DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1996 str. 10 <-- 10 --> PDF |
B.Prpić: 120 GODINA ŠUMARSKOGA LISTA Šumarski list br. 9-10, CXX (1996), 391-392 skih šuma. Pri tome se posebno ističu hrvatski književnik i šumar Josip Kozarac i profesor uzgajanja šuma Šumarskoga fakulteta u Zagrebu dr. Andrija Petračić. Tako Kozarac u svojemu članku u Sumarskome listu 1897. pod naslovom: "O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima obhodnje" (str. 1 -15) piše u završnoj rečenici: "Iz svega slijedi, da ćemo mi sa hrastovom šumom morati uprav onako gospodariti, kakovu smo ju prvo 50-60 godina gotovu od prirode pomislili: bit će naime čistih hrastića, biti će ih pomiešanih u ovakvoj i onakvoj smjesi, kako to bude stojbina i priroda, a ne mi nalagali". Iz citata vidimo kako je J. Kozarac znao čitati prirodu i kako je pristupio rješenju problema na ekosustavnoj osnovi. Još u 19. stoljeću bilježi Šumarski list pojavu propadanja stabala hrasta lužnjaka. Ta pojava doživljava dvadesetih godina ovog stoljeća kulminaciju i praktički ne silazi sa stranica časopisa za čitavo vrijeme njegova izlaženja. Sušenju hrasta priključuje se sušenje nizinskoga brijesta velikih razmjera, a osamdesetih godina ovog stoljeća sve se više pojavljuju napisi o propadanju manje ili više svih vrsta drveća u hrvatskim šumama. Na stranicama Šumarskoga lista prate se promjene šumarskoga zakonodavstva, pojava propadanja šuma uzrokovana onečišćenjem zraka i vode kao i prodor novih disciplina u šumarsku struku (šumarska fitocenologija, šumarska genetika, ekologija šuma, daljinska istraživanja, kibernetika i dr.). Na puno stranica Šumarskoga lista piše se o problematici primorskoga krša i njegova pošumljavanja, a do pojave časopisa "Drvna industrija" 1950. godine Šumarski list objavljuje napise iz područja prerade drva. U novoj, neovisnoj Hrvatskoj Šumarski list dobiva novo ruho. Tiska se suvremenom grafičkom tehnologijom, što omogućuje grafičke i slikovne priloge visoke kakvoće. Znanstvani članci podložni su međunarodnoj recenziji, a znanstveni radovi iz Šumarskoga lista citiraju se u međunarodnim referentnim časopisima. Od početka Domovinskog rata 1991. godine do pobjedničkoga "Bljeska" i "Oluje", "Šumarski list" pratio je zbivanja na bojišnicama, a uredništvo je pokušavalo saznati stanje okupiranih šuma u Baranji, Psunju, Banovini, Nacionalnome parku "Plitvička jezera", Kordunu, Lici i Dalmaciji. Prvi napis o Domovinskome ratu nosi naslov: "Hrvatske šume i srpska agresija na Hrvatsku", a odmah iza njega slijedi napis: "Štete u drvnoj industriji uslijed srpske agresije na Republiku Hrvatsku". Poslije ovih uvodnih članaka slijedi njih više koji pišu o problemu rata i stanja u šumama. Jedan od značajnijih napisa poslije "Oluje" je: "Stanje šumskih ekosustava u Nacionalnome parku - Plitvička jezera - poslije srbo-četničke okupacije 1991-95". U narednome razdoblju planira se obilazak Kopačkoga rita i prašuma Prašnik i Muški bunar na Psunju. Prof dr. se. B. Prpić, glavni urednik "Šumarskog lista" |