DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 12 <-- 12 --> PDF |
V.M. Glavač: O "ANALIZI KRVI"ŠUMSKOG DRVEĆA konačnom izlučivanju ili ponovnom uključivanju u kružne tokove. Sticanje takvih saznanja može se smatrati jednom od glavnih zadaća Fiziologije šumskog drveća. Za naš poziv (kao i za sve ljubitelje prirode) važno je razumjeti - pa makar i u osnovnim crtama - njihov unutarnji život, budući da su oni glavni predmet naše struke i "stari, dobri prijatelji" koje dnevno susrećemo. Osim toga postoji i nada, koja će možda još dugo ostati naučna utopija, da će se takvim analizama iznaći specifična "krvna slika" glavnih vrsta drveća, te da će se jednog dana rutinskim analizama moći predvidjeti koja sastojina ima preduvjete da ostane "zdrava" a koja je na putu da postane "bolesna", i što je još važnije, da će se sa znalačkom raščlambom "krvne slike" moći razjasniti osnovni uzroci sušenja i propadanja šumskih sastojina. Sastavni dio takvih analiza bit će i "mjerenje tlaka", tj mjerenje usisne snage pojedinih organa, te brzine i količine protoka ksilemovog soka u deblu. Prvo spomenuto mjeri se već desetljećima prijenosnom "tlačnom bombom", a drugo, danas već usavršenim termoelektričnim uređajima (v. Čermak et al. 1973, 1991). Naravno da je visoko uzraslo stablo, razapeto između velikog podtlaka atmesfere i manjeg podtlaka tla posebno osjetljivo na povremeno nedovoljnu opskrbu vode. Pri prenapetom unutarnjem gradientu vodnog potencijala troše se unutarnje rezerve, a kad i to ne pokriva gubitke transpiracijom, dolazi u provodnim žilama do zračnih embolija (koje se za vrijeme sušnih razdoblja mo 1.3 m KA WFG(%) zima proljeće ljeto jesen Graf 1: Zasićenje bjelike bukve vodom ("Wasserfiillungsgrad" u %) u prsnoj visini (WFG - 1.3 m), sredini debla (h/2) i neposredno ispod krošnje (KA) u različitoj godišnjoj dobi (n=390) (Glavač etal. 1990 a) gu i čuti uz pomoć jednostavnih slušnih pomagala). Posebno je zanimljivo da one ne nastaju prvo u krošnji, nego u donjim dijelovima debla, gdje je i najveća potrošnja unutarnjih rezervi (v. graf 1). Tek onda, kad su rezerve "odozdo prema gore" potrošene, dolazi do ne Šumarski list br. 9 10, CXX (19%). .193-398 povratnog sušenja najviših grana u krošnji i ostalih simptoma oštećenja. Zbog toga je problem sušenja drveća, posebice u nizinskim šumama i klimatski prelaznim područjima (submediteranska/planinska klima), prvenstveno problem opskrbe vodom, budući da su odrasla stabla nesposobna za brzu prilagodbu korijenovog sistema (v. Prpić et al. 1977, 1988, 1994). Ali na žalost, kako znamo, nije sve, budući da i u područjima bez ekstremnih promjena vodnog režima dolazi do masovnog sušenja stabala. Ekstrakcija ksilemovog soka Do nedavna se mogao dobivati ksilemov sok samo u rano proljeće, kad neposredno prije listanja negativni tlak poprimi pozitivne vrijednosti i to uslijed biofizički još uvijek ne potpuno objašnjenog pritiska korijenja ("root pressure", "Wurzeldruck"; "korijen crpi vodu a transpiracije nema"). On iznosi najčešće nešto manje od 1 atm. i to - kako je već rečeno - samo u onom kratkom ranoproljetnom razdoblju kad ozlijeđeno deblo "krvari". Pomoću liječničkih injekcija mogu se tada dobiti dovoljne količine soka za kemijske analize. S jednim takvim čavlićem ili šilom probuši se kora i prodre u prve godove. Igla se ubuši, vreteno injekcije izvuče i u tom položaju pričvrsti, pri čemu u cjevčici nastane podtlak. Za nekoliko sati ili najkasnije za dan-dva biva cilindar napunjen sokom (Essiamah 1982). gumeni ovratnik voda "-----L A segment debla 100,´ cm oguljena kora sok ksilema - Graf 2: Metoda ekstrakcije ksilemovog soka (Glavač et al. 1989) U drugo doba godine, kad postoji usisni podtlak, mogu se samo sa tanjih grana ili tankog korijenja istis |