DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXX (19%). 393-398 UDK 630*161.48.001(497-13) O "ANALIZI KRVI" ŠUMSKOG DRVEĆA UBER "BLUTANALYSE" VON WALDBAUMEN V. M. GLAVAČ* SAŽETAK: U ovoj su radnji prikazane metode za dobivanje ksilemovog soka. Posebno je detaljno opisana metoda "potiskivanja vodom ", pomoću koje se mogu ekstrahirati veće količine ksilemovog soka u svako doba godine iz svih dijelova stabla. Na taj način se mogu u deblu transportirane tvari podvrći temeljitim i svestranim kemijskim analizama. Izražena je nada da će takvim istraživanjima iznaći specifična "krvna slika" glavnih vesta šumskog drveća, ocjenjivati vitalnost stabala i sastojina, odnosno razlikovati "zdravo" od "bolesnog". U tom su kontekstu spomenuti rezultati istraživanja u bukovim sastojinama pokrajine Hessen (BRD) i obješnjeni neki fenomeni na primjeru magnezija, aluminija i cisteina. Na kraju je naglašeno značenje Fiziologije šumskog drveća za proučavanje propadanje šuma. Ključne riječi: bukva (Fagus sylvatica), propadanje šuma, kemijska analiza ksilemovog soka, sezonske promjene koncentracija, magnezij, aluminij, ciste in. UVOD Unutarnji optok tvari je osobina svih više orgasta usisa u korijenu do mjesta transpiracije u listu (v. niziranih živih bića. Zbog toga je struktura i funkcija Vakerenetal. 1988); provodnih sustava, kao i kvalitetna analiza transporti - mogu uskladištiti velike količine vode i prehramranih tvari predmet opsežnih bioloških istraživanja. U benih tvari u deblu i na taj način postići izvjesnu neosvim disciplinama biologije, od medicine do botanike, visnost od nepovoljnih vanjskih uvjeta, te posjeduju takva proučavanja dugu tradiciju, budući da - za vrijeme svog dugog života nagomilavaju toksu važan preduvjet za razumijevanje životnih procesa, sične tvari (koje najčešće radijalnim transportom pre unutarnje organizacije te životvornih mijena tvari i en mještaju u srž i kroz to ih učine neškodljivima, v. Ha ergije. gemeyeretal. 1992, Hagemeyer & Weinland 1996). Saznanja biljne fiziologije o unutarnjoj cirkulaciji- Iako je naše znanje o strukturi i funkciji sekundar različitih kemijskih spojeva temelje se uglavnom na is nog ksilema od vremena prvih opisa Hartiga (188 l)sil traživanjima zeljastog bilja, pa se ne mogu u potpunosti no napredovalo i danas već pojašnjava mnoge pojave u primijeniti na šumsko drveće, prije svega što uzrasla elektronmikroskopskim detaljima, ostala su još mnoga stabla važna pita ja neriješena. To se poglavito odnosi na po - posjeduju posve drukčiji odnos primarnog i znavanje kemijskog sastava ksilemovog soka ("xylem sekundarnog provodnog tkiva, budući da ovo posljedsap") pojedinih vrsta drveća pod različitim stanišnim nje tvori daleko najveći dio njihovog transportnog sisuvjetima, na mobilizaciju i dinamiku trasnsportnih tvatema; ri, aksijalne i radijalne promjene koncentracije tijekom - moraju savladati ekstremno dugi put hranjivih dana i različitih godišnjih doba. Još se uvijek premalo tvari od korijena do krošnje i obratno. Kod jednog 30 m zna o mjestu i načinu nastanka transportnih molekula, visokog stabla bukve može se npr. računati da jedna njihovoj građi, funkciji, mobilnosti, odredištu, razgradmolekula vode putuje, ukoliko negdje ne ostane trajno nji, pregradnji, njihovom stalnom ili privremenom ili privremeno pohranjena, najmanje tri tjedna od mje-udruživanju u molekularne komplekse, njihovoj ulozi u procesima izmjene tvari i protoku energije, te njihovom Prof. dr. se. Vjekoslav Mladen Glavač, Universitat Kassel, RubensstraBe 2, Đ 51557 Kassel |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 12 <-- 12 --> PDF |
V.M. Glavač: O "ANALIZI KRVI"ŠUMSKOG DRVEĆA konačnom izlučivanju ili ponovnom uključivanju u kružne tokove. Sticanje takvih saznanja može se smatrati jednom od glavnih zadaća Fiziologije šumskog drveća. Za naš poziv (kao i za sve ljubitelje prirode) važno je razumjeti - pa makar i u osnovnim crtama - njihov unutarnji život, budući da su oni glavni predmet naše struke i "stari, dobri prijatelji" koje dnevno susrećemo. Osim toga postoji i nada, koja će možda još dugo ostati naučna utopija, da će se takvim analizama iznaći specifična "krvna slika" glavnih vrsta drveća, te da će se jednog dana rutinskim analizama moći predvidjeti koja sastojina ima preduvjete da ostane "zdrava" a koja je na putu da postane "bolesna", i što je još važnije, da će se sa znalačkom raščlambom "krvne slike" moći razjasniti osnovni uzroci sušenja i propadanja šumskih sastojina. Sastavni dio takvih analiza bit će i "mjerenje tlaka", tj mjerenje usisne snage pojedinih organa, te brzine i količine protoka ksilemovog soka u deblu. Prvo spomenuto mjeri se već desetljećima prijenosnom "tlačnom bombom", a drugo, danas već usavršenim termoelektričnim uređajima (v. Čermak et al. 1973, 1991). Naravno da je visoko uzraslo stablo, razapeto između velikog podtlaka atmesfere i manjeg podtlaka tla posebno osjetljivo na povremeno nedovoljnu opskrbu vode. Pri prenapetom unutarnjem gradientu vodnog potencijala troše se unutarnje rezerve, a kad i to ne pokriva gubitke transpiracijom, dolazi u provodnim žilama do zračnih embolija (koje se za vrijeme sušnih razdoblja mo 1.3 m KA WFG(%) zima proljeće ljeto jesen Graf 1: Zasićenje bjelike bukve vodom ("Wasserfiillungsgrad" u %) u prsnoj visini (WFG - 1.3 m), sredini debla (h/2) i neposredno ispod krošnje (KA) u različitoj godišnjoj dobi (n=390) (Glavač etal. 1990 a) gu i čuti uz pomoć jednostavnih slušnih pomagala). Posebno je zanimljivo da one ne nastaju prvo u krošnji, nego u donjim dijelovima debla, gdje je i najveća potrošnja unutarnjih rezervi (v. graf 1). Tek onda, kad su rezerve "odozdo prema gore" potrošene, dolazi do ne Šumarski list br. 9 10, CXX (19%). .193-398 povratnog sušenja najviših grana u krošnji i ostalih simptoma oštećenja. Zbog toga je problem sušenja drveća, posebice u nizinskim šumama i klimatski prelaznim područjima (submediteranska/planinska klima), prvenstveno problem opskrbe vodom, budući da su odrasla stabla nesposobna za brzu prilagodbu korijenovog sistema (v. Prpić et al. 1977, 1988, 1994). Ali na žalost, kako znamo, nije sve, budući da i u područjima bez ekstremnih promjena vodnog režima dolazi do masovnog sušenja stabala. Ekstrakcija ksilemovog soka Do nedavna se mogao dobivati ksilemov sok samo u rano proljeće, kad neposredno prije listanja negativni tlak poprimi pozitivne vrijednosti i to uslijed biofizički još uvijek ne potpuno objašnjenog pritiska korijenja ("root pressure", "Wurzeldruck"; "korijen crpi vodu a transpiracije nema"). On iznosi najčešće nešto manje od 1 atm. i to - kako je već rečeno - samo u onom kratkom ranoproljetnom razdoblju kad ozlijeđeno deblo "krvari". Pomoću liječničkih injekcija mogu se tada dobiti dovoljne količine soka za kemijske analize. S jednim takvim čavlićem ili šilom probuši se kora i prodre u prve godove. Igla se ubuši, vreteno injekcije izvuče i u tom položaju pričvrsti, pri čemu u cjevčici nastane podtlak. Za nekoliko sati ili najkasnije za dan-dva biva cilindar napunjen sokom (Essiamah 1982). gumeni ovratnik voda "-----L A segment debla 100,´ cm oguljena kora sok ksilema - Graf 2: Metoda ekstrakcije ksilemovog soka (Glavač et al. 1989) U drugo doba godine, kad postoji usisni podtlak, mogu se samo sa tanjih grana ili tankog korijenja istis |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 13 <-- 13 --> PDF |
V. M. Glavač: O "ANALIZI KRVf´SUMSKOG DRVHCA Šumarski liši br. 9 10, CXX (1996), 393-398 nuti manje količine ksilemovog soka tlačnom bombom ili metodom Bollarda, koje su najčešće onečišćene sadržajem živih stanica na mjestu prereza. Takvo nezadovoljavajuće dobivanje proba bila je i glavna prepreka jednoj sveobuhvatnoj kemijskoj analizi. Velike količine ksilemovog soka iz svih dijelova stabla mogu se u svako doba godine ekstrahirati vodom (Glavač et al. 1989). Stablo se mora u tu svrhu oboriti radi se dakle o jednoj "destruktivnoj" metodi -i raspiliti na 1 m do 1.3 m duge segmente, koji se neposredno nakon toga prenesu u laboratorij. Pojedeni dijelovi, sa čije se donje strane odstrani oko 5 cm sebeli prsten kore (zbog mogućeg onečišćenj floemom), uspravno se pričvrste. Sa gornje strane se navuče ili načini nepropusni gumeni ovratnik u koji se ulije oko m300 ml pitke vode. U istom času počinje u donjem dijelu isticati sok iz kapilarnog sistema. Prva se farkcija od oko 100 ml odbacuje zbog mogućeg onečišćenja razgnječenim stanicama na prerezu, a 100 do 200 ml čistog ekstrakta sačuva se za analize. Cijela procedura traje oko 2 sata (v. graf. 2). Probe, razdijeljene u manje plastične posude, duboko se zalede, tako da se analize mogu vršiti u većim serijama. Na taj su način istražene bukove šume u okolici Kassela u pokrajini Hessen. U dvije srednjedobne sastojine, od ranog proljeća do kasne jeseni, obaralo seje u razmacima od 14 dana po pet stabala i ekstrahirao sok ksilema iz različitih dijelova debla. Osim toga izvršena su u istim ili susjednim sastojinama različite pedološka, ekofizička, klimatska i druga ekosustavska istraživanja, koja su korištena za terensku nastavu, a istovremeno su bila i predmet za izradu većeg broja disertacija i završnih studijskih radova. Rezultati U skoku ksilema bukve pridolaze stotine različitih anorganskih i organskih spojeva, čije se koncentracije znakovito mijenjaju tijekom vegetacijskog razdoblja. Od mineralnih elemenata nalaze se ovdje hranidbeni makroelementi (dušik, fosfor, sumpor, kalij, kalcij, magnezij), hranidbeni mikroelementi (bor, klor, molibden, bakar, željezo, mangan i cink), te manjevrijedni ili toksični elementi (aluminij, natrij, kobalt, silicij, kadmij, olovo i dr.) djelomično kao ioni, a djelomično kao sastavni ili pridruženi članovi molekularnih kompleksa. U usporedbi s vodenom fazom tla iznenađuju njihove visoke koncentracije (v. graf. 3). No ipak najveći dio u soku rastopljenih tvari čine organski spojevi. Oni se sastoje od kiselina, prije svega jabučne i malonske, nadalje od aminokiselina od kojih su najčešće zastupljeni asparagin, glutamin i cistein (ovdje samo manjim dijelom sastavni dio glutationa, koji inače dominira kod drugog bilja, (v. Schupp et al. 1991), zatim od šećera i dr. A/ 35 Mg (mg/l) 30 25 20 1 r—i 15 i"%i 10 ~=jy 5 1 * K «Jo r<0 *b < &-V datum probe Graf. 3: Koncentracije magnezija u ksilemovom soku korijenja bukve (tamni stupci u pozadini) i uravnoteženih otopina tla (ESS, "Equilibrium Soil Solution"), koji to korijenje neposredno okružuje (bijeli stupci), za vrijeme jednog vegetacijskog razdoblja (N=70+70) (Schell 1996) Kemijski milje ksilemovog soka bukve bitno se razlikuje od kemijskog miljea vode u tlu. On je u provodnom Sustavu bukve najviše uvjetovan jabučnim kiselinom (malatom). Usporedo s porastom njene koncentracije, snizuje se pH ksilemovog soka, no za razliku od tla, ovdje postoji negativna korelacija između pH i koncentracije "bazičnih" elemenata (kalcija, magnezija, kalija i natrija); drugim riječima, stoje pH niži, to je njihov sadržaj viši (v. graf. 4). Ta se pojava može protumačiti uključivanjem bazičnih iona u elektrostatski uravnoteženije molekularne komplekse. U tom kontekstu posebnosti ksilemovog soka neka bude još spomenuta pojava peroksidaze (v. Polle & Glavač 1993), kojoj se kod bilja pripisuje obrambena funkcija (slična onoj koju u krvi obavljaju bijela krvna zrnca). pH Graf. 4: Međusobna ovisnost koncentracija malata (jabučne kiseline), magnezija i pH vrijednosti u soku ksilema bukve (n=l33) (Schell 1996) Jedan mali uvid u vrlo složene životne procese bukve možemo dobiti studijem sezonalnih promjena sadržaja hranidbenih elemenata u soku ksilema. U ovom kratkom prikazu meka nam za to posluže magnezij i aluminij. Prvi je - kako znamo- sastavni dio klorofila, ribosoma i struktura stanične jezgre, osnosno jedan od |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 14 <-- 14 --> PDF |
V. M. Glavač: O "ANALIZI KRV]"ŠUMSKOG DRVEĆA Al (ug/l) IIIVH JI*. i 5. 19.12. 16.;2. 16.30J13.27ill. 2S.;a 22.;& 20.;3. 17. 31.114.28.112.27.IIO.24.l8. 22. I -J--F- M--M--J--J--S-´-O-´-N-´-D —´ datum probe Graf. 5. Sezonalne promjene sveukupne koncentracije magnezija u soku ksilema najdonjih dijelova debla bukve u jednoj 42-godišnjoj sastojim. Za 26 probnih termina prikazane su maksimalne, minimalne i srednje vrijednosti te 75% i 25% kvantile (n=130) (Glavač el al. 1990 b) najvažnijih bioelemenata; stabilizira biološke membrane, veže ATP na enzime, aktivira fosfokinaze, dekarboksilaze i hidrokinaze, pojačava aktivitet RuBP-karboksilaze, djeluje na sintezu proteina i utječe na oko 300 različitih reakcija enzima. Drugi element djeluje izuzetno štetno. Aluminij smanjuje primanje fosfora, magnezija i kalcija u korijenju, snižava djelotvornost ATP-a i kroz to energetske promjene, nakuplja se u staničnim jezgrama gdje na sebe veže fosfate nukleinskih kiselina, negativno utječe na DNA-replikaciju, smanjuje plastičnost staničnih membrana i dr. Mg (mg/l) ... . j .4 o T o.o 5. 19.i2.16.j2. 16.30j13.27.:i1. 25.;8.22.;6.20.;3. 17. 3l.:i4.28.;i2.27.l10.24.|8.22. I datum probe Graf. 6: Sezonalne promjene sveukupne koncentracije aluminija u soku ksilema najdonjih dijelova debla bukve u jednoj 42-godišnjoj sastojim. Za 26 probnih termina prikazane su maksimalne, minimalne i srednje vrijednosti te 75% i 25% kvantile (n=130) (Glavač et al. 1992)´ Promjene koncentracija oba elementa u soku ksilema studirane su u najdonjim dijelovima debala (0.3 1.3 m) jedne 42 godišnje bukove sastojine (v. graf. 5 i 6). Kod magnezija je jasno izražena faza proljetne mobilizacije, koja je u srednjeeuropskom sredogorju počinje sredinom ožujka a dosiže vrhunac sredinom travnja s vrijednostima nešto manjim od 30 mg/l. Nakon toga slijedi "ljetna depresija"; u srpnju, kolovozu i rujnu smanji se ukupni sadržaj magnezija na 3 do 4 mg/l. Znakovit je onda ponovni porast ujesen s vrijednostima Šumarski listbr. 9 10. CXX (1996). 393-398 od 8 do 10 mg/l, koji se najvećim dijelom može protumačiti bazipatalnom cirkulacijom u floemu kore i ponovnom obogaćivanju ksilema putem drvnih zraka (Glavač et al. 1990, b, c). Kod aluminija, čije se totalne koncentracije kreću između 50 i 600 (ig/1, senzacionalne su promjene nešto slabije izražene (Glavač et al. 1992). Za ocjenu štetnog djelovanja aluminija u procesima izmjene tvari, potrebno je važno poznavanje molekularne grade njegovih spojeva, budući da nisu svi jednako djelotvorni (Michalas et al. 1992). Takva su istraživanja buduća zadaća Analitičke kemije i Fiziologije šumskog drveća. Slična istraživanja sezonalnih promjena koncentracija izvršena su i sa drugim hranidbenim i toksičnim elementima (Glavač et al. 1990 b, c, d., Glavač & Jochheim 1993, Rennenberg et al. 1994, Glavač & Tesche 1996). Na 7. grafikonu prikazan je mogući aksialni raspored koncentracija pojedinih sastojaka ksilemovog soka bukve na primjeru cisteina, aminokiseline koja sadrži sumpor. U tu su svrhu oborena po dva stabla u različitim godišnjim dobima. U veljači i studenom smanjuje se koncentracija cisteina od pridanka prema vrhu. U travnju, za vrijeme proljetne mobilizacije, dolazi do naglog porasta njegovog sadržaja, pri čemu je značajan postepeni porast u obrnutom smjeru (maksimalno 1.2 13.2- 14.4 A -__=ff 12.0 - 13.2 . E, r 10.8- 12.0 rf . 9.6 - 10.3 -&-Li---^iS^^M 3.4-3.6 h : 7.2 8.4 V) I"-^fe m 8.0 - 7.2 c Wm 4.3 - 6.0 ´55 "> 3.S-4.S 2.4 - 3.8 H ^r^ 1.2-2.4 mfe Wi 0-1.2 D p ^^^^^" koncentracija cisteina (|imol/L) Graf. 7: Aksialne koncentracije cisteina (mmol/1) u soku ksilema bukovih debala; koncenteacije prikazane su na osnovi 2 stabla (crni i šrafirani stupci) i 4 termina. A: veljača, B: travanj, C: kolovoz. D: studeni (N=2+2+2+2) (Rennenberg et al. 1994).´ |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 15 <-- 15 --> PDF |
:() "ANALI/1 KRVf´SUMSKOCj DRVHC´A ski listbr.9 10,CXX(I996) (imol/1). Samo se u kolovozu ne može nazrijeti aksijalni gradient koncentracija, iako njegov sadržaj ostaje relativno visok (Rennenberg et al. 1994). Zaključna napomena U mnogim dijelovima naše domovine dolazi do sušenja stabala i propadanja cijelih šumskih sastojina. Najugroženija su - kako znamo - starija stabla naših najvrijednijih vrsta, jele, hrasta lužnjaka i kitnjaka. Radi se o postepenom propadanju golemog prirodnog bogatstva i, ako se taj trend nastavi, o posljedicama koje mogu bitno izmjeniti izgled našeg životnog prostora i naše životne prilike. Zbog toga je pored fonomenološ kog praćenja propadanja šuma, koja se u Hrvatskoj sustavno provode od 1987. godine, potrebno intenzivirati svestrano istraživanje šumskih ekosustava i na osnovi ovih spoznaja učiniti sve za njihovo očuvanje. Zbog toga treba investirati u obnovu šumarske znanosti i šumarske operative. Treba bolje i suvremenije opremiti postojeće institute i osnovati nove, u kojima bi i jedan za Fiziologiju šumskog drveća našao svoje mjesto. Treba uložiti više sredstava u izobrazbu mladih znanstvenika i stručnjaka. Treba stvoriti povoljnije financijske i tehničke uvjete za šumarsku struku. U zadnjih 150 godina davalo je hrvatsko šumarstvo daleko više nego što je dobivalo. Sada je vrijeme - po uzoru na ostale zemlje Srednje Europe - da se i financijski podupre rad na očuvanju općekorisnih funkcija šume. LITERATURA Cer mak J.. Demi M., Pen ka M. (1973): A new method of sap-flow rate determination in trees. Biol. Plant. 15, 171-178 Cer mak J.. Kučera J., Stepankova M. (1991): Water consumption of full-grown oak (Quercus roburL.) in a floodplain forest after the secession of flooding. Penka M.. Vyskot M., Klimo E., Vasiček F. (Eds): Floodplain Forrest Ecosystem, Elsevier, Amsterdam. Vol. 2, 397-417. Ess iamah S. K. (1982): Fruhjahrsaktivitaten bei einheimischen Laubaumen. Diss. Univ. Gottingen, 123 S. Gla vač V., Koenies H., Jo ache i m H., Ebb en U. (1989): Mineralstoffe im Xylemsaft der Buche und ihre jahreszeitlichen Konzervationsveranderungen entlang der Stammhohe. Angew. Botanik 63,471-486. Gla vač V., Koenies H., Ebb en U. (1990 a): Auswirkung sommerlicher Trockenheit auf die Splintholz-Wassergehalte im Stammkorper der Buche (Fagus sylvatica L.). Holz als Roh - und Werkstoff 48, 437-441. Gla vač V., Koenies H., Ebben U. (1990 b): Seasonal variations in mineral concentrations in the trunk xylem sap of beech (Fagus sylvatica L.) in a 42-year-old beech forest stand. New Phytol. 116,47-54. Gla vač V, Koenies H., Ebben U. (1990 c): Seasonal variation of calcium, magnesium, potassium, and manganese contents in xylem sap of beech (Fagus sylvatica L.) in a 35-year-old limestone beech forest. Trees, 4, 75-80. Gla vač V., Koenies H., Ebben U. (1990 d): Seasonal Variations of Cadmium Concentrations in the Trunk Xylem Sap of Beech Trees (Fagus syl vatica L.) Agnew. Bot. 64. 357-364. G la vač V, Mi eha las F., Ebben U., Jochheim H., Koenies H., Parlar H. (1992): Seasonal Variation and Axial Distribution of Aluminium Concentrations in Trunk Xylem Sap of Adult Beech Trees (Fagus sylvatica L.) Agncw. Botanik 66, 58-62. Glavač V, Jochheim H. (1993): A contribution to understanding the internal nitrogen budget of beech (Fagus sylvatica L.). Trees 7, 237-241. Glavač V., Tesche M. (1996): Xylem transport and mineral mobilization. ImRennenberg H., Eschrich W., Ziegler H. (Eds): Trees - Contributions to Modern Tree Physiology. SPB Acad. PubL The Hegue in press. Hagemeyer J., Lulfsmann A., Perk M., Brec kle S.-W. (1992): Are there seasonal variations of trace element concentrations (Cd, Pb, Zn) in wood of Fagus treea in Germany. Vegetatio 101, 55-63. Hagemeye r J., We in and Th. (1996): Radial distributions of Pb in stems of young Norway spruce trees grown in Pb-sontaminated soil. Tree Physiology 16, 591-594. Michalas F, Glavač V, Parlar H. (1992): The detection of aluminium complexes in forrest soil solutions and beech xylem saps. Fresenius J. Anal. Chemie 343. 308-3 12. P o 11 e A., G 1 a v a č V (1993): Seasonal changes in the axial distribution of peroxidase activity in the xylem sap of beech (Fagus sylvatica L.) trees. Tree Physiology 13,409-413. Prpić B., Rauš D.,Matić S. (1977): Posljedice narušavanja ekološke ravnoteže nizinskih šumskih e |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V. M. Glavač: O "ANALIZI KKVf´ŠUMSKOG DRVLĆA Šumarski list br. 9-10, CXX (1996), 393-398 kosistema hidromelioracijskim zahvatima u povrges in the axial distribution of sulfur compounds. šini buduće retencije Kupčina. Šumarski list 5-6. Tree Physiology 14,541-548. Prpić B., Komlenović N., Seletković Z. Schell J. (1966): Vergleichende Untersuchung der (1988): Propadanje šuma u Hrvatskoj. Šumarski Bodenwasser- und Xylemsaft-Mineralstoffgelist 5-6, 195-215. halte im Wurzelraum von Altbuchen. Diserta tion, Universitat Kassel, Mscr., 172 S. Prpić B., Rauš D., Vranković A., Matić S., Pranj ić A., Meštrović S. (1994): Utjecaj Schupp R., Glavač V., Rennenberg H. (1991): ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hraThiol composition of xylem sap of beech trees. sta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje ŠumPhytochemistry30, 1415-1418. skog gospodarstva Sisak. Glasnik za šumske poVakeren J. H. A. v., Vissler H., Koops F. B. J. kuse 30, 361-419. (1988): Investigating effects of air pollution by Rennenberg H., Schupp R., Glavač V., Joch -measuring the waterflow velocity in trees. heim H. (1994): Xylem sap composition of Mathy P., ed.: Air Pollution and Ecosystems. beech (Fagus sylvatica L.) trees: seasonal chanReidel, Dordrecht, 739-742. ZUSAMMENFASSUNG: In dieser Arbeit wurden die Methoden zur Gewinnung der Xylemsdfte vorgestelt. Inbesondere wurde die Wasserverdranungsmethode geschildert, mit welcher man aus alien Baumteilen grof ere Xylemsaftmengenextrahieren kann, undzwar zujeder Jarheszeit. Wenn Probennahmen kontinuerlich erfolgen und extrahierte Xylemsdfte einer griindlichen und allumfassenden chemischen Analyse unterzogen werden, konnen die bauminternen Stofffliisse mindestens in ihren Grundziigen erkundet werden. Es wurde ouch die Hoffnung ausgesprochen, dafi man mit dieser Vorgehensweise die artspezifische Eigenart derbauminternen Stofffliisse eugriinden kann, und daf nam nit sochen "Blutanalysen" die Vitalitdtszustdnde erkennen und das "Gesunde " vom "Kranken " qualitativ und quantitativ unterscheiden konnte. In diesem Zusammenhang wurdem die Ergbnisse der Xylemsaftanalysen in Buchenwaldbestanden Nordhessens geschildert und am Beispiel des Magnesiums und Aluminiums sowie einer erlautert. Zum Schlufi wurde die Bedeutung der Baumphysiologie fur die Waldschadenursachenforschung hervorgehoben. |