DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 75     <-- 75 -->        PDF

NOVI DOKTORI ŠUMARSKIH ZNANOSTI


Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
uspješno je obranio doktorsku
disertaciju mr. Ante Tomašević
pod nazivom "Meliorativni utjecaj
kulture alepskog bora i pinije na
degradirano stanište hrasta medunca
u zadarskom području´´.


Mr. Ante Tomašević rođenje 28.
lipnja 1932. godine u mjestu Brnaze
kraj Sinja. Osnovnu školu i nižu
gimnaziju završio je u Sinju, a srednju
šumarsku školu za krš u Splitu
1954. godine. Zatim upisuje Poljoprivredno-
šumarski fakultet, šumsko-
gospodarski odsjek u Zagrebu
gdje je i diplomirao 1959. godine.
Najprije se zapošljava kao nastavnik
na srednjoj šumarskoj školi za
krš u Splitu do sredine 1963. g., a
zatim, kraće vrijeme, kao upravitelj
Šumarije Sinj. Početkom 1964. g.
postaje asistent na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu, Katedri za uzgajanje
šuma na predmetu "Melioracije
degradiranih šumskih terena".
Uskoro upisuje poslije diplomski
studij na Šumarskom fakultetu kojega
uspješno završava 1975. g.
obranom magistarskog rada pod naslovom:
"Komparativna istraživanja
uspijevanja kultura alepskog
bora na vapnenastoj i flišnoj pod


ANTE TOMAŠEVIĆ


lozi unutar prirodnog areala". Potom
odlukom Znanstveno - nastavnog
vijeća preuzima cjelokupno vođenje
predmeta "Šumske melioracije
krša" od predavanja, vježbi, terenske
nastave, ispita i vođenja diplomskih
radova. Pred Fakultetskim
vijećem već je pokrenut postupak za
imenovanje doc. dr. Ante Tomaševića,
znanstvenog suradnika u izvanrednog
profesora, pa se očekuje i skora
odluka.


Tijekom 1964/65. g. bio je na
specijalizaciji u Norveškoj u trajanju
od osam mjeseci u Institutu za
uzgajanje šuma pri Visokoj školi za
šumarske znanosti u Vollebeku. U
organizaciji FAO sudjeluje u Danskoj
1968. g. na jednomjesečnom
seminaru o uzgajanju šuma na vrištinama
i pjeskovitim dinama. Sudjeluje
aktivno na brojnim znanstvenim
i stručnim skupovima u zemlji
i inozemstvu. Dugogodišnji je
upravitelj i zamjenik upravitelja nastavno-
pokusnog šumskog objekta
Lipovljani. U znanstvenom radu isključivo
se bavi melioracijom degradiranih
i devastiranih terena Mediterana
i Submediterana, pa je do
sada objavio 24 rada (popis radova
u prilogu).


U višegodišnjem stručnom i
znanstvenom radu kolega Tomašević
uvidio je potrebe melioriranja
šumske zajednice hrasta medunca i
bijeloga graba, koja se u našem Sredozemlju
pretežno pojavljuje u različitim
stupnjevima devastacije.
Zbog toga je autor u svojoj disertaciji
obradio utjecaj primorskih borova
na devastiranim površinama
toplijeg područja šuma hrasta medunca.
U tu svrhu istovremeno je
proveo kompleksna usporedna istraživanja
u borovim kulturama i
devastiranoj šumi hrasta medunca i
bijelog graba jednakih stojbinskih
prilika i starosti. Detaljno je obradio
zemljopisne, geomorfološke,


geološke, pedološke, klimatske i fitocenonoške
značajke šireg područja
istraživanja s posebnim naglaskom
na lokalitete pokusnih ploha.
Uz to, na četiri pokusne plohe veličine
1 ha obračunati su glavni uređajni
podaci, visine, prirast, analize
stabala, temperatura tla u raznim
dubinama, temperatura zraka i relativno
užitno svjetlo. Tri pokusne plohe
osnovne su u kulturama alepskog
bora i pinije s neznatnom smjesom
običnog čempresa, primorskog
bora i himalajskog cedra, starosti
40. g., dok je jedna ploha osnovana
u panjači hrasta medunca s
bijelim grabom jednake starosti.
Detaljnjim prikupljanjem podataka
na terenu s dodatnom laboratorijskom
obradom, te računskom, grafičkom
i tekstualnom obradom autor
je dao vrijedan doprinos melioraciji
krša - toj neobičnoj šumarskoj
disciplini. Na temelju znanstvene
obrade svih elemenata doktorske
disertacije izveo je autor najvažnije
zaključke. Tako je usporedbom
strukture i prirasta s ploha
utvrdio značajno zaostajanje panjače
hrasta medunca i bijelog graba u
odnosu na kulture bora u svim
strukturnim elementima. Osim toga
kulture četinjača (alepskog bora i
pinije s primjesama čempresa, primorskog
bora i cedra) proizvode
meliorativni učinak na tlo u degradiranim
stojbinama šumske zajednice
Querco - Carpinetum orientalis,
kao što je čuvanje od akvatičnc
i eološke erozije, smanjenja
ispiranja, povećanje dubine, oblikovanje
stabilnog horizonta, povećanje
biološke aktivnosti i poboljšanje
mikroklime. Navedene kulture
predstavljaju dobro ekološko uporište
u prostoru čime se omogućuje
povratak autoktone klimazonalne
vegetacije, što svakako doprinosi
stabilnosti šumskog ekosustava.
Analizom godišnjeg tečajnog pri




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 76     <-- 76 -->        PDF

rasta istraživanih vrsta autor iskazuje
prednosti mješovitih sastojina
(alepskog bora i pinije) u odnosu na
čiste sastojine. Tako pinija postiže
veći tečajni visinski prirast u mješovitim
kulturama zajedno s alepskim
borom nego u čistim sastojinama.


Povjerenstvo za ocjenu doktorske
disertacije u sastavu: prof. dr.
Branimir Prpić, prof. dr Slavko Matić,
prof. dr. Šime Meštrović i dr.
Vlado Topić dalo je pozitivno ocjenu
radu kolege Ante Tomaševića,
koji je izrađen na osnovi suvremenih
znanstvenih metoda istraživa


nja. Fakultetsko vijeće Šumarskog
fakulteta prihvatilo je njegovo izvješće
i zatim imenovalo Povjerenstvo
za obranu doktorske disertacije
ispred kojeg je u prvoj polovici
1991. g. kandidat uspješno obranio
svoj rad. Tako smo dobili još jednog
doktora šumarstva čiji je sveukupni
znanstveni rad vezan za krš. Pojava
jednog stručnjaka kršne sinjske krajine
iz našeg škrtog krša ima posebnu
važnost za šumarstvo na kršu.
Pri tome treba naglasiti da je naše
krško šumarstvo relativno najslabije
istražena disciplina u našem šumarstvu.
U takvim okolnostima tre


POPIS RADOVA


balo je dosta odlučnosti i stručnosti
kako bi se obradila doktorska disertacija.
Takvih odlika nije nedostajalo
našem kolegi Anti, koji je svoje
višegodišnje napore okrunio doktorskom
disertacijom. Vjerujem da
će se kolega Ante Tomašević nakon
uspješne obrane doktorske disertacije
još više posvetiti istraživanju
našeg krša. U budućem životu želim
mu također puno osobne sreće i
novih radova za dobrobit naše struke,
a posebno nama najdražeg krškog
šumarstva.


Dr. se. Vicko Ivančević


1. Tomašević , A., 1968: Sends of Yugoslavia, FAO seminar
on Heartland and sand-dune Silviculture (1968
Denmark) 3p.
2.
Tomašević , A., 1976: Regeneration and progression
Alpe pine forests in the area of Dalmatia, Oslo,
Norway, XVIIUFRO vvorld-Congress: 1-4.
3.Prpić,B.& A. Tomašević, 1976: Utjecaj kozje paše na
ekosustav hrasta medunca u okolišu Obrovca. Savez
inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske, Savjetovanje-referat, Zadar, 04.-06. 1976.


4. Tomašević , A., 1977: Komparativna istraživanja kultura
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) na vapnenastoj
i flišnoj podlozi prirodnog areala. Zagreb, Šum.
list 3-4: 131-144.
5. Tomašević , A., 1979: Na pragu drugog stoljeća rada na
pošumljivanju krša, Zagreb, Šum. list 1-3: 11-24.
6. Tomašević , A., 1980: Pokusna ljetna sadnja mladih istraživača
u Istri i Dalmaciji. Šum. list 9-10: 445.
7. Tomašević , A., 1981: Rezultati pokusne sadnje biljaka
alepskog bora i primorskog bora {Pinus halepensis
Mili. i P. maritima Dur.) golog korijenja i u polietilenskim
tuljcima. Zagreb, Šum. list 10-12: 441-450.
8. Tomašević , A., 1982: Mogućnost korištenja ljekovitog
bilja s našeg krša. Zagreb, Šum. list 4-5: 125-139.
9. Tomašević , A., 1983: Mogućnost primjene strojne obrade
tla pri pošumljavanju krša, Opatija, Šumarska
mehanizacija 5-6: 665-668.
10. Tomašević , A., 1983: Rezultati ljetne pokusne sadnje
biljaka na našem submediteranskom području. Zagreb,
Šum. list 7-8: 347-360.
11. Tomašević , A., 1984: Osvrt na pošumljavanja omladinskih
radnih brigada u ljetnim mjesecima na području
mediterana i submediterana SR Hrvatske. Šum.
list 7-8: 341-345, Zagreb.
12. Tomašević , A., 1986: DerKarst und seine Wiederbevvaldung.
Allgemeine forst zeitschrift, 30/31 766-767.
Zur tagung des internationalen verbandes forstlieher.


Forschungsanstalen (IUFRO) Von 7. bis september


1986 in Ljubljana.


13. Tomašević , A., 1986: Rekultivacija kraških goleti pošumljavanjem
u SR Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse,
posebno izdanje 2: 147-160.
14. Tomašević , A., 1989:Vjetrozaštitni pojasevi u sinjskom
polju - glavni projekt p. 167, Zagreb.
15. Tomašević , A., 1990: Podrivanje kao prva faza pripreme
tla za pošumljavanje. Zagreb, Glas. šum. pokuse
26: 393-404.
16. Tomašević , A., 1990: Cedars in Yugoslavia. Antalva,
Turkey, International Cedar Svmposium, 22.-27.
October, 1-8.
17. Tomašević , A., 1993: Uspijevanje kultura austrijskog
crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) i zelene
dulgazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) na
području Šumarije Poreč. Šum. list 3-5: 93-106,
Zagreb.
18. Tomašević, A., \99H>:V\ni)& (Pinus pinea L.) kao vrsta
za pošumljavanje krasa. Šum. list 6-8: 225-235,
Zagreb.
19.
Tomašević , A., 1994: Meliorativni utjecaj kulture
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus
pinea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca
(Querco pubescentis-Carpinetum orientalis H-ić,
Anić 1959) u zadarskom području, Glas. šum. pokuse
30: 223-298, Zagreb.
20. Tomašević , A., 1995: Komparativni prikaz uspijevanja
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije
(Pinus pinea L.) u mješovitim sastojcima u GJ
"Musapstan" Šumarija Zadar, Šum. list 1-2: 3-13,
Zagreb.
21. Tomašević, A., 1995: Gospodarenje šumskim zemljištem
u trasama dalekovoda 400 kV, 220 kV i 110 kV.
Studija za potrebe "HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE",
pp. 86.