodora i posljedicama oštećenja drva u smislu smanjenja iskoristivoga obujma, promjeni kakvoće trupaca, smanjenju kakvoćepiljenica i novčanim gubicima. Ključne riječi: trupci hrasta kitnjaka i bukve, mehaničke ozljede i dopunske greške zbog ratnih djelovanja, uzroci i posljedice ranjavanja 1.0. Problem - Problem Slijedi daje u siječnju 1992. godine ploština zemljišta koje je izravno izloženo djelovanjima različitih minŠumarstvo kao i pogoni preradbe i obradbe drva sko-eksplozivnih sredstava i streljiva iznosila 182 000 snose značajne posljedice rata za Hrvatsku. Procjena ha, a u svibnju 1993. godine 258 000 ha. Ukupna izravnih šteta u šumarstvu Hrvatske na dan 31. 12. ploština Republike Hrvatske iznosi 5 653 800 ha, od to 1995. godine iznosila je 140,0 mil. DEM. One uključu ga 43,5 % je šumsko zemljište (2 457 648 ha), a obraslo ju samo štete na sredstvima rada i objektima na dostup šumsko zemljište iznosi 34,4 % ploštine Republike nome području Republike Hrvatske (*). Mačić (1993) Hrvatske i to 1 945 998 ha (***). Uz pretpostavku da se navodi da se ukupne štete u drvnoj industriji procjenju postotak obrasloga šumskoga zemljišta odnosi i na ju za 1991. i 1992. godinu na 1 milijardu DEM godi ploštinu zemljišta u zoni bojišnice, tada je u siječnju šnje. Uz to je vrijednost otetih poduzeća procijenjena 1992. godine ono iznosio 65 520 ha, odnosno u svibnju na 9,5 milijuna DEM. Neizravne štete u 1991. godini 1993. godine 92 880 ha. Prosječna drvna zaliha po hek procjenjuju se na 557 mil. DEM. taru u državnim šumama kontinentalnoga i krškoga po Znatne štete, ali još neprocijenjene, zbile su se u šu dručja kojima gospodare JP "Hrvatske šume", iznosi mama oko kojih i u kojima su se vodile ratne operacije. 161,50 m3/ha, tečajni godišnji prirast 4,64 m3, a Ako se uzme u obzir da je dužina crte bojišnice u si godišnji etat 5 473 500 m3. Slijedi da se oko 15 milijuna ječnju 1992. godine iznosila 910 km, odnosno u mjese m3 drvne zalihe ili 6,0 % od ukupne količine drvne zal cu svibnju 1993. godine 1 290 km, a prosječna širina u ihe šuma JP "Hrvatske šume" nalazilo u zoni borbi. zoni borbe dva kilometra (ovisno o reljefu), tada se radi Također je upitna kakvoća budućega prirasta na stabli o značajnoj ploštini zemljišta koje je bilo ugroženo ma oštećenim krhotinama projektila i puščanim minsko-eksplozivnim sredstvima (**). streljivom. * Ante Krpan, A. P. B., izv prof. dr. se. eksplozivnim sredstvima i puščanim streljivom, u kojiPosebni su problem mlade šume oštećene minsko" Stjepan Petreš, dipl. inž. ***Tomislav Porsinsky, dipl. inž. ma je nužno provesti njegu sastojina (njega pomlatka i 399 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 18 <-- 18 --> PDF |
A Krpan, S. Petri . Poršinskv: ISTRAZI VANJI´OSTl-X´liNJATRUPAC´AI IK AS I´AKITNJAKAI BUK VI: RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski list br. 9 10. CXX (1996), 399-410 mladika, čišćenje koljika i letvika, te prve prorede) kojom će se posjeći oštećena stabalca, a što pri jačim intenzitetima oštećenja može narušiti željenu strukturu sastojina. Pored navedenoga značajni problemi se javljaju u nekim srednjodobnim sastojinama, koje još ne rađaju sjemenom, a toliko su oštećena da bi ih trebalo posjeći i umjetno obnoviti (npr. sastojina oko vojnih skladišta Duboki jarak, Bedenik u okolici Bjelovara kao i drugi slični primjeri). Nakon provedene vojno-redarstvene akcije "Bljesak" i oslobađanja Zapadne Slavonije trupci su iz ratom oštećenih sastojina počeli pristizati na pilane, a nakon "Oluje" te konačnoga oslobađanja Hrvatske dotok trupaca u kojima se nalaze željezne krhotine (geleri) i streljivo bit će sve veći. Tu realnu situaciju šumarstvo i preradba drva moraju dočekati potpuno pripremljeni. Problem su sječe i izrade u ratu oštećenih stabala raspravljali Krpan & Petreš (1996), a ovdje će se pokušati dati prilog upoznavanju problematike stavljanja u promet te poteškoćama koje se javljaju pri primarnoj preradbi trupaca oštećenih ratnim djelovanjima. U svakom slučaju trupce koji u sebi sadrže metalna tijela s bilo koje osnove, pa i ratne, nužno je prije preradbe ispitati detektorima. Giordan o (1971) navodi kako se u slučajevima sječe i izrade stabala neposredno nakon ratnih operacija obvezno primjenjuje minoistraživač kao detektor za otkrivanje metalnih ostataka u drvu. Neke zemlje, Francuska npr., formiraju posebne pogone primarne preradbe za trupce s mehaničkim oštećenjima uzrokovanim krhotinama projektila i streljivom. 2.0. Metoda istraživanja - Method of the research Uzorci trupaca hrasta kitnjaka i obične bukve porijeklom su iz odjela 16, odsjeci a i b, koji se nalazi u gospodarskoj jedinici Novsko brdo u šumariji Novska. Površina odsjeka 16a iznosi 26,41 ha, a starost sastojineje Tablica 1. Podaci o uzorku trupaca Table 1 Data of log samples 71 godinu. Površina odsjeka je 16b 12,80 ha, a starost 96 godina. Oba su se odsjeka nalazila u zoni intenzivnih ratnih djelovanja. Trupci su iz uzorka pregledani na pilani Lipovljani minoistraživačem Schibel electronic UNM AN-19/2. Preciznost minoistraživača Whites 3900-D PRO PLUS detektor, koji je eksperimentalno uporabljen, za ovakva istraživanja nije bila dovoljna pa je izuzet. Trupci su razvrstani po vrsti drva i sortimentima. Svakom trupcu izmjerena je duljina, promjer u sredini i debljina kore. Mjesta na kojima su minoistraživačem pronađena metalna tijela obilježena su šumskom kredom, a zatim su uz pomoć motorne pile i (ili) sjekire radnici vadili isječke drva sa stranim predmetima. Nakon vađenja isječaka drva, trupci su ponovno pregledani kako bi se pronašli i otklonili eventualno zaostali metalni predmeti i tako izbjeglo oštećivanje pila i drugoga alata. Zatim je izmjerena udaljenost svake ozljede od debljeg kraja trupca. Izvađenim je predmetima utvrđeno porijeklo i oblik te izmjerene dimenzije. Također su izmjerene dimenzije isječka drva, uz praćenje pojavnosti promjene boje ili pojave truleži oko mjesta oštećenja. Trupci su klasirani najprije kao da ozljeda nema, a drugi put su se u obzir uzele mehaničke greške nastale prodorom krhotina u drvo i njihovim isjecanjem, te druge pojave nastale sekundarno oko krhotina. 3.0. Rezultati istraživanja - Research results 3.1. Uzorci trupaca na pilani - Log samples in sawmill Na pilani su u Lipovljanima ispitani na strana tijela uzorci od 56 trupaca hrasta kitnjaka te 63 trupca obične bukve. Podaci su o nekim i prosječnim vrijednostima uzorka, trupaca hrasta i bukve prikazani u tablici 1. U istoj je tablici prikazana debljinska distribucija, te udio trupaca u duljinskim razredima od 0,5 m s rasponima duljina od 2,0 m do 6,0 m za hrast kitnjak, i 2,0 m do 7,5 m za bukvu i to u apsolutnim i relativnim iznosima. Vrsta drva - Wood species Hrast kitnjak Bukva Sessile flowered oak Beech Ukupna duljina trupaca, m3 Total lenght of logs, m 233,2 283,6 Ukupni broj trupaca Total number of logs 56 63 Svega Total 516,8 119 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 19 <-- 19 --> PDF |
A. Krpan. S. PetreS, T. Porsinsky: ISTRAŽIVANJE OŠTEĆENJA [RUPA( A1 IRAN IA Kl INJAKA1 BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski list br. 9 10, CXX (1996). 399-410 Ukupni obujam trupaca, m3 Total timber volume, m3 Promjer trupca, cm Mean diameter, cm Prosječna duljina, m Average lenght, m Prosječni obujam trupca, m´ Average log volume, m3 Debljinski stupnjevi Diameter class 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 Ukupno - Total Duljinski razredi, m Length class, m 2,0-2,5 2,6-3,0 3,1 -3,5 3,6-4,0 4,1 -4,5 4,6-5,0 5,1 -5,5 5,6-6,0 6,1 -6,5 6,6 - 7,0 7,1 -7,5 Ukupno - Total Broj komada Number of logs 3 23 19 6 3 1 1 56 Broj komada Number of logs 3 4 7 9 15 11 3 4 56 20,35 33,3 4,1 0,36 % 5,4 41,1 33,9 10,7 5,4 1,8 1,8 100,0 % 5,4 7,1 12,5 16,1 26,8 19,6 5,4 7,1 100,0 Broj komada Number of logs 2 9 16 13 6 10 1 4 2 63 Broj komada Number of logs 1 3 4 10 13 17 4 7 3 1 63 36,79 40,6 4,5 0,58 % 3,2 14,3 25,4 20,6 9,5 15,9 1,6 6,3 3,2 100,0 % 1,6 4,8 6,3 15,9 20,6 27 6,3 11,1 4,8 1,6 100,0 57,14 Broj komada % Number of logs 5 4,2 32 26,9 35 29,4 19 16 9 7,6 11 9,2 1 0,8 5 4,2 2 1,7 119 100,0 Broj komada % Number of logs 4 3,4 7 5,9 11 9,2 19 16 28 23,5 28 23,5 7 5,9 U 9,2 3 2,5 1 0,8 119 100,0 Točno 70,0 % trupaca hrasta kitnjaka nalazi se u de- drazredima od 27,5 cm do 47,5 cm (tab. 1, si. 1). bljinskim podrazredima 27,5 cm i 32,5 cm. Kod bukve Distribucija trupaca po duljinskim razredima prikazana je 85,7 % trupaca raspoređeno u debljinskim po- je na si. 2. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 20 <-- 20 --> PDF |
A. Krpan, S. Pccreš.T. Porsinsky: ISTRAŽIVANJE OŠTEĆENJATRUPACAHRASTAKITNJAKAI BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski list br. 9-10, CXX (1996), 399-410 u 30 e 20 I Hrast kitnjak - Sessile-slowered oak i Bukva - Beech E io I Svega - Total c i/itovs´/sU"iioV)Vj»o>oun fN r-~ r4 r-´ CN t-^ cN r--~ r>f r^ r>T rNc4rnm^t^1"´^)"yr^so^or~- Debljinski stupnjevi, cm - Diameter class, cm Slika 1. Distribucija broja trupaca po debljinskim stupnjevima Fig. I Distribution of logs per diameter class 30 g 25 a, o S3 20 XI g Hrast kitnjak - Ses ile-stowered E Z 15 i CS fgj Bukva - Beech -a l() E Svega - Total o ´51 5 S3 3 mllll J oak 0 t/^otriOynov>otno v-/n rNr^ir^)^r^t"LritnsOsor~-r~O so — so — SO i—i S0 <—i so ´—i rNr-jr^m^^j-«n»nsosor- Duljinski razredi, m - Lenght class, m Slika 2. Distribucija broja trupaca po duljinskim razredima Fig. 2 Distribution of logs per length class |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 21 <-- 21 --> PDF |
A. Krpan. S. Petreš. T. PorSinsky: ISTRAŽIVANJE OŠTEĆENJA fRUPACAHRASTAKI I´NJAKA I BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski lisl br. 9- I0.CXX (19%), 399-410 3.2. Raspored ozljeda duž trupca -prva dva metra duljine, a na prva četiri metra 96,2 % Distribution of injuries along log svih ozljeda. Kod trupaca obične bukve do četiri metra smješteno je 87,5 % svih ozljeda, a u prva dva metra U tablici 2. prikazani su podaci o rasporedu ozljeda 51,3 % ozljeda. Prema tim pokazateljima moguće je zaduž trupca po m´ od debljega kraja trupca prema taključiti daje većina ispitanih trupaca izrađena iz donjenjem. Kod hrasta kitnjaka se 65,4 % ozljeda nalazi na ga dijela debla gdje su ozljede najčešće. Tablica 2. Broj ozljeda prema položaju duž trupca Table 2 Numbre of injuries according to the location along log Udaljenost Vrsta drveća Tree species od debljeg Hrast kitnjak Bukva Svega kraja trupca, m Sessile - flowered oak Beech Total Distance from Broj ozljeda % Broj ozljeda % Broj ozljeda % thicker end, m Number of injuries Number of injuries Number of injuries 0,00- 1,00 42 31,6 55 29,7 97 30,5 1,01 -2,00 45 33,8 40 21,6 85 26,7 2,01 -3,00 20 15,0 30 16,2 50 15,7 3,01 -4,00 21 15,8 37 20,0 58 18,2 4,01 -5,00 5 3,8 14 7,6 19 6,0 5,01 -6,00 --9 4,9 9 2,8 Ukupno - Total 133 100,0 185 100,0 318 100,0 Broj trupaca koji nose jedan ili više predmeta pripredmeta čine kod kitnjaka 69,5 %, a s jednim, dva i tri kazanje u tablici 3. Iz podataka je kod obje vrste vidljipredmeta 82,0 % uzorka. Kod bukve jedan i dva predva dominacija broja trupaca nositelja jednoga predmeta meta imaju 50,8 % trupaca, a jedan, dva i tri predmeta (42,9 % kod kitnjaka, odnosno kod bukve 27,0 %), za71,4 % svih trupaca uzorka. Najveći je broj predmeta tim slijede trupci s dva predmeta i udjelom od 26,8 % zablježen na jednome trupcu hrasta kitnjaka i obične kod kitnjaka i 23,8 % kod bukve. Trupci s jednim i dva bukve deset. Tablica 3. Broj metalnih predmeta u trupcima Table 3 Numbre oj metal items inside the logs Broj Vrsta drva - Tree spec es predmeta Hrast kitnjak Bukva Svega Number Sessile-flowered oak Beech Total of items Broj trupaca % Broj trupaca 0 / Broj trupaca % Number of logs Number of logs Number of logs 1 24 42,9 17 27,0 41 34,5 2 15 26,8 15 23,8 30 25,2 3 7 12,5 13 20.6 20 16,8 4 2 3,6 6 9,5 8 6,7 5 1 1,8 2 3,2 3 2,5 6 1 1,8 4 6,3 5 4,2 7 2 3,6 1 1,6 3 2.5 8 2 3.6 3 4,8 5 4,2 9 1 1,8 --1 0,8 10 1 1,8 2 3.2 3 2.5 Ukupno - Total 56 100,0 63 100,0 119 100.0 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 22 <-- 22 --> PDF |
nsk\: ISTRAZIVAN.il: OS II.CI .VIA I RUPAl. A i IRAS I A Kl IN.IAkA I 1)1 !k\ I-RATMVl IXII LOVAMIMA Šumarski list br.9 10. CXX (!´)%). 399-410 3.3. Vrsta, broj i dimenzije stranih tijela -pri svakoj obradi drva. Nadalje, čelične kuglice iz VBR Type, number and size of foreign body projektila bile su zastupljene s 3,8 %, a pješačko streljivo s 4,5 % ukupnoga broja stranih tijela (tab. 4). Kod Na trupcima hrasta kitnjaka pronađena su, izvađena, bukovih je trupaca pronađeno 185 metalnih stranih tideterminirana i izmjerena ukupno 133 metalna strana jela od kojih 86,5 % krhotina, 10,8 % kuglica i 2,7 % tijela. Najveći broj (91,7 %) odnosi se na krhotine prostreljiva. Dimenzije krhotina, kuglica i streljiva jektila, koje su po tvorivu, obliku i veličini najopasnije prikazane su u tab. 4. Tablica 4. Vrste, broj i dimenzije stranih tijela Table 4 Type, number and size of foreign bodies Vrsta predmeta - Type of items Krhotine Streljivo VBR kuglice Svega Vrsta drva Fragments Amunition VBR-balls Total Wood species Broj komada Broj komada Broj komada Broj komada Number of % Number of % Number of % Number of % logs logs logs logs Hrast kitnjak Sessile-flowered oak 122 43,3 6 54,5 5 20,0 133 41,8 Bukva - Beech 160 56,7 5 45,5 20 80,0 185 58.2 Svega - Total 282 100,0 11 100,0 25 100,0 318 100,0 Dimenzije stranih tijela Sine of foreign bodies Promjer, mm - Diameter, mm 7,62 10,0 širina, mm - Width, mm 10,9±5,5 Duljina, mm - Lenght, mm 26,3 ± 12,1 23 Debljina, mm - Thichness, mm 8,4 ±7.9 Obujam, cm3 - Volume, cm3 2,4 0.699 0,523 3.4. Dubina prodora stranih tijela i dimenzije isječaka drva Depth of foreign body penetration and size of wood section Kako bi se strana tijela pridobila iz trupaca uz pomoć motorne pile i sjekire vađeni su isječci drva. Isječcima su izmjerene dimenzije, te statistički obrađene po vrstama drva (tab. 5.). Tablica 5. Veličine isječaka po vrstama drva Table 5 Size of wood sections per species Vrsta drva Dimenzije isječka - Size of section Wood species visina- height širina- width mm debljina - thicknes obujam - volume cm3 Hrast kitnjak Sessile-flowered oak 71,0 ±24,2 160,1 ±39,43 226,6 ±79,4 1,0029 Bukva - Beech 49,6 ±24,24 143,3 ±56,66 218,5 ±76,47 0,0049 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 23 <-- 23 --> PDF |
A. Krpan, S. Peto Sinsky: ISTRAZlVAN.il; OSTLC´LNJATRUPACA HRASTA KITNJAKA 1 BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski list br. 9 I0.CXX (1996), 399-410 Obujam je isječaka drva iz uzorka trupaca hrasta kitnjaka 0,266 m3, a iz uzorka obične bukve 0,299 m3, što čini 1,1 % netto obujma drva obje vrste zajedno. Prosječna je dubina prodora stranih tijela kod hrasta kitnjaka za 21,4 mm veća nego kod obične bukve. Dubina je prodora, odnosno dubina isječka drva, važna pri klasiranju trupaca, jer u određenim slučajevima može utjecati na sniženje klase kakvoće. Kod kitnjaka je raspon dubina prodora od 30 mm do 135 mm, a kod bukve od 10 mm do 150 mm. Hrvatski standard dopušta mehaničke ozljede do dubine 5 % srednjega promjera za prvu klasu, a do 10% za drugu klasu furnirskih trupaca. Za pilanske bjelogorične trupce dopuštene su mehaničke ozljede dubine do 1/3 srednjega promjera trupca, bez ograničavanja broja ozljeda. Kod prve se klase pilanskih trupaca jele i smreke dopušta jedna mehanička povreda dubine do 1/10 srednjeg promjera, a na trupcima druge i treće klase dopuštene su dvije mehaničke povrede iste dubine. Za furnirske trupce četinjača standard ne dopušta mehaničke ozljede (****). Francuska klasifikacija oblovine listača (Baylot & Vautherin, 1992.) oštećenja od stranih tijela razvrstava pod ostala oštećenja i uzima ih u obzir pri pogodbama na više načina: bez popusta za nedostatke u trupcu, s popustom (bonifikacijom) za nedostatke u trupcu, obvezno odstranjivanje stranih tijela ili odbacivanje trupca iz pogodbe. O popustu se ili potrebi čišćenja trupaca dogovaraju prodavatelj i kupac. Oštećenja od stranih ti Tablica 6. Posljedice oštećenja drva Table 6 Consequences of damage Vrste oštećenja Hrast kitnjak jela prodavatelj mora vidljivo obilježiti, te na trupcu označiti (slovom) da lije za popust ili čišćenje. Glede prisutnosti ostataka projektila i puščanoga streljiva u trupcima koji su predmetom prodaje, nužno je dati infontiacije značajne za određivanje cijene proizvoda kao što su porijeklo trupaca, odnosno položaj sječine u odnosu na ratna djelovanja, te broj i obujam oštećenih trupaca koji trebaju biti obilježeni posebnim oznakama (slovima) ovisno o tome da li su za bonifikaciju ili čišćenje. Na taj način olakšao bi se promet tehničke oblovine hrasta kitnjaka, obične bukve i ostalih vrsta koje su oštećene krhotinama projektila i puščanim streljivom. 3.5. Posljedice oštećenja drva Consequences of wood damage U tablici 6. analiziran je udio promjena na drvnom tkivu oko krhotina projektila ili puščanog streljiva. Na 51 je oštećenju zamjetna promjena prirodne boje drva, a na čak 216 ozljeda promjena boje uz različite faze truleži što ukazuje da su ozljede izazvane krhotinama projektila ili puščanim streljivom vrlo pogodne za prodor gljiva razarača drva u dubinu debla. Kod hrasta kitnjaka na promatranome uzorku nije nađena nijedna ozljeda bez dodatnih grešaka, stoje kod bukve bilo zapaženo u 13 slučajeva. S obzirom daje sama dubina isječka (kao mehanička ozljeda) bila pretežito u dopuštenim granicama za određenu vrstu sortimerta, većinu deklasiranja trupaca izazvala je trulež uzrokovana napadom gljiva razarača drva. Vrste drva - Wood species Bukva Dammage type Sessile-flowered oak Beech Broj oštećenja % Broj oštećenja Number of injuries Number of injuries Promjena boje drva Changed colour of wood 9 9,5 42 Promjena boje s truleži Changed colour of wood rot 86 90,5 130 Bez promjena - No change --13 Ukupno - Total 95 100,0 185 0/ /o 22,7 70,3 7 100,0 Ukupno Total Broj oštećenja % Number of injuries 51 18,2 216 77,1 13 4.7 280 100.0 U tablici 7. prikazano je deklasiranje sortimenata i klasa kvaliteta na uzorcima trupaca hrasta kitnjaka i obične bukve. Kod kitnjaka je iz prve klase pilanskih trupaca u niže klase prešlo pet trupaca, što čini smanjenje od 16,3 %. Iz druge je klase također u niže klase prešlo pet trupaca, ali se obujam smanjio za svega 0,9 % zbog prelaska trupaca iz prve u drugu klasu. U trećoj se klasi pilanskih trupaca broj povećao za šest, a obujam za 10,5 %. četiri su trupca obujma 1,26 m3 prešla u prostorno drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 24 <-- 24 --> PDF |
A. Krpnn, S. Pctrcs.T. Porsinsky: [STRAZIVANJE OSTECENJATRUPACAHRASTA KITNJAKAI BUKVE RATNIM DJELOVANJ1MA Sumnrskilistbr.9 10, CXX (1996). 399-410 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 25 <-- 25 --> PDF |
A. Krpan, S. Petreš, T. Porsinsky: ISTRAŽIVANJE OŠTEĆENJA TRUPACA HRASTA KITNJAKAI BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski list br. 9-10, CXX (1996), 399-410 Furnirski trupci i trupci prve klase su kod bukve deklasirani zbog ozljeda od krhotina i popratnih pojava. Iz prve je klase otpalo devet trupaca obujma 6,49 m3. Sedam trupaca obujma 6,71 m3 prešla su u drugu klasu, a tri trupca obujma 1,55 m3 u treću klasu. Novčani gubitak zbog deklasiranja trupaca u uzorcima, utvrđen na temelju minimalnih cijena cjenika JP "Hrvatske šume" od 1995. godine (*****)5 iznosi kod hrasta kitnjaka 14,9 %, a kod bukve 12,8 % ili prosječno 13,7 %. Kakvi se problemi javljaju pri pilanskoj preradbi drva? Prema svjedočanstvima rukovoditelja pilane Lipovljani, u prvi mah su oštećene trupce pokušali piliti bez vađenja krhotina projektila. Najednom su takvom trupcu znali uništiti jednu do tri pile. Nakon tog iskustva obrazuju radne skupine za pregledavanje trupaca minoistraživačima, obilježavanje mjesta i vađenje krhotina. Zbog nastalih mehaničkih povreda na plastu trupca Slika 3. Mehaničko ozljeđivanje trupaca pri vađenju krhotina (snimio Petreš) Fig. 3 Mechanical damage of log due to fragment extrai lion (Photo: Petreš) Slika 4. Krhotina u piljenici (snimio Petreš) Fig. 4 A fragment inside a sawn up timber (Photo: Petreš) pojavio se visoki udjel kratica - piljenje robe dužine 50190 cm. Krhotine izazivaju promjenu boje, a gljive dodatnu trulež. Unatoč pregledu događa se da krhotina zaostane u drvu sve do finalne obradbe. Tijekom 1995. godine u pilani Lipovljani pri obradbi trupaca s krhotinama minsko-eksplozivnih sredstava uništeno je 126 tračnih pila u vrijednosti od 88 200 DEM, 31 kružna pila u vrijednosti od 10 850 DEM i 15 kompleta noževa za blanjanje vrijednosti 300 DEM. Ukupna vrijednost uništenih sredstava iznosi 99 350 DEM. Dodatni troškovi nastali zbog manipulacije i pregleda trupaca minoistraživačem te vađenja drvnih isječaka sa stranim tijelima, iznosili su 629 DEM dnevno. Daljnji troškovi odnose se na troškove zastoja cijeloga pogona radi izmjene listova pila. Uz sve se navedene troškove pojavljuju gubici na drvu, javlja se smanjenje kakvoće i količine piljenih proizvoda, te s tim povezano smanjenje planiranoga prihoda. Slika 5. Krhotina na čelu trupca (snimio Petreš) Fig. 5 A fragment on a logs front (Photo: Petreš) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 26 <-- 26 --> PDF |
A Krpan. S Pctrcš, T. Porsinsky: ISTRAŽIVANJE OŠTEĆENJA TRUPACA HRASTA KITNJAKA I BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski lisl br. 9 10, (XX (1996), 399-410 4.0. Zaključci - Conclusions Na pilani Lipovljani ispitano je 56 oštećenih trupaca hrasta kitnjaka i 63 trupca obične bukve. Srednji je promjer trupaca uzorka hrasta kitnjaka 33,3 cm, a bukve 40,6 cm. Prosječna duljina trupaca hrasta kitnjaka iznosi 4,1 m a bukve 4,5 m. Prosječni je obujam trupaca hrasta kitnjaka 0,36 m3, a bukve 0,58 m3. Kod trupaca hrasta kitnjaka pretežiti broj ozljeda (65,4 %) nalazi se na prva dva metra duljine. Slično je i s uzorkom bukovih trupaca na kojima se u prva dva metra nalazi 51,3 % ozljeda. Iako su uzorci trupaca izabrani na pilani i nije im se znao položaj u deblu, prema gornjim podacima može se zaključiti kako je većina trupaca izrađena iz donjega dijela debala. Najčešći je broj ozljeda na trupcima jedna ozljeda, zatim slijede trupci s dvije i tri ozljede. Jedna do tri ozljede nalaze se na 82,0 % trupaca u uzorku hrasta kitnjaka, odnosno 71,4 % kod bukve. Deset je ozljeda na jednome trupcu najveći zabilježeni broj ozljeda. U trupcima hrasta kitnjaka pronađena se 133 metalna strana tijela, od kojih se 91,7 % odnosi na najsretnije željezne krhotine projektila. Od ukupnoga broja stranih tijela čeličnih kuglica iz VBR projektila bilo je 3,8 %, a pješačkoga streljiva 4,5 %. Kod bukovih trupaca pronađeno je 185 stranih tijela, od kojih je 86,5 % krhotina projektila, 10,8 % kuglica i 2,7 % streljiva. Prosječne dimenzije krhotina iznose 10,9 x 26,3 x 8,4 mm. Promjer VBR kuglica je 10,0 mm, a puščanoga streljiva 7,62 mm. Kod trupaca hrasta kitnjaka dubina prodora krhotina i streljiva je od 30 mm do 135 mm, prosječno 71 mm, a kod bukve su zabilježeni prodori dubine od 10 mm do 150 mm uz prosjek 49,6 mm. Ukupni obujam isječaka drva kod hrasta kitnjaka je 0,266 m3, a kod bukve 0,299 m3. Obujam isječaka čini 5.0. LITERATURA Giordano , G., 1971: Tecnologia del legno, Volume 1, La materia prima, Torino Horvat , L, 1976: Tehnologija drva (Greške drva), Skripta, šumarski fakultet Zagreb, 1-36 Jelačić , D., 1993: Smanjenje efikasnosti prerade drva uslijed ratnih šteta, šumarski list, CXVII, 1-2, 59-63 Krpan, A. P B. & Petreš, S., 1996: Oštećivanje stabala tvrdih listača ratnim djelovanjima, Rukopis, šumarski fakultet Zagreb, 1-17 (*) Grupa autora, 1995: Poslovno izvješće 1991-1994., JP Hrvatske šume, Zagreb, 1 -36 1,1 % neto obujma obje vrste drva zajedno. Dubina prodora po važećim normama za oblo drvo može utjecati na kakvoću trupaca, odnosno uzrokovati njihovo deklasiranje. Na 216 ozljeda uz metalna strana tijela primijećena je promjena boje drva popraćena različitim fazama trulenja drva. Na 51 je ozljedi zapažena samo promjena boje. Kod hrasta kitnjaka sve su rane napadnute gljivama, dok je kod bukovih trupaca pronađeno 13 rana bez primjetnog razaranja drva. Dubine prodora (dubine isječaka drva) u najvećem broju slučajeva bile su u granicama važećih normi za mehaničke ozljede, pa je deklasiranje najčešće izazvao napad gljiva razarača drva. Novčani gubitak zbog deklasiranja trupaca prema minimalnome cijeniku JP "Hrvatske šume" iznosi prosječno 13,7 %. Nužno je utvrditi stvarnu površinu šuma po dobnim razredima koje su oštećene ratnim djelovanjima i što točnije procijeniti oštećeni obujam drva u zrelim i prorednim sječinama. Šumarski zadatak je čim prije odstraniti oštećene jedinke iz proizvodnje kako bi se na ostatku sastojine kumulirao kvalitetni prirast, a izbjegli dugotrajni gubici pri sječi i izradi i primarnoj preradbi drva. U tome je smislu aktivnosti za osiguranje dijela sredstava potrebno usmjeriti prema međunarodnim organizacijama i prema korisnicima drva u tuzemstvu. Zadatak je drvoprerađivača da prihvate trupce iz sastojina oštećenih ratnim djelovanjima i da ih na najbolji način iskoriste, čime bi se ukupni gubitak šumsko- prerađivačkoga kompleksa zbog ozljeđivanja stabala ratnim djelovanjima u Hrvatskoj smanjio.B a y 1 o t & Vauterh in, 1992: Classement des bois ronds, CTBA, Paris, 1-76 - REFERENCES (**), 1996: Ministarstvo obrane, Interno, Zagreb (***) Grupa autora, 1994: Poslovno izvješće 1993., JP Hrvatske šume, Zagreb, 1 -93 (****) Hrvatski standard - trupci za furnir bjelogorice - trupci za furnir, hrasta - trupci za furnir, crnogorice - trupci crnogorice za rezanje - trupci bjelogorice za rezanje (*****) 1995: Cjenik glavnih šumskih proizvoda JP Hrvatske šume, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 27 <-- 27 --> PDF |
A. Krpan. S Petreš, T. Poriinsky: ISTRAŽI VANJE OŠTEĆENJA I´RUPACA HRASTA KITNJAKA I BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski lis! br.9 10, (´XX (19%), 399-410 Krpan, A. P. B. & Petreš, S., T, Porši nsky: culate oak logs and 63 beech logs from the Lipovljani RESEARCH ON THE WAR-INFLICTED DAMAGE sawmill timber yard, we have investigated the cause ON THE SESSILE-FLOWERED OAK AND BEECH and consequence of tree injuries. The discussion items TIMBER (Original in Croatian: Istraživanje oštećenja are the distribution of the injuries along the logs; type, trupaca hrasta kitnjaka i bukve ratnim djelovanjima, number and size of the round foreign bodies; depth of with summary in English) their penetration, and the consequences of the damage in te ms of usable With direct war damage found in Croatian forestr volume reduction, quality change, stands, we may now and in future expect on the market an(* financial loss. and in wood-processing plants a considerable quantity Key word s : sessile-flowered oak and beech, raeof timber with remnants of explosive projectiles and chanical injury and additional errors due to war, cause various types of ammunition. On a sample of 56 pedun- and consequence of injuries RESEARCH ON THE WAR-INFLICTED DAMAGE ON THE SESSILEFLOWERED OAK AND BEECH TIMBER Summary In the Lipovljani sawmill 56 sessile-flowered oak logs and 63 beech logs were examined. The mean log diameters were 33.3 cm and 40.6 respectively. The oak length was 4.1 m, beech 4.5 m, mean volume 0.36 m3 and 0.58 m3 respectively. The prevailing number of injuries (65.4 %) upon oak logs are located along the first two length meters above groung, while 51.3 % of the damage is likewise located on beech logs. Although log samples were chosen in the sawmill, without knowing their original location in the trunk, it is clear that most logs were processed from the bottom trunk parts. The number of damage is mostly one, followed by two and three injuries per one log. One to three injuries were found on 82.0 % of oak logs, 71.4 % on beech. Ten injuries on one log has so far been the biggest number of injuries. In the oak logs we found 133 foreign bodies, of which 91.7 % were the most harmful metal projectile fragments. Steel balls from the VBR-projectiles were 3.8 "/<>, infantry ammunition 4.5 %. In beech logs there were 185 foreign bodies, of which 86.5 % were projectile fragments, 10.8 % balls and 2.7 % ammunition. Average fragment size was 10.9 x 8.4 mm; ball diameter 10.0 mm; ammunition 7.62 mm. The depth of penetration in the oak timber was between 30 mm and 135 mm, or average 71 mm; in beech logs, the depth ranged from 10 mm to 150 mm, average 49.6 mm. Total volume of oakwoodsections was 0.266 m3, beechwood 0.299 m-\ The section volume is 1.1 % of the net volume of both wood species. The depth of penetration according to the valid standards for roundwood may influence the timber quality, i.e. cause classification decrease. In 216 injuries close to the metal foreign objects, we noticed change in wood colour followed by various phases of wood rot. On 51 injuries, there was only one change of colour. Oak timber injuries were all attacked by fungi, while on beech logs 13 injuries were without visible destruction. The depth of penetration was mostly within allowed limits of the valid standards of mechanical injuries, therefore was the deterioration mostly associated with fungi. The average financial loss due to quality decrease was 13.7 % of log value according to the minimum price-list of the "Croatian Forests " Co. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 28 <-- 28 --> PDF |
A. Krpan, S. Pctrcš. T. Porsinsky: ISTRAŽIVANJE OŠTEĆENJA TRUPACA HRASTAKITNJAKAI BUKVE RATNIM DJELOVANJIMA Šumarski list br. 9-10. CXX (1996), 399-410 // is necessary to establish the real forest area per age classes that are damaged in war, and more precisely estimate the damaged wood volume in mature and selection felling areas. The task is to remove the damaged units from the production so that the remaining stand could accumulate quality increment, avoiding long-term losses in felling and primary wood conversion. In terms of financial means, activities should be directed to international organizations and home users. Wood processors should accept timber from war-damaged stands and use them in the best sible way. Thus would total loss in the wood-processing complex be smaller |