DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 82 <-- 82 --> PDF |
prebornih šuma na osnovi novčane vrijednosti periodične proizvodnje drva i vrijednosti izgrađene šumske prometne mreže. Prvi kriterij čine obujam i kakvoća etata tipološki razvrstanih šuma. Drugi kriterij čine vrste i duljine izgrađenih šumskih prometnica te troškovi njihove gradnje i održavanja. Preborne šume kao predmet istraživanja opisuju se putem osnovnih taksacijskih pokazatelja, strukture vlasništva, tipološkog razvrstavanja, trenutnog zdravstvenog stanja i dr. U poglavlju je dan opširan pregled dosadašnjih istraživanja i rezultata, koja su važna za vrednovanje šuma. Na kraju poglavlja iznose se neki čimbenici koji nisu predmet istraživanja, a predstavljaju interes za unapređenje vrednovanja šumskih resursa, kao npr. zdravstveno stanje šumskih sastojina i dr. U svezi s tim ukazano je na potrebu mnogih daljnjih istraživanja. Kriterij obujma i kakvoće etata - U ovom poglavlju detaljno je obrazložena izgradnja modela za ocjenu ekonomskog potencija šuma. Na početku ovog poglavlja detaljno je obrađena propisnost u izračunu obujma etata. Ustanovljenje koeficijent obujma etata kao odnos konkretno izračunatog i normalnog etata. Potom je detaljno obrađen pojam kakvoće etata; posebno utjecaj debljinske strukture, sječive zrelosti, stanja stabala i tipološke pripadnosti sastojine na kakvoću etata. Dobro su uočene manjkavosti postojećih sortimentnih tablica koje autor upotpunjuje relativnim udjelima otpada i furnirskih trupaca. Novokonstruirane sortimentne tablice zajedno s ostvarenim prodajnim cijenama drvnih sortimenata čine osnovice za izračun etatnog prihoda. Parametri prihodnih funkcija određuju se regresijskom metodom uz pomoć jednadžbe općeg oblika 7 = a . X\ Ustanovljenje koeficijent kakvoće etata kao pokazatelj odnosa konkretno izračunate prihodne vrijednosti etata i one koja bi se postigla da ukupnu strukturu drvnog asortimana čine isključivo trupci. Potom se definiraju periodični (10godišnji) i godišnji pokazatelji etatnog prihoda po 1 ha realizirane šumske površine te po 1 m3 realiziranoga sječivog bruto i neto drva. Na tri konkretna primjera provjerava se model za određivanje prihodne vrijednosti etata putem debljinske strukture etata izvedene pomoću teorijske distribucije. Analizira se ovisnost etatnog prihoda o ekološko- gospodarskom tipu šume, te se obrazlaže prijedlog razvrstavanja šuma u prihodne razrede prema iznosu prihodnih brojeva izračunatih iz novčane vrijednosti etatnog prihoda. Prema tom prijedlogu ekonomske mogućnosti prebornih šuma ocjenjuju se putem šest prihodnih razreda. Na kraju poglavlja prikazana je provjera primjene razvijenog modela za izračun prihodne vrijednosti etata na primjeru 17 odjelaNPŠOGJ "Belevine". Kriterij troškova šumske prometne mreže - U ovom poglavlju iscrpno se obrazlažu kriteriji i definicije optimalne otvorenosti šuma i srednje udaljenosti privlačenja te se razmatraju ekonomski pozitivne i negativne strane gradnje šumskih prometnica. Na osnovi vlastitih istraživanja na području Uprave šuma Delnice, autor oblikuje model za izračun novčane vrijednosti šumske prometne mreže. Na primjeru GJ "Belevine" uspoređuju se periodični etatni prihod, periodični trošak gradnje i održavanja cesta te periodični trošak gradnje i održavanja vlaka, za jediničnu površinu sastojine -1 ha. Prema relativnom odnosu troškova gradnje i održavanja šumskih prometnica i njima pripadajućeg etatnog prihoda, autor predlaže minimalni iznos naknade šumovlasniku za korištenje izgrađene šumske prometne mreže. Rezultati, koristi i zaključci - Sažeto su prikazani najvažniji rezultati, razvrstani u prinose metodologiji šumarske ekonomike i konkretne, za šumarsku praksu primjenjive rezultate. Postignute rezultate istraživanja moguće je primijeniti u: (1) upravljanju proizvodnjom i investicijskom planiranju; (2) donošenju odluka o alternativnim gospodarskim rješenjima; (3) klasifikaciji šuma na prihodne tipove; (4) utvrđivanju novčane odštete za uporabu šumskih površina i novčanih naknada za korištenje šumskih prometnica; (5) razvoju metodologije vrednovanja šuma s istodobnim uključivanjem više funkcija šume; (6) definiranju politike gospodarenje šumama spram lokalnih, regionalnih i općih potreba i interesa; i (7) analizi različitih varijanti metoda rada i organizacije šumarstva. U Prilozima diseratcije nalaze se tablice izračuna etatnog prihoda jedinične distribucije za najčešće ekološko-gospodarske tipove šuma, te tablice izračuna etatnog prihoda konkretne distribucije stabala na primjeru 18 odjela GJ "Belevine". Rad Ivana Martinića temelji se na iscrpnom prikazu i kritičoj raspravi prethodnih istraživanja, kritičkoj analizi i dopuni rezultata timskih istraživanja u kojim je autor sudjelovao kao istraživač te vlastitim novim istraživanjima i metodama. U disertaciji se uvode novi pojmovi kao što su koeficijent obujma etata, koeficijent kakvoće etata, prihodne funkcije, periodična vrijednost etata, prihodni brojevi, prihodni razredi za ekonomsku klasifikaciju šuma, relativni udio troškova prometnica u periodičnom etatnom prihodu. Ti će pojmovi trebati pretrpjeti znanstvenu i stručnu kritiku i potvrdu. Time je autor pokazao hrabrost i odgovornost, svakako i autonomnost znanstvenog radnika. Disertacija Ivana Martinića Ekonomski i organizacijski kriteriji za oblikovanje šumskih radova je originalno znanstveno djelo. Ono predstavlja značajan prinos šumarskoj znanosti, posebno u disciplinama Ekonomika šumarstvaZnanstvena organizacija šumarstva. Hranislav Jakovac, dipl. inž. Uredništvo "Šumarskog lista" u svoje ime i ime svojih čitatelja, čestita novim doktorima znanosti na postignutom uspjehu. |