DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 13 <-- 13 --> PDF |
V. M. Glavač: O "ANALIZI KRVf´SUMSKOG DRVHCA Šumarski liši br. 9 10, CXX (1996), 393-398 nuti manje količine ksilemovog soka tlačnom bombom ili metodom Bollarda, koje su najčešće onečišćene sadržajem živih stanica na mjestu prereza. Takvo nezadovoljavajuće dobivanje proba bila je i glavna prepreka jednoj sveobuhvatnoj kemijskoj analizi. Velike količine ksilemovog soka iz svih dijelova stabla mogu se u svako doba godine ekstrahirati vodom (Glavač et al. 1989). Stablo se mora u tu svrhu oboriti radi se dakle o jednoj "destruktivnoj" metodi -i raspiliti na 1 m do 1.3 m duge segmente, koji se neposredno nakon toga prenesu u laboratorij. Pojedeni dijelovi, sa čije se donje strane odstrani oko 5 cm sebeli prsten kore (zbog mogućeg onečišćenj floemom), uspravno se pričvrste. Sa gornje strane se navuče ili načini nepropusni gumeni ovratnik u koji se ulije oko m300 ml pitke vode. U istom času počinje u donjem dijelu isticati sok iz kapilarnog sistema. Prva se farkcija od oko 100 ml odbacuje zbog mogućeg onečišćenja razgnječenim stanicama na prerezu, a 100 do 200 ml čistog ekstrakta sačuva se za analize. Cijela procedura traje oko 2 sata (v. graf. 2). Probe, razdijeljene u manje plastične posude, duboko se zalede, tako da se analize mogu vršiti u većim serijama. Na taj su način istražene bukove šume u okolici Kassela u pokrajini Hessen. U dvije srednjedobne sastojine, od ranog proljeća do kasne jeseni, obaralo seje u razmacima od 14 dana po pet stabala i ekstrahirao sok ksilema iz različitih dijelova debla. Osim toga izvršena su u istim ili susjednim sastojinama različite pedološka, ekofizička, klimatska i druga ekosustavska istraživanja, koja su korištena za terensku nastavu, a istovremeno su bila i predmet za izradu većeg broja disertacija i završnih studijskih radova. Rezultati U skoku ksilema bukve pridolaze stotine različitih anorganskih i organskih spojeva, čije se koncentracije znakovito mijenjaju tijekom vegetacijskog razdoblja. Od mineralnih elemenata nalaze se ovdje hranidbeni makroelementi (dušik, fosfor, sumpor, kalij, kalcij, magnezij), hranidbeni mikroelementi (bor, klor, molibden, bakar, željezo, mangan i cink), te manjevrijedni ili toksični elementi (aluminij, natrij, kobalt, silicij, kadmij, olovo i dr.) djelomično kao ioni, a djelomično kao sastavni ili pridruženi članovi molekularnih kompleksa. U usporedbi s vodenom fazom tla iznenađuju njihove visoke koncentracije (v. graf. 3). No ipak najveći dio u soku rastopljenih tvari čine organski spojevi. Oni se sastoje od kiselina, prije svega jabučne i malonske, nadalje od aminokiselina od kojih su najčešće zastupljeni asparagin, glutamin i cistein (ovdje samo manjim dijelom sastavni dio glutationa, koji inače dominira kod drugog bilja, (v. Schupp et al. 1991), zatim od šećera i dr. A/ 35 Mg (mg/l) 30 25 20 1 r—i 15 i"%i 10 ~=jy 5 1 * K «Jo r<0 *b < &-V datum probe Graf. 3: Koncentracije magnezija u ksilemovom soku korijenja bukve (tamni stupci u pozadini) i uravnoteženih otopina tla (ESS, "Equilibrium Soil Solution"), koji to korijenje neposredno okružuje (bijeli stupci), za vrijeme jednog vegetacijskog razdoblja (N=70+70) (Schell 1996) Kemijski milje ksilemovog soka bukve bitno se razlikuje od kemijskog miljea vode u tlu. On je u provodnom Sustavu bukve najviše uvjetovan jabučnim kiselinom (malatom). Usporedo s porastom njene koncentracije, snizuje se pH ksilemovog soka, no za razliku od tla, ovdje postoji negativna korelacija između pH i koncentracije "bazičnih" elemenata (kalcija, magnezija, kalija i natrija); drugim riječima, stoje pH niži, to je njihov sadržaj viši (v. graf. 4). Ta se pojava može protumačiti uključivanjem bazičnih iona u elektrostatski uravnoteženije molekularne komplekse. U tom kontekstu posebnosti ksilemovog soka neka bude još spomenuta pojava peroksidaze (v. Polle & Glavač 1993), kojoj se kod bilja pripisuje obrambena funkcija (slična onoj koju u krvi obavljaju bijela krvna zrnca). pH Graf. 4: Međusobna ovisnost koncentracija malata (jabučne kiseline), magnezija i pH vrijednosti u soku ksilema bukve (n=l33) (Schell 1996) Jedan mali uvid u vrlo složene životne procese bukve možemo dobiti studijem sezonalnih promjena sadržaja hranidbenih elemenata u soku ksilema. U ovom kratkom prikazu meka nam za to posluže magnezij i aluminij. Prvi je - kako znamo- sastavni dio klorofila, ribosoma i struktura stanične jezgre, osnosno jedan od |