DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 14 <-- 14 --> PDF |
V. M. Glavač: O "ANALIZI KRV]"ŠUMSKOG DRVEĆA Al (ug/l) IIIVH JI*. i 5. 19.12. 16.;2. 16.30J13.27ill. 2S.;a 22.;& 20.;3. 17. 31.114.28.112.27.IIO.24.l8. 22. I -J--F- M--M--J--J--S-´-O-´-N-´-D —´ datum probe Graf. 5. Sezonalne promjene sveukupne koncentracije magnezija u soku ksilema najdonjih dijelova debla bukve u jednoj 42-godišnjoj sastojim. Za 26 probnih termina prikazane su maksimalne, minimalne i srednje vrijednosti te 75% i 25% kvantile (n=130) (Glavač el al. 1990 b) najvažnijih bioelemenata; stabilizira biološke membrane, veže ATP na enzime, aktivira fosfokinaze, dekarboksilaze i hidrokinaze, pojačava aktivitet RuBP-karboksilaze, djeluje na sintezu proteina i utječe na oko 300 različitih reakcija enzima. Drugi element djeluje izuzetno štetno. Aluminij smanjuje primanje fosfora, magnezija i kalcija u korijenju, snižava djelotvornost ATP-a i kroz to energetske promjene, nakuplja se u staničnim jezgrama gdje na sebe veže fosfate nukleinskih kiselina, negativno utječe na DNA-replikaciju, smanjuje plastičnost staničnih membrana i dr. Mg (mg/l) ... . j .4 o T o.o 5. 19.i2.16.j2. 16.30j13.27.:i1. 25.;8.22.;6.20.;3. 17. 3l.:i4.28.;i2.27.l10.24.|8.22. I datum probe Graf. 6: Sezonalne promjene sveukupne koncentracije aluminija u soku ksilema najdonjih dijelova debla bukve u jednoj 42-godišnjoj sastojim. Za 26 probnih termina prikazane su maksimalne, minimalne i srednje vrijednosti te 75% i 25% kvantile (n=130) (Glavač et al. 1992)´ Promjene koncentracija oba elementa u soku ksilema studirane su u najdonjim dijelovima debala (0.3 1.3 m) jedne 42 godišnje bukove sastojine (v. graf. 5 i 6). Kod magnezija je jasno izražena faza proljetne mobilizacije, koja je u srednjeeuropskom sredogorju počinje sredinom ožujka a dosiže vrhunac sredinom travnja s vrijednostima nešto manjim od 30 mg/l. Nakon toga slijedi "ljetna depresija"; u srpnju, kolovozu i rujnu smanji se ukupni sadržaj magnezija na 3 do 4 mg/l. Znakovit je onda ponovni porast ujesen s vrijednostima Šumarski listbr. 9 10. CXX (1996). 393-398 od 8 do 10 mg/l, koji se najvećim dijelom može protumačiti bazipatalnom cirkulacijom u floemu kore i ponovnom obogaćivanju ksilema putem drvnih zraka (Glavač et al. 1990, b, c). Kod aluminija, čije se totalne koncentracije kreću između 50 i 600 (ig/1, senzacionalne su promjene nešto slabije izražene (Glavač et al. 1992). Za ocjenu štetnog djelovanja aluminija u procesima izmjene tvari, potrebno je važno poznavanje molekularne grade njegovih spojeva, budući da nisu svi jednako djelotvorni (Michalas et al. 1992). Takva su istraživanja buduća zadaća Analitičke kemije i Fiziologije šumskog drveća. Slična istraživanja sezonalnih promjena koncentracija izvršena su i sa drugim hranidbenim i toksičnim elementima (Glavač et al. 1990 b, c, d., Glavač & Jochheim 1993, Rennenberg et al. 1994, Glavač & Tesche 1996). Na 7. grafikonu prikazan je mogući aksialni raspored koncentracija pojedinih sastojaka ksilemovog soka bukve na primjeru cisteina, aminokiseline koja sadrži sumpor. U tu su svrhu oborena po dva stabla u različitim godišnjim dobima. U veljači i studenom smanjuje se koncentracija cisteina od pridanka prema vrhu. U travnju, za vrijeme proljetne mobilizacije, dolazi do naglog porasta njegovog sadržaja, pri čemu je značajan postepeni porast u obrnutom smjeru (maksimalno 1.2 13.2- 14.4 A -__=ff 12.0 - 13.2 . E, r 10.8- 12.0 rf . 9.6 - 10.3 -&-Li---^iS^^M 3.4-3.6 h : 7.2 8.4 V) I"-^fe m 8.0 - 7.2 c Wm 4.3 - 6.0 ´55 "> 3.S-4.S 2.4 - 3.8 H ^r^ 1.2-2.4 mfe Wi 0-1.2 D p ^^^^^" koncentracija cisteina (|imol/L) Graf. 7: Aksialne koncentracije cisteina (mmol/1) u soku ksilema bukovih debala; koncenteacije prikazane su na osnovi 2 stabla (crni i šrafirani stupci) i 4 termina. A: veljača, B: travanj, C: kolovoz. D: studeni (N=2+2+2+2) (Rennenberg et al. 1994).´ |