DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 81 <-- 81 --> PDF |
skih sastojina (rejonizaciju), te znatno strožu kontrolu pri distribuciji sjemena, jer se negativne posljedice (razmjerno slabije preži- Mr. se. Ivan Martinić, diplomirani inženjer šumarstva, obranivši svoju disertaciju pod naslovom Ekonomski i organizacijski kriteriji za oblikovanje šumskih radova, doktorirao je 20. ožujka 1996. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Biografski podaci - Ivan Martinić rođenje u Zaboku 1960. godine. Osnovnu školu završio je u Svetom Križu Začretju, a gimnaziju u Zaboku. Diplomirao je na Šumarskom odjelu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1983. godine. Poslijediplomski studij iz područja Znanstvena organizacija i ekonomika šumarstva završio je 1989, a magistarski je rad obranio 1990. godine. Dosad je izradio i objavio 33 znanstvena i stručna rada, 9 znanstvenih studija i 2 softvera za potrebe šumarske privrede. Član je Međunarodnog uredničkog vijeća i odgovorni urednik časopisa Mehanizacija šumarstva te član Uređivačkog odbora Šumarskog lista. Zaposlenje u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumarstva Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Postupak odobrenja i ocjena rada - Na prijedlog Povjerenstva (prof. dr. se. Simeun Tomanić, prof. vljavanje) mogu javiti i nakon nekoliko desetaka godina. Zbog toga će razloge sušenju stabala, skupina stabala ili čitavih kompleksa trebati IVAN MARTINIĆ dr. se. Šime Meštrović i doc. dr. se. Vencl. Vondra) Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta odobrilo je mr. se. Ivanu Martiniću temu za izradu disertacije, a za mentora imenovalo prof. dr. se. Simeuna Tomanića. Po predaji dovršenog rada Vijeće je imenovalo povjerenstvo za ocjenu rada u sastavu: prof. dr. se. Iztok Winkler, Biotehniška fakulteta Ljubljana, prof. dr. se. Simeun Tomanić i doc. dr. se. Vencl Vondra, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pozitivne ocjene rada isto Povjerenstvo imenovano je za postupak javne obrane disertacije. Prikaz rada - Disertacija sadrži ukupno 214 stranica, 51 tablicu, 24 grafikona, 8 fotografija u boji, 195 naslova citirane i korištene literature, 46 tablica u prilozima. Rad je podijeljen u 7 poglavlja i dva priloga i to: Predgovor, Uvodo šumi, šumarstvu i osnovama gospodarenja šumama, Teorijske osnove predmeta istraživanja, Predmet, namjena i metode istraživanja, Kriteriji obujma i kakvoće etata, Kriteriji troškova šumske prometne mreže, Rezultati, koristi, zaključci, Literatura. Uvod — Sustavno i cjelovito razmatraju se osnove gospodarenja šumama. Uz uvažavanje mnogonamjenske uloge šuma, navode se osnovne karakteristike privređivanja u šumarstvu s posebnostima šumarske proizvodnje. Poznavanje tih osobitosti važno je za sprečavanje posljedica koje bi lako nastale zbog nepoznavanja biti šuma, šumarske proizvodnje i šumarstva. To poznavanje važno je za usklađivanje ukupnih koristi od šumarstva i zahtjeva društva za tim koristima. Navode se i najnovije svjetske konvencije o gospodarenju šumama na načelima trajno održivoga razvoja. Naglašena je potreba interdisciplinarnog pristupa i cjelovitih znanja pri tvor tražiti i u genetski neprilagođenom materijalu, a ne samo u "kiselim kišama" i razini podzemne vode. Prof. dr. se. Ivo Trinajstić bi djelotvorne šumarske politike. Na kraju Uvoda daje se okvirna procjena šumskih resursa u Hrvatskoj. Teorijske osnove predmeta istraživanja - Analiziraju se funkcije šume -drvnoproizvodna funkcija, funkcija proizvodnje sporednih šumskih proizvoda te općekorisne funkcije - i njihovo vrednovanje. Dobro je uočeno da su za ljudsku zajednicu sve te funkcije šume neizostavno važne, ali u konkretnim situacijama nisu međusobno jednako vrijedne. Načelo neizostavne važnosti i nejednakih vrijednosti upućuju na potrebu razvrstavanja šuma u pogledu kombinacije njezinih funkcija i njihove uporabe. Naglašava se da se svaka šumska površina (sastojina), kao predmet računanja vrijednosti, mora zasebno analizirati, jer nema sastojine koja je u pogledu položaja, kakvoće staništa, vrste drveća, bioloških svojstava, dobne i debljinske strukture, itd. -jednaka ili slična nekoj drugoj sastojini. Drugi preduvjet ispravnog računanja vrijednosti šume je specijalistički pristup šumarskih stručnjaka - u pogledu stručnosti osoblja i prikladnosti metoda. Kod troškova proizvodnje posebno se obrazlažu oni koji se odnose na dobivanje drvnih sortimenata i stvaranje uvjeta za iskorištavanje šuma - gradnju i održavanje šumskih kamionskih cesta i traktorskih vlaka. Povezano s tržišnim cijenama drva, razmatraju se pojmovi tržišne cijene, rente ili šumske takse, apsolutne, diferencijalne i monopolne rente te ekstraprofita. Upozorava se na potrebu razvoja metodologije za vrednovanje šuma s istodobnim uključivanjem više funkcija šume. Predmet, namjena i metode istraživanja - U ovom poglavlju autor je detaljno obrazločio i definirao središnji predmet istraživanja -vrednovanje gospodarskih potencijala |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 82 <-- 82 --> PDF |
prebornih šuma na osnovi novčane vrijednosti periodične proizvodnje drva i vrijednosti izgrađene šumske prometne mreže. Prvi kriterij čine obujam i kakvoća etata tipološki razvrstanih šuma. Drugi kriterij čine vrste i duljine izgrađenih šumskih prometnica te troškovi njihove gradnje i održavanja. Preborne šume kao predmet istraživanja opisuju se putem osnovnih taksacijskih pokazatelja, strukture vlasništva, tipološkog razvrstavanja, trenutnog zdravstvenog stanja i dr. U poglavlju je dan opširan pregled dosadašnjih istraživanja i rezultata, koja su važna za vrednovanje šuma. Na kraju poglavlja iznose se neki čimbenici koji nisu predmet istraživanja, a predstavljaju interes za unapređenje vrednovanja šumskih resursa, kao npr. zdravstveno stanje šumskih sastojina i dr. U svezi s tim ukazano je na potrebu mnogih daljnjih istraživanja. Kriterij obujma i kakvoće etata - U ovom poglavlju detaljno je obrazložena izgradnja modela za ocjenu ekonomskog potencija šuma. Na početku ovog poglavlja detaljno je obrađena propisnost u izračunu obujma etata. Ustanovljenje koeficijent obujma etata kao odnos konkretno izračunatog i normalnog etata. Potom je detaljno obrađen pojam kakvoće etata; posebno utjecaj debljinske strukture, sječive zrelosti, stanja stabala i tipološke pripadnosti sastojine na kakvoću etata. Dobro su uočene manjkavosti postojećih sortimentnih tablica koje autor upotpunjuje relativnim udjelima otpada i furnirskih trupaca. Novokonstruirane sortimentne tablice zajedno s ostvarenim prodajnim cijenama drvnih sortimenata čine osnovice za izračun etatnog prihoda. Parametri prihodnih funkcija određuju se regresijskom metodom uz pomoć jednadžbe općeg oblika 7 = a . X\ Ustanovljenje koeficijent kakvoće etata kao pokazatelj odnosa konkretno izračunate prihodne vrijednosti etata i one koja bi se postigla da ukupnu strukturu drvnog asortimana čine isključivo trupci. Potom se definiraju periodični (10godišnji) i godišnji pokazatelji etatnog prihoda po 1 ha realizirane šumske površine te po 1 m3 realiziranoga sječivog bruto i neto drva. Na tri konkretna primjera provjerava se model za određivanje prihodne vrijednosti etata putem debljinske strukture etata izvedene pomoću teorijske distribucije. Analizira se ovisnost etatnog prihoda o ekološko- gospodarskom tipu šume, te se obrazlaže prijedlog razvrstavanja šuma u prihodne razrede prema iznosu prihodnih brojeva izračunatih iz novčane vrijednosti etatnog prihoda. Prema tom prijedlogu ekonomske mogućnosti prebornih šuma ocjenjuju se putem šest prihodnih razreda. Na kraju poglavlja prikazana je provjera primjene razvijenog modela za izračun prihodne vrijednosti etata na primjeru 17 odjelaNPŠOGJ "Belevine". Kriterij troškova šumske prometne mreže - U ovom poglavlju iscrpno se obrazlažu kriteriji i definicije optimalne otvorenosti šuma i srednje udaljenosti privlačenja te se razmatraju ekonomski pozitivne i negativne strane gradnje šumskih prometnica. Na osnovi vlastitih istraživanja na području Uprave šuma Delnice, autor oblikuje model za izračun novčane vrijednosti šumske prometne mreže. Na primjeru GJ "Belevine" uspoređuju se periodični etatni prihod, periodični trošak gradnje i održavanja cesta te periodični trošak gradnje i održavanja vlaka, za jediničnu površinu sastojine -1 ha. Prema relativnom odnosu troškova gradnje i održavanja šumskih prometnica i njima pripadajućeg etatnog prihoda, autor predlaže minimalni iznos naknade šumovlasniku za korištenje izgrađene šumske prometne mreže. Rezultati, koristi i zaključci - Sažeto su prikazani najvažniji rezultati, razvrstani u prinose metodologiji šumarske ekonomike i konkretne, za šumarsku praksu primjenjive rezultate. Postignute rezultate istraživanja moguće je primijeniti u: (1) upravljanju proizvodnjom i investicijskom planiranju; (2) donošenju odluka o alternativnim gospodarskim rješenjima; (3) klasifikaciji šuma na prihodne tipove; (4) utvrđivanju novčane odštete za uporabu šumskih površina i novčanih naknada za korištenje šumskih prometnica; (5) razvoju metodologije vrednovanja šuma s istodobnim uključivanjem više funkcija šume; (6) definiranju politike gospodarenje šumama spram lokalnih, regionalnih i općih potreba i interesa; i (7) analizi različitih varijanti metoda rada i organizacije šumarstva. U Prilozima diseratcije nalaze se tablice izračuna etatnog prihoda jedinične distribucije za najčešće ekološko-gospodarske tipove šuma, te tablice izračuna etatnog prihoda konkretne distribucije stabala na primjeru 18 odjela GJ "Belevine". Rad Ivana Martinića temelji se na iscrpnom prikazu i kritičoj raspravi prethodnih istraživanja, kritičkoj analizi i dopuni rezultata timskih istraživanja u kojim je autor sudjelovao kao istraživač te vlastitim novim istraživanjima i metodama. U disertaciji se uvode novi pojmovi kao što su koeficijent obujma etata, koeficijent kakvoće etata, prihodne funkcije, periodična vrijednost etata, prihodni brojevi, prihodni razredi za ekonomsku klasifikaciju šuma, relativni udio troškova prometnica u periodičnom etatnom prihodu. Ti će pojmovi trebati pretrpjeti znanstvenu i stručnu kritiku i potvrdu. Time je autor pokazao hrabrost i odgovornost, svakako i autonomnost znanstvenog radnika. Disertacija Ivana Martinića Ekonomski i organizacijski kriteriji za oblikovanje šumskih radova je originalno znanstveno djelo. Ono predstavlja značajan prinos šumarskoj znanosti, posebno u disciplinama Ekonomika šumarstvaZnanstvena organizacija šumarstva. Hranislav Jakovac, dipl. inž. Uredništvo "Šumarskog lista" u svoje ime i ime svojih čitatelja, čestita novim doktorima znanosti na postignutom uspjehu. |