DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 61 <-- 61 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI PLEMENITIH LISTAČA Joso GRAČAN * Šumarski institut, Jastrebarsko SAŽETAK: Prvi sastanak istraživačkog tima za očuvanje biološke raznolikosti plemenitih listača održan je u Escherodeu, Njemačka od 24. do 27. ožujka 1996. godine. Sastanak je organizirao Međunarodni institut za biljne genetske resurse, čije je sjedište u Rimu, Italija. U radu istraživačkog tima sudjelovali su stalni predstavnici i promatrači 17 europskih zemalja. Dr. se. Joso Gračan zastupao je Republiku Hrvatsku. UVOD U organizaciji Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse (IPGRI) održan je prvi sastanak tima specijalista za očuvanje biološke raznolikosti plemenitih lističa (First Noble Hardwoods Netvvork meeting). Sastanak je održan u Šumarskom institutu za genetiku u Escherodeu, Njemačka od 24 do 27. ožujka 1996. godine. Dr. se. Jochen Kleinschmit, direktor, bio je domaćin sudionicima sastanka. U radu sastanaka sudjelovali su predstavnici 17 europskih zemalja. Dr. se. Jochen Kleinschmit u pozdravnom je govoru napomenuo kako su porasli pritisci na okoliš uslijed globalnog povećanja ljudske populacije, što uzrokuje i povećane pritiske na šume. Uspješno očuvanje i potrajno gospodarenje genetskim resursima plemenitih listača, koje su vrlo često zaboravljena grupa šumskih vrsta drveća u Europi, postaje imperativni zadatak u sklopu IZVJEŠĆA PO Svi stalni članovi, kao i članovi promatrači ovog mrežnog istraživanja izložili su pripremljena izvješća o sadašnjem stanju plemenitih listača u zemlji koju predstavljaju. Tako je dr. se. Joso Gračan izložio referat pod naslovom PREZENT STATUS OF NOBLE HARDWOODS 1N CROATIA (Sadašnje stanje plemenitih listača u Hrvatskoj). Svi referati bit će tiskani u posebnom zborniku radova s ovog sastanka tijekom mjeseca srpnja 1996.Iz izlaganja je vidljivo kako su plemenite listače postale izuzetno važne u Europi. Prezentirane su brojne aktivnosti na očuvanju genetskih resursa, oplemenjivanju i istraživačkom radu. *Dr. se. Joso Gračan, ravnatelj šumarskog instituta Jastrebarsko globalnih promjena. Započeta su istraživanja u nekoliko istraživačkih projekata u svezi s genetskom raznolikošću plemenitih listača u nekim europskim zemljama unatrag nekoliko godina. Dr. se. Jozef Turok, europski koordinator za očuvanje genofonda europskih šuma u Međunarodnom institutu (IPGRI) u Rimu, izvijestio je o tekućim aktivnostima, naglasivši obvezu europskih zemalja na suradnju u području šumskih genetskih resursa, koja je inicirana ministarskim konferencijama o zaštiti europskih šuma, a primjenjuje se u okviru mrežnih istraživanja. Također je kratko obrazložio odgovore zemalja članica u svezi s očuvanjem genetskih resursa plemenitih listača. Prof. dr. Gosta Eriksson iz Švedske izložio je koncept generalnog razvoja strategije očuvanja genofonda šumskog drveća. DRŽAVAMA Izlaganja su potvrdila kako su europske zemlje svjesne potrebe očuvanja i bolje uporabe genetskih resursa plemenitih listača. Potreba izrade nacionalnih programa očuvanja plemenitih listača proizašla je iz navedenih potreba za odgovarajućim genetskim materijalom za nova pošumljavanja i visoku proizvodnju kvalitetnog drva. Izvješća i rasprave jasno su pokazale kako plemenite listače pretstavljaju heterogenu grupu vrsta drveća. Plemenite listače imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: uprskanostu europskim mješovitim sastojinama, visoke ekološke zahtjeve, vrlo dobra kvaliteta drva. Važnost vrsta ove grupe različita je u pojedinim zemljama. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Iako su neke zemlje predložole da se hrastovi i bukva Utvrđena su dva glavna ograničenja uspješnog očuuključe u plemenite listače, ipak je dogovoreno da te vanja genetskih resursa i to: nedostatak sredstava i nepovrste spadaju u grupu tzv. "socijalnih listača", za čije se stojanje definiranih nacionalnih strategija. Ukazano je na osnivanje započelo s pripremama. Najvažniji uzroci potrebu upoznavanja javnosti s važnošću genetske ranestanka plemenitih listača izneseni su u referatima, a znolikosti plemenitih listača. Vrlo malo se zna o području to su: vrlo intenzivno gospodarenje u prošlosti, ukljuprirodnog rasprostranjenja nekih vrsta plemenitih listača. U tom su smislu raspravljene mjere praktične primjene čivši negativne efekte čistih sječa, industrijsko onečiš strategije očuvanja i dobrog poznavanja genetske struk ćenje, smanjenje veličine populacija (rezultiralo ge ture i procesa, kao i povećanje genetske strukture i proce netskim driftom), pogrešne uzgojne mjere i genetsko sa, te povećanje genetskih istraživanja. djelovanje polena nepoznatih vrsta drveća. Najugroženije vrste su navedene u državnim izvješćima. NaglaPrema prijedlozima sudionika ovog sastanka, u tašena je važnost integralnog pristupa očuvanja i gospodablici 1 nevedene su zemlje i vrste šumskog drveća koje renja genetskim resursima, kako u divljim populacijama bi se mogle ubrojiti u plemenite listače. Sa znakom X in situ, tako i u okviru oplemenjivanja šumskog drveća označene su vrste koje su vrlo važne, a znakom x, vrste ex situ. koje su važne za pojedinu zemlju. Tablica 1: Pregled plemenitih listača po zemljama (CR = HR). Species A B CR cz DK F FI D IT LV LT M NL p SK E s Alnus cordata X Alnus glutinosa X X X X X (x) (x) X X X X Acer campestre (x) (x) X X X X X Acer lobelii X Acer platanoides (x) X X (x) X X X X X X X X A cer pseudoplatanus X X X X X X X X X X X Betula pendula X Carpinus betulus (x) (x) X X Castenea sativa X X X X X Frcucinus angustifolia X X X X Fraxinus excelsior X X X X X X X X X X X X X X X X Juglans regia X X X X X Malus sylvestris (x) X (x) (x) X X X X Prunus avium X X X X X X X X X X X X X X X Pyrus amygdnlifolius X Pyrus pyraster (x) X 00 (x) X X X Sorbus aria (x) (x) X X X Sorbus aucuparia (x) X (x) X (x) X X X Sorbus domestica (x) X X X X Sorbus torminalis (x) X (x) X X X X Tilia cordata X X X X (x) X X X X X X X X Tilia platyphyllos X X X X X X X X Ulmus canescens X Ulmus glabra (x) X X X X X X X X X X X X X X X Ulmus laevis X X X (x) X X X X X X X X X Ulmus minor X X X X X X X X X X X Ulmus procera X ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD U mnogim europskim zamljana započelo se sa znansu najvažnije istraživačke aktivnosti između sudionika stvenim istraživanjima koja se odnose na zaštitu i upočlanica Europske zajednice, kao i ostalih članova mrerabu genetskih resursa plemenitih listača. Raspravljene žnog plana, koje su uključene u taj projekat (Tab.2) 356 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Predstavnici zemalja sudionica sastanka dali su pregled istraživačkih aktivnosti kao dio svog nacionalnog izvješća. Veliki broj zemalja i ustanova pokazale su interes za sudjelovanje u programu Europske zajednice, u okviru različitih projekata. Pojedine zemlje pokazale su interes za pojedine vrste ili rodove. Postignuta je suglasnost da se buduća koordinacija istraživanja usredotoči na tri temeljne grupe vrsta. Sljedeće grupe vrsta utvrđene su kao prioritetne za buduća istraživanja. -Brijestovi - Javori i jaseni - Rosaceae. Plemenite listače spadaju u prioritetnu grupu za očuvanje genetske raznolikosti od 1993. godine (Rezolucija 2, Stasbourg). Međutim, nije bilo moguće poduzeti nikakve aktivnosti, dok Europski šumarski program za genetske resurse (EUFORGEN) nije organizirao prvi mrežni sastanak. Nakon dugih rasprava na prvom sastanku o različitim aspektima konzervacije šumskih genetskih resursa općenito, kao i plemenitih listača posebno, glavni cilj mrežnog istraživanja je: Utvrđivanje minimum aktivnosti očuvanja genetskih resursa iz europske perspektive za duže razdoblje. Tablica 2: Najvažniji istraživački zadaci sugerirani od članica projekta koji je financiran od Europske zajednice za očuvanje i uporabu genetskih resursa plemenitih listača Sadašnje područje prirodnog rasprostranjenja - Povećanje poznavanja sadašnjeg područja prirodnog rasprostranjenja - Izučavanje oplodnje, stranooplodnje i samooplodnje - Utjecaj populacija ograničene veličine. Hibridizacija - Introgresija s drugim vrstama i kultivarima - Razvoj botaničkih ključeva za identifikaciju - In situ/exsitu metode konzervacije u odnosu na uspješnost konzervacije - Posljedice na šumarstvo. Prirodna varijabilnost (obzirom na svojstva) - Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost glede morfoloških, fenoloških, biokemijskih, genetskih, fitopatoloških svojstva - Sabiranje sjemena provenijencija i potomstva za izučavanje adaptabilnih svojstava - Poljski testovi - Tehnika cijepljenja. Razvoj strategija konzervacija i uporabe - Veličina populacija oplemenjivanja - Oplemenjivanja prema varijabilnosti - Izučavanje djelovanja mjera gospodarenja na uspješnost konzervacije - Ekonomski potencijal plemenitih listača - Metode dubokog zamrzavanja (krioprezervacija). ZADACI I IZRADA PLANA RADA 1. Strategija konzervacije plemenitih listača iz europske perspektive (Koordinatori: G. Eriksson, E. Collin, B. Demesure, J. Kleinschmit, R. Stephan, M. Rusanen, V. Hynek i K. Vančura) Za određivanje strategije dugoročne konzervacije genofonda plemenitih listača koje će biti uključene u mrežni plan istraživanja, pojedini članovi zaduženi su da izrade strateške materijale za sljedeće vrste: Odgovorni koordinatori za mrežna istraživanja dostavit će novoizabranom voditelju mrežnog plana G. Eriksson (Švedska) i J. Turok (EUFORGEN) do 1. prosinca 1996. godine svoje priloge. Treba jasno definirati ciljeve i relevantne aktivnosti za pojedine vrste koje je potrebno uključiti u strategiju. Za druge plemenite listače, koje nisu navedene u gornjem popisu , prijedlozi će se izraditi kasnije. G. Eriksson će na temelju ovih radnih materijala izraditi opću strategiju i prikazati ju na sljedećem mrežnom sastanku. 2. Popis (inventura postojećih genetskih resursa na razini populacija (Koordinator: J. Kleinschmit) Na osnovi vođenih rasprava o glavnim zahtjevima za in situ konzervaciju sastojina (veličina populacije, minimalna površina, pravni status, prirodno porijeklo, mjere zaštite i drugo), zaključeno je kako je izrada po |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Vrsta Ime Država Ulmus spp. E. Collin Francuska Sorbus spp B.Demesure Francuska Prunus avlum J. Kleinschmit Njemačka Malus sylvestris R. Stephan Njemačka Pyrus piraster R. Stephan Njemačka Acer platanoides M. Rusanen Finska A cer pseuudoplalanus M. Rusanen Finska Fraxinus excelsior V. Hynek Republika Češka Fraxinus angustifolia K. Vančura Republika Češka piša (inventure) postojećih genetskih resursa temeljna zadaća mrežnog plana koji treba provesti putem kolaboracije i koordinacije. Istaknuto je, kako je temeljni zahtjev za in situ konzervaciju sastojina plemenitih listača da efektivna veličina populacije ni u kom slučaju ne smije biti manja od 20 stabala (individuma). Rasprava o zahtjevima popisa (inventure) obavit će se na sljedećem sastanku. 3. Priprema standardne liste deskriptora za europsku bazu podataka (Koordinator: S. Canger) Kao rezultat izvješća pojedinih zemalja dobivenih prije sastanka, utvrđeno je kako bi bolje informacije mogle dati prilog konzervaciji u pojedinim zemljama kao i izradi nacionalnih programa. Osnivanje jednostavne decentralizirane baze podataka mora biti dobro koordinirano, a već postojeće baze podataka za pojedine plemenite listače treba uzeti u obzir. Dr. se. J. Kleinschmit (Escherode, Njemačka) dostavit će njemačku bazu podataka svim sudionicima sastanka do 1. srpnja 1996. Predloženi su sljedeći deskriptori: 1. geografsksi podaci 2. nagib 3. aproksimativna veličina populacije 4. veličina površine za konzervaciju 5. status (vlasnik, ili druga važna pitanja) 6. zdravstveno stanje (problemi uzrokovani populacijom) 7. porijeklo (ako je poznato) 8. klimatski podaci Dogovoreno je da S. Canger (Danska) pripremi prijedlog minimalnog broja deskriptora i dostavi ih J. Turok-udo 1. listopada 1996. 4. Sinteza sadašnjih in situ postupaka konzervacije i aktivnosti za plemenite listače (Koordinator: J. Turok) Sudionici sastanaka zatražili su od J. Turoka (IPGRI) da pripremi sintezu mjera konzervacije koje se primjenjuju u europskim zemljama. Nacionalna izvješća kao i pregled aktivnosti poslužit će kao osnova. Prvi prijedlog sinteze bit će izrađen i dostavljen sudionicima do 1. srpnja 1996, a konačna verzija do 1. rujna 1996. 5. Upute za in situ i ex situ konzervacije za rijetke ili manje plemenite listače (Koordinator: J. Kleinschmit) Dogovoreno je da skupina u sastavu J. Kleinschmit, R. Stephan, F. Duuci i drugi, pripreme naputak za postupke in situ i exsitu konzervacije. Naputak treba izraditi za rijetke i manje vrijedne plemenite listače te pretpostaviti opći cilj mrežnog istraživanja, minimum aktivnosti na dugoročnoj konzervaciji genofonda iz europske perspektive. 6. Procjena genetske raznolikosti po vrstama (morfologija, fenologija, otpornost, biokemijska/genetska svojstva) (Koordinator: B. de Cuvper) Sudionici sastanka zadužili su B. de Cuvpera (Belgija) da priredi pregled u obliku tablice za svaku vrstu sadašnje aktivnosti na procjeni genetskih resursa obzirom na morfologiju, fenologiju, otpornost i biokemiju/ genetiku. Osnovne informacije u tabeličnom obliku za svaku vrstu posebno, treba svaka članica poslati B. de Cuvperu, koji će ih onda sumirati do 1. srpnja 1996. ZAKLJUČCI Gosta Eriksson (Švedska) izabran je za voditelja ovog mrežnog istaživanja, a Jochen Kleinschmit (Njemačka) za njegovog zamjenika. Zadužuju se sve članice istraživačkog tima da izrade nacionalnu strategiju očuvanja genetske raznolikosti plemenitih listača značajnih za svoju zemlju. Sudionici sastanaka složili su se, da se slijedeći sastanak ove skupine održi u Španjolskoj tijekom ožujka 1997. godine. Predloženo je da to bude od 22. do 26. ožujka 1997. Točan datum odredit će se naknadno. Učesnici su se na kraju zahvalili lokalnim organizatorima na uspješno organiziranom sastanku i gostoprimstvu. |