DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXX (19%). 393-398 UDK 630*161.48.001(497-13) O "ANALIZI KRVI" ŠUMSKOG DRVEĆA UBER "BLUTANALYSE" VON WALDBAUMEN V. M. GLAVAČ* SAŽETAK: U ovoj su radnji prikazane metode za dobivanje ksilemovog soka. Posebno je detaljno opisana metoda "potiskivanja vodom ", pomoću koje se mogu ekstrahirati veće količine ksilemovog soka u svako doba godine iz svih dijelova stabla. Na taj način se mogu u deblu transportirane tvari podvrći temeljitim i svestranim kemijskim analizama. Izražena je nada da će takvim istraživanjima iznaći specifična "krvna slika" glavnih vesta šumskog drveća, ocjenjivati vitalnost stabala i sastojina, odnosno razlikovati "zdravo" od "bolesnog". U tom su kontekstu spomenuti rezultati istraživanja u bukovim sastojinama pokrajine Hessen (BRD) i obješnjeni neki fenomeni na primjeru magnezija, aluminija i cisteina. Na kraju je naglašeno značenje Fiziologije šumskog drveća za proučavanje propadanje šuma. Ključne riječi: bukva (Fagus sylvatica), propadanje šuma, kemijska analiza ksilemovog soka, sezonske promjene koncentracija, magnezij, aluminij, ciste in. UVOD Unutarnji optok tvari je osobina svih više orgasta usisa u korijenu do mjesta transpiracije u listu (v. niziranih živih bića. Zbog toga je struktura i funkcija Vakerenetal. 1988); provodnih sustava, kao i kvalitetna analiza transporti - mogu uskladištiti velike količine vode i prehramranih tvari predmet opsežnih bioloških istraživanja. U benih tvari u deblu i na taj način postići izvjesnu neosvim disciplinama biologije, od medicine do botanike, visnost od nepovoljnih vanjskih uvjeta, te posjeduju takva proučavanja dugu tradiciju, budući da - za vrijeme svog dugog života nagomilavaju toksu važan preduvjet za razumijevanje životnih procesa, sične tvari (koje najčešće radijalnim transportom pre unutarnje organizacije te životvornih mijena tvari i en mještaju u srž i kroz to ih učine neškodljivima, v. Ha ergije. gemeyeretal. 1992, Hagemeyer & Weinland 1996). Saznanja biljne fiziologije o unutarnjoj cirkulaciji- Iako je naše znanje o strukturi i funkciji sekundar različitih kemijskih spojeva temelje se uglavnom na is nog ksilema od vremena prvih opisa Hartiga (188 l)sil traživanjima zeljastog bilja, pa se ne mogu u potpunosti no napredovalo i danas već pojašnjava mnoge pojave u primijeniti na šumsko drveće, prije svega što uzrasla elektronmikroskopskim detaljima, ostala su još mnoga stabla važna pita ja neriješena. To se poglavito odnosi na po - posjeduju posve drukčiji odnos primarnog i znavanje kemijskog sastava ksilemovog soka ("xylem sekundarnog provodnog tkiva, budući da ovo posljedsap") pojedinih vrsta drveća pod različitim stanišnim nje tvori daleko najveći dio njihovog transportnog sisuvjetima, na mobilizaciju i dinamiku trasnsportnih tvatema; ri, aksijalne i radijalne promjene koncentracije tijekom - moraju savladati ekstremno dugi put hranjivih dana i različitih godišnjih doba. Još se uvijek premalo tvari od korijena do krošnje i obratno. Kod jednog 30 m zna o mjestu i načinu nastanka transportnih molekula, visokog stabla bukve može se npr. računati da jedna njihovoj građi, funkciji, mobilnosti, odredištu, razgradmolekula vode putuje, ukoliko negdje ne ostane trajno nji, pregradnji, njihovom stalnom ili privremenom ili privremeno pohranjena, najmanje tri tjedna od mje-udruživanju u molekularne komplekse, njihovoj ulozi u procesima izmjene tvari i protoku energije, te njihovom Prof. dr. se. Vjekoslav Mladen Glavač, Universitat Kassel, RubensstraBe 2, Đ 51557 Kassel |