DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 76     <-- 76 -->        PDF

rasta istraživanih vrsta autor iskazuje
prednosti mješovitih sastojina
(alepskog bora i pinije) u odnosu na
čiste sastojine. Tako pinija postiže
veći tečajni visinski prirast u mješovitim
kulturama zajedno s alepskim
borom nego u čistim sastojinama.


Povjerenstvo za ocjenu doktorske
disertacije u sastavu: prof. dr.
Branimir Prpić, prof. dr Slavko Matić,
prof. dr. Šime Meštrović i dr.
Vlado Topić dalo je pozitivno ocjenu
radu kolege Ante Tomaševića,
koji je izrađen na osnovi suvremenih
znanstvenih metoda istraživa


nja. Fakultetsko vijeće Šumarskog
fakulteta prihvatilo je njegovo izvješće
i zatim imenovalo Povjerenstvo
za obranu doktorske disertacije
ispred kojeg je u prvoj polovici
1991. g. kandidat uspješno obranio
svoj rad. Tako smo dobili još jednog
doktora šumarstva čiji je sveukupni
znanstveni rad vezan za krš. Pojava
jednog stručnjaka kršne sinjske krajine
iz našeg škrtog krša ima posebnu
važnost za šumarstvo na kršu.
Pri tome treba naglasiti da je naše
krško šumarstvo relativno najslabije
istražena disciplina u našem šumarstvu.
U takvim okolnostima tre


POPIS RADOVA


balo je dosta odlučnosti i stručnosti
kako bi se obradila doktorska disertacija.
Takvih odlika nije nedostajalo
našem kolegi Anti, koji je svoje
višegodišnje napore okrunio doktorskom
disertacijom. Vjerujem da
će se kolega Ante Tomašević nakon
uspješne obrane doktorske disertacije
još više posvetiti istraživanju
našeg krša. U budućem životu želim
mu također puno osobne sreće i
novih radova za dobrobit naše struke,
a posebno nama najdražeg krškog
šumarstva.


Dr. se. Vicko Ivančević


1. Tomašević , A., 1968: Sends of Yugoslavia, FAO seminar
on Heartland and sand-dune Silviculture (1968
Denmark) 3p.
2.
Tomašević , A., 1976: Regeneration and progression
Alpe pine forests in the area of Dalmatia, Oslo,
Norway, XVIIUFRO vvorld-Congress: 1-4.
3.Prpić,B.& A. Tomašević, 1976: Utjecaj kozje paše na
ekosustav hrasta medunca u okolišu Obrovca. Savez
inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske, Savjetovanje-referat, Zadar, 04.-06. 1976.


4. Tomašević , A., 1977: Komparativna istraživanja kultura
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) na vapnenastoj
i flišnoj podlozi prirodnog areala. Zagreb, Šum.
list 3-4: 131-144.
5. Tomašević , A., 1979: Na pragu drugog stoljeća rada na
pošumljivanju krša, Zagreb, Šum. list 1-3: 11-24.
6. Tomašević , A., 1980: Pokusna ljetna sadnja mladih istraživača
u Istri i Dalmaciji. Šum. list 9-10: 445.
7. Tomašević , A., 1981: Rezultati pokusne sadnje biljaka
alepskog bora i primorskog bora {Pinus halepensis
Mili. i P. maritima Dur.) golog korijenja i u polietilenskim
tuljcima. Zagreb, Šum. list 10-12: 441-450.
8. Tomašević , A., 1982: Mogućnost korištenja ljekovitog
bilja s našeg krša. Zagreb, Šum. list 4-5: 125-139.
9. Tomašević , A., 1983: Mogućnost primjene strojne obrade
tla pri pošumljavanju krša, Opatija, Šumarska
mehanizacija 5-6: 665-668.
10. Tomašević , A., 1983: Rezultati ljetne pokusne sadnje
biljaka na našem submediteranskom području. Zagreb,
Šum. list 7-8: 347-360.
11. Tomašević , A., 1984: Osvrt na pošumljavanja omladinskih
radnih brigada u ljetnim mjesecima na području
mediterana i submediterana SR Hrvatske. Šum.
list 7-8: 341-345, Zagreb.
12. Tomašević , A., 1986: DerKarst und seine Wiederbevvaldung.
Allgemeine forst zeitschrift, 30/31 766-767.
Zur tagung des internationalen verbandes forstlieher.


Forschungsanstalen (IUFRO) Von 7. bis september


1986 in Ljubljana.


13. Tomašević , A., 1986: Rekultivacija kraških goleti pošumljavanjem
u SR Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse,
posebno izdanje 2: 147-160.
14. Tomašević , A., 1989:Vjetrozaštitni pojasevi u sinjskom
polju - glavni projekt p. 167, Zagreb.
15. Tomašević , A., 1990: Podrivanje kao prva faza pripreme
tla za pošumljavanje. Zagreb, Glas. šum. pokuse
26: 393-404.
16. Tomašević , A., 1990: Cedars in Yugoslavia. Antalva,
Turkey, International Cedar Svmposium, 22.-27.
October, 1-8.
17. Tomašević , A., 1993: Uspijevanje kultura austrijskog
crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) i zelene
dulgazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) na
području Šumarije Poreč. Šum. list 3-5: 93-106,
Zagreb.
18. Tomašević, A., \99H>:V\ni)& (Pinus pinea L.) kao vrsta
za pošumljavanje krasa. Šum. list 6-8: 225-235,
Zagreb.
19.
Tomašević , A., 1994: Meliorativni utjecaj kulture
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus
pinea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca
(Querco pubescentis-Carpinetum orientalis H-ić,
Anić 1959) u zadarskom području, Glas. šum. pokuse
30: 223-298, Zagreb.
20. Tomašević , A., 1995: Komparativni prikaz uspijevanja
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije
(Pinus pinea L.) u mješovitim sastojcima u GJ
"Musapstan" Šumarija Zadar, Šum. list 1-2: 3-13,
Zagreb.
21. Tomašević, A., 1995: Gospodarenje šumskim zemljištem
u trasama dalekovoda 400 kV, 220 kV i 110 kV.
Studija za potrebe "HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE",
pp. 86.