DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 75 <-- 75 --> PDF |
NOVI DOKTORI ŠUMARSKIH ZNANOSTI Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu uspješno je obranio doktorsku disertaciju mr. Ante Tomašević pod nazivom "Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora i pinije na degradirano stanište hrasta medunca u zadarskom području´´. Mr. Ante Tomašević rođenje 28. lipnja 1932. godine u mjestu Brnaze kraj Sinja. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Sinju, a srednju šumarsku školu za krš u Splitu 1954. godine. Zatim upisuje Poljoprivredno- šumarski fakultet, šumsko- gospodarski odsjek u Zagrebu gdje je i diplomirao 1959. godine. Najprije se zapošljava kao nastavnik na srednjoj šumarskoj školi za krš u Splitu do sredine 1963. g., a zatim, kraće vrijeme, kao upravitelj Šumarije Sinj. Početkom 1964. g. postaje asistent na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Katedri za uzgajanje šuma na predmetu "Melioracije degradiranih šumskih terena". Uskoro upisuje poslije diplomski studij na Šumarskom fakultetu kojega uspješno završava 1975. g. obranom magistarskog rada pod naslovom: "Komparativna istraživanja uspijevanja kultura alepskog bora na vapnenastoj i flišnoj pod ANTE TOMAŠEVIĆ lozi unutar prirodnog areala". Potom odlukom Znanstveno - nastavnog vijeća preuzima cjelokupno vođenje predmeta "Šumske melioracije krša" od predavanja, vježbi, terenske nastave, ispita i vođenja diplomskih radova. Pred Fakultetskim vijećem već je pokrenut postupak za imenovanje doc. dr. Ante Tomaševića, znanstvenog suradnika u izvanrednog profesora, pa se očekuje i skora odluka. Tijekom 1964/65. g. bio je na specijalizaciji u Norveškoj u trajanju od osam mjeseci u Institutu za uzgajanje šuma pri Visokoj školi za šumarske znanosti u Vollebeku. U organizaciji FAO sudjeluje u Danskoj 1968. g. na jednomjesečnom seminaru o uzgajanju šuma na vrištinama i pjeskovitim dinama. Sudjeluje aktivno na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Dugogodišnji je upravitelj i zamjenik upravitelja nastavno- pokusnog šumskog objekta Lipovljani. U znanstvenom radu isključivo se bavi melioracijom degradiranih i devastiranih terena Mediterana i Submediterana, pa je do sada objavio 24 rada (popis radova u prilogu). U višegodišnjem stručnom i znanstvenom radu kolega Tomašević uvidio je potrebe melioriranja šumske zajednice hrasta medunca i bijeloga graba, koja se u našem Sredozemlju pretežno pojavljuje u različitim stupnjevima devastacije. Zbog toga je autor u svojoj disertaciji obradio utjecaj primorskih borova na devastiranim površinama toplijeg područja šuma hrasta medunca. U tu svrhu istovremeno je proveo kompleksna usporedna istraživanja u borovim kulturama i devastiranoj šumi hrasta medunca i bijelog graba jednakih stojbinskih prilika i starosti. Detaljno je obradio zemljopisne, geomorfološke, geološke, pedološke, klimatske i fitocenonoške značajke šireg područja istraživanja s posebnim naglaskom na lokalitete pokusnih ploha. Uz to, na četiri pokusne plohe veličine 1 ha obračunati su glavni uređajni podaci, visine, prirast, analize stabala, temperatura tla u raznim dubinama, temperatura zraka i relativno užitno svjetlo. Tri pokusne plohe osnovne su u kulturama alepskog bora i pinije s neznatnom smjesom običnog čempresa, primorskog bora i himalajskog cedra, starosti 40. g., dok je jedna ploha osnovana u panjači hrasta medunca s bijelim grabom jednake starosti. Detaljnjim prikupljanjem podataka na terenu s dodatnom laboratorijskom obradom, te računskom, grafičkom i tekstualnom obradom autor je dao vrijedan doprinos melioraciji krša - toj neobičnoj šumarskoj disciplini. Na temelju znanstvene obrade svih elemenata doktorske disertacije izveo je autor najvažnije zaključke. Tako je usporedbom strukture i prirasta s ploha utvrdio značajno zaostajanje panjače hrasta medunca i bijelog graba u odnosu na kulture bora u svim strukturnim elementima. Osim toga kulture četinjača (alepskog bora i pinije s primjesama čempresa, primorskog bora i cedra) proizvode meliorativni učinak na tlo u degradiranim stojbinama šumske zajednice Querco - Carpinetum orientalis, kao što je čuvanje od akvatičnc i eološke erozije, smanjenja ispiranja, povećanje dubine, oblikovanje stabilnog horizonta, povećanje biološke aktivnosti i poboljšanje mikroklime. Navedene kulture predstavljaju dobro ekološko uporište u prostoru čime se omogućuje povratak autoktone klimazonalne vegetacije, što svakako doprinosi stabilnosti šumskog ekosustava. Analizom godišnjeg tečajnog pri |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 76 <-- 76 --> PDF |
rasta istraživanih vrsta autor iskazuje prednosti mješovitih sastojina (alepskog bora i pinije) u odnosu na čiste sastojine. Tako pinija postiže veći tečajni visinski prirast u mješovitim kulturama zajedno s alepskim borom nego u čistim sastojinama. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije u sastavu: prof. dr. Branimir Prpić, prof. dr Slavko Matić, prof. dr. Šime Meštrović i dr. Vlado Topić dalo je pozitivno ocjenu radu kolege Ante Tomaševića, koji je izrađen na osnovi suvremenih znanstvenih metoda istraživa nja. Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta prihvatilo je njegovo izvješće i zatim imenovalo Povjerenstvo za obranu doktorske disertacije ispred kojeg je u prvoj polovici 1991. g. kandidat uspješno obranio svoj rad. Tako smo dobili još jednog doktora šumarstva čiji je sveukupni znanstveni rad vezan za krš. Pojava jednog stručnjaka kršne sinjske krajine iz našeg škrtog krša ima posebnu važnost za šumarstvo na kršu. Pri tome treba naglasiti da je naše krško šumarstvo relativno najslabije istražena disciplina u našem šumarstvu. U takvim okolnostima tre POPIS RADOVA balo je dosta odlučnosti i stručnosti kako bi se obradila doktorska disertacija. Takvih odlika nije nedostajalo našem kolegi Anti, koji je svoje višegodišnje napore okrunio doktorskom disertacijom. Vjerujem da će se kolega Ante Tomašević nakon uspješne obrane doktorske disertacije još više posvetiti istraživanju našeg krša. U budućem životu želim mu također puno osobne sreće i novih radova za dobrobit naše struke, a posebno nama najdražeg krškog šumarstva. Dr. se. Vicko Ivančević 1. Tomašević , A., 1968: Sends of Yugoslavia, FAO seminar on Heartland and sand-dune Silviculture (1968 Denmark) 3p. 2. Tomašević , A., 1976: Regeneration and progression Alpe pine forests in the area of Dalmatia, Oslo, Norway, XVIIUFRO vvorld-Congress: 1-4. 3.Prpić,B.& A. Tomašević, 1976: Utjecaj kozje paše na ekosustav hrasta medunca u okolišu Obrovca. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Savjetovanje-referat, Zadar, 04.-06. 1976. 4. Tomašević , A., 1977: Komparativna istraživanja kultura alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) na vapnenastoj i flišnoj podlozi prirodnog areala. Zagreb, Šum. list 3-4: 131-144. 5. Tomašević , A., 1979: Na pragu drugog stoljeća rada na pošumljivanju krša, Zagreb, Šum. list 1-3: 11-24. 6. Tomašević , A., 1980: Pokusna ljetna sadnja mladih istraživača u Istri i Dalmaciji. Šum. list 9-10: 445. 7. Tomašević , A., 1981: Rezultati pokusne sadnje biljaka alepskog bora i primorskog bora {Pinus halepensis Mili. i P. maritima Dur.) golog korijenja i u polietilenskim tuljcima. Zagreb, Šum. list 10-12: 441-450. 8. Tomašević , A., 1982: Mogućnost korištenja ljekovitog bilja s našeg krša. Zagreb, Šum. list 4-5: 125-139. 9. Tomašević , A., 1983: Mogućnost primjene strojne obrade tla pri pošumljavanju krša, Opatija, Šumarska mehanizacija 5-6: 665-668. 10. Tomašević , A., 1983: Rezultati ljetne pokusne sadnje biljaka na našem submediteranskom području. Zagreb, Šum. list 7-8: 347-360. 11. Tomašević , A., 1984: Osvrt na pošumljavanja omladinskih radnih brigada u ljetnim mjesecima na području mediterana i submediterana SR Hrvatske. Šum. list 7-8: 341-345, Zagreb. 12. Tomašević , A., 1986: DerKarst und seine Wiederbevvaldung. Allgemeine forst zeitschrift, 30/31 766-767. Zur tagung des internationalen verbandes forstlieher. Forschungsanstalen (IUFRO) Von 7. bis september 1986 in Ljubljana. 13. Tomašević , A., 1986: Rekultivacija kraških goleti pošumljavanjem u SR Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 2: 147-160. 14. Tomašević , A., 1989:Vjetrozaštitni pojasevi u sinjskom polju - glavni projekt p. 167, Zagreb. 15. Tomašević , A., 1990: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje. Zagreb, Glas. šum. pokuse 26: 393-404. 16. Tomašević , A., 1990: Cedars in Yugoslavia. Antalva, Turkey, International Cedar Svmposium, 22.-27. October, 1-8. 17. Tomašević , A., 1993: Uspijevanje kultura austrijskog crnog bora (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) i zelene dulgazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) na području Šumarije Poreč. Šum. list 3-5: 93-106, Zagreb. 18. Tomašević, A., \99H>:V\ni)& (Pinus pinea L.) kao vrsta za pošumljavanje krasa. Šum. list 6-8: 225-235, Zagreb. 19. Tomašević , A., 1994: Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus pinea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca (Querco pubescentis-Carpinetum orientalis H-ić, Anić 1959) u zadarskom području, Glas. šum. pokuse 30: 223-298, Zagreb. 20. Tomašević , A., 1995: Komparativni prikaz uspijevanja alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i pinije (Pinus pinea L.) u mješovitim sastojcima u GJ "Musapstan" Šumarija Zadar, Šum. list 1-2: 3-13, Zagreb. 21. Tomašević, A., 1995: Gospodarenje šumskim zemljištem u trasama dalekovoda 400 kV, 220 kV i 110 kV. Studija za potrebe "HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE", pp. 86. |