DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Rezultati interkalibracijskog testa procjene stanja krošanja Zemlja Obična Prosjek smreka Razlika Obični bor Prosjek Razlika Bukva Prosjek Razlika 34.8 46.9 39.2 Belgija 32.0 -2.8 42.3 -4.6 39.7 -0.5 Bugarska 36.0 1.2 47.8 0.9 38.6 -0.6 Hrvatska 33.0 -1.8 45.0 -1.9 40.7 1.5 Češka 34.3 -0.5 49.0 2.1 39.3 0.1 Njemačka 30.0 -4.8 36.3 -10.6 38.0 -1.2 Mađarska 29.0 -5.8 46.0 -0.9 43.0 3.8 Litva 32.3 -2.5 48.1 1.2 37.7 -1.5 Poljska 32.0 -2.8 57.3 10.4 58.7 19.5 Rumunjska 37.7 2.9 43.2 -3.7 28.7 -10.5 Rusija 43.5 8.7 45.2 -1.7 37.0 -2.2 Slovačka 33.7 -1.1 54.3 7.4 46.7 7.5 Dr. se. Nikola Komlenović 12. GODIŠNJI SASTANAK PREDSTAVNIKA ZEMALJA KOJE SU UKLJUČENE U PROGRAM UN-ECE/EU ICP-FORESTS 12-godišnji sastanak predstavnika zemalja koje surađuju na programu ICP-Forests održanje od 1. do 6. lipnja 1996. u Wageningenu u Nizozemskoj. Sastanku su bili nazočni predstavnici ovih zemalja: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija. Prije početka sastanka po ustaljenom programu organizirana je stručna ekskurzija u okviru koje su obiđena 3 objekta te muzej posvećen vjekovnoj borbi Nizozemaca s vodom u Lelvstadu. Prvi objekt koji su posjetili sudionici ekskurzije bila je trajna ploha na kojoj se provode iztraživanja na razini II. Radi se o kulturi duglazje u kojoj su instalirani instrumenti za mjerenje depozicija i kvalitete zraka. Glede onečošćavanja u Nizozemskoj danas najveći problem predstavljaju dušični spojevi. U ovoj kulturi depozicije ukupnog dušika iznose oko 40 kg/ha1, god1. Približno 10% tog dušika absorbira se krošnjama, pa N-koncentracije u iglicama duglazje iznosi oko 1,8% N. U zadnjih 10 godina depozicije dušika su opale za oko 20%, jer je u ovoj regiji planski smanjena stočarska proizvodnja. Na drugom objektu, u kulturi običnog bora, depozicije dušika su još više. Na tlu dolazi do velikog nakupljanja organske tvari, a sastav prizemnog rašća je pot puno izmijenjen. Postavljenje pokus u kome su pored kontrole zastupljena kao tretiranja prorijede i odstranjivanje organskog horizonta. Na plohama na kojima su provedena ova tretiranja na korijenskom sustavu borova, bolje je razvijena mikoriza, a u sloju prizemnog rašća počele su se vraćati vrste koje su u ovim sastojinama bile zastupljene prije pojave značajnih depozicija dušika i sumpora. Osnovno obilježje Nizozemske proizlazi iz samog imena zemlje. Danas oko 40% njenog teritorija leži ispod razine mora, s najnižom kotom od -6,5 m. Stoljećima je more otimalo zemljište ljudima, a u bliskoj prošlosti započinje njegova pretvorba u kopno, tzv. poldere. Zemlja zauzima površinu od 41 863 km", od čega je čak 9896 km" otpada na novoosvojene površine. Početkom ovog stoljeća šume su u Nizozemskoj pokrivale svega 2-3% njenog teritorija, dok danas ta šumovitost iznosi oko 10%. Dio poldera priveden je šumskoj proizvodnji. Gospodarski značaj šuma u Nizozemskoj je mali. One pretežito imaju ekološku i socijalnu funkciju. Na polderu Flevoland obiđene su šumske kulture osnovane 1972. s različitim vrstama drveća. Najbolje uspijevanje pokazuje obična bukva, što predstavlja određeno iznenađenje, jer ona nije pionirska vrsta. Tlo ovdje ima povoljan mehanički sastav, izvanredno je bogato hranivima, a razina podzemne vode nalazi se na dubini od oko 1 m. Podzemna voda nije zaslanjena. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Šumske kulture na polderu Flevoland Glavne točke dnevnog reda teoretskog dijela sastanka, koji je trajao tri dana bile su: Aktivnosti Programskih koordinacijskih centara Zapad (Hamburg) i Istok (Prag). Monitoring na razini I - Procjena stanja krošanja, - Interkalibracijski tečajevi, - Folijare analize, - Analiza uzoraka tla, - Pregledno izvješće o stanju šuma u Europi. Monitoring na razini II. Rasprava o aktivnostima vezanim za razinu III. Kao temelj za raspravu o radu koordinacijskih centara poslužila su izvješća njihovih voditelja, M. Lorenza (Hamburg) i K. Vančure (Prag). Glavne aktivnosti centra u Hamburgu bile su izrada izvješća o "Stanje šuma u Europi, Rezultati procjene u 1995", te organiziranje niza ekspertnih sastanaka i 2 interkalibracijska tečaja (Danska i Grčka). Centar u Pragu organizirao je poseban sastanak eksperata iz zemalja u tranziciji. Istraživanja u ovim zemljama ponajprije ograničava slaba laboratorijska opremljenost, nedostatak financijskih sredstava te problemi koordinacije i organizacije rada na nacionalnoj razini. U okviru sastanaka u Pragu organiziranje i interkalibracijski tečaj na kome su procjenjivane krošnje bukve, smreke i običnog bora. Ovaj centar izdaje i posebnu publikaciju u kojoj se izvješćuje o problematici propadanja šuma u istično europskim i srednjeeuropskim zemljama. Izvješće o stanju šuma u Europi temelji se na transnacionalnim i nacionalnim procjenama. 30 europskih zemalja dostavilo je svoja nacionalna izvješća. Ti podaci reprezentiraju 25 170 ploha sa 635 736 procjenjivanih stabala koje pokrivaju oko 197 mil. hektara šuma. Transnacionalnom procjenom obuhvaćeno je 5.388 ploha sa 117 035 stabala. Dostavljeni podaci pokazuju kako je propadanje šuma u Europi još uvijek vrlo ozbiljan problem. Prema transnacionalnoj procjeni (plohe 16x16 km) prosječna oštećenost šuma u Europi (defolijacija iznad 25%) iznosila je 1995. 25,3%. Gubitak boje asimila cijskih organa veći od 10% utvrđenje kod 10,2% procjenjivanih stabala. U izvješćuje posebno analizirano stanje 12 vrsta drveća u razdoblju od .1988. do 1995. godine. Stanje gotovo svih ovih vrsta pogoršalo se. U nekim je zemljama utvrđeno poboljšanje stanja kod obične smreke i običnog bora zbog smanjenja zračnog onečišćenja te boljih vremenskih prilika. Najozbiljnije pogoršanje stanja šuma utvrđeno je u pojedinim područjima Njemačke, Češke, Poljske i Slovačke, ponajprije kod europske bukve, hrasta lužnjaka i kitnjaka te obične jele. Iz nacionalnih izvješća proizlazi kako su različiti uzroci odgovorni za pogoršanje stanja šuma u spomenutom razdoblju. Suše i žege imaju pri tome posebno značenje. Biotički čimbenici, gospodarenje šumama, divljač i pašarenje također, negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U srednjoj Europi posebno se raspravljalo o onečišćenju zraka, kao jednom od najvažnijih uzroka propadanja šuma. Međutim, samo u manjem broju slučajeva mogla seje oštećenost drveća izravno povezati s onečišćenjem zraka. Općenito se smatra kako imisije uzrokuju slabljenje vitalnosti drveća na prostranim područjima. Veličina tog utjecanja nije, međutim, još uvijek utvrđena. Istraživanja koja se provode na trajnim pokusnim plohama trebala bi pripomoći boljem razjašnjavanju ove problematike. Iz procjene provedene 1995. g. proizlazi stanje šuma prikazano u tablici 1. Defolijacija svih vrsta po klasama i agregatima klasa Tablica I. ZEMLJA Austrija Bjclorusija Belgija Bugarska Hrvatska Češka Danska Estonija Finska Francuska Njemačka Grčka Mađarska Italija Latvija Litva Luxemburg Nizozemska Norveška Poljska Portugal Rumunjska Rusija Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Švicarska Ukrajina Velika Britanija 0 67,1 15,7 36,0 26,6 35,5 6,4 34,3 50,5 61,3 63,0 38,9 38,1 43,9 56,2 31,0 19,4 32,1 44,5 35,0 5,7 52,4 51,9 39,9 13,9 38,2 28,7 61.6 30,1 23,6 41,7 %po 1 26,3 46,0 39,5 35,4 34,3 34,0 29,1 35,9 25,4 24,5 39,0 36,8 36,1 24,9 49.0 55.7 29,6 23,5 36,2 41,7 38,5 26,9 47,6 43,5 37,1 47,8 24 2 45,3 46,8 44,7 stupnju 2 5,9 35,9 23,6 29,6 25,7 54,4 31,6 12,5 12,2 11,0 20,0 20,8 14,5 15,9 19,0 20.3 35.3 28,6 23,4 50,0 8,8 16,8 10,7 37,9 19,4 18,9 10,6 17,9 28,1 12.7 oštećenja 3+4 0.7 2,4 0,9 8.4 4.5 5,2 5,0 1,1 1,1 1,5 1,9 4,3 5,5 3,0 1,0 4,6 3,0 3,4 5,4 2,6 0,3 4.4 1,8 4,7 5,3 4,6 3,6 6,7 1,5 0,9 2+3+4 6,6 38,3 24,5 38,0 30,2 59,6 36,6 13,6 13.3 12,5 22,1 25,1 20,0 18.9 20,0 24.9 38,3 32,0 28,8 52,6 9,1 21 2 12,5 42,6 20,8 23.5 14.2 24,6 29,6 13,6 361 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Opsežna rasprava vodena je o analizama tla uzetim na plohama 16 x 16 km. Pozornost privlači činjenica kako su pojedine zemlje, članice EU, provele ova istraživanja na relativno malom broju ploha. U tablici 2. po zemljama je dat broj ploha na kojima su sakupljeni uzorci tla i provedene laboratorijske analize. Stanje analiza uzoraka tla na plohama 16 x 16 km Tabela 2. Trajne plohe na kojima će se istraživati uzroci propadanja šuma prijavilo je 16 zemalja članica EU i 11 zemalja koje nisu članice EU. Prikupljanje prvih podataka o stanju krošanja, analizama tla i biljnog materijala započet će se ove godine. Članice EU započele su s ovim istraživanjima pred nešto više od 5 godina. Uzorci će se dostavljati u SCDLO centar u Wageningenu, gdje će se provoditi i njihova obrada. Ovaj smo Centar posjetili nakon završetka sastanaka. Ekosustavna istraživanja (razina III) provode se u više zemalja. Radi izmjene iskustava i moguće poredbe rezultata, predloženo je bolje povezivanje istraživača koji se bave ovom problematikom. Ujednačavanje metoda rada ima pritom posebno značenje. Dr. se. NilokaKomlenović ZEMLJA Austrija Belgija Hrvatska Češka Danska Finska Francuska Njemačka Grčka Mađarska Irska Italija Litva Luksemburg Nizozemska Norveška Portugal Slovačka Španjolska Švedska Švicarska Velika Britanija Broj ploha za koje su analizirani uzorci tla 131 31 87 100 25 442 540* 416 15 67 22 80* 74 4 11 441 141 111 464 1.174 48 67 */Nisu određeni svi traženi parametri. |