DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROSTAVLJANJA Dr. se. Branimir Mayer, dipl. inž. šumarstva Šumarski institut Jastrebarsko Štovano uredništvo, Vaš list "Hrvatska vodoprivreda" objavljivanjem nerecenziranih članaka i raznih p´riloga, uz mjesečnu naknadu od 2500 primjeraka, omogućuje brzu razmjenu aktualnih informacija medu stručnjacima različitih profila i tako doprinosi napretku ne samo vodoprivrede kao grane, već i drugih djelatnosti. Stoga smatram korisnim objavljivanje kritičkog osvrta na moje članke (Mayer 1955 a, 1955 b) u rubrici "Reagiranja" pod naslovom "Neargumentirano utvrđivanje osnovnog uzroka sušenja nizinskih šuma sjeverne Hrvatske" (HV41/ 42-ožujak 1996). Osvrt su potpisali uvaženi vodoprivredni stručnjaci Miroslav Braun, dipl. inž. građevinarstva i mr. se. Blagoje Milović, dipl. inž. geodezija (Braun i Milović 1996), koji su sudjelovali u razrješavanju problema usklađivanja interesa vodoprivrede i šumarstva. Kako su moji članci manje dostupni širem krugu vaših čitatelja, predlažem Uredništvu njihovo objavljivanje na stranicama "Hrvatske vodoprivrede". Time bi javnost dobila puni uvid u sadržaj članaka i zastupane stavove o problematici podzemnih i površinskih voda u šumi Turopoljski lug i hidropedološkog monitoringa u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske. Uz to smatram svojom obvezom odgovoriti na glavna pitanja i dvojbe koje su naveli autori osvrta, glede činjenice da članke nisu pravilno shvatili i protumačili te učinili nekoliko previda. * Navod iz osvrta : "...autor odbacuje mogućnost sinergetičkog djelovanja prije spomenutih pojava i uzroke sušenja svodi na poremećaje u vodnom režimu". Kroz "Reagiranja" do bolje suradnje vodoprivrede i šumarstva (Pretisak iz časopisa "Hrvatska vodoprivreda" br. 44/1996.) - Odgovor: Sva objavljena istraživanja u predmetnim i drugim sličnim člancima koncipirana su prema počelima znanstvene pedologije, koja sve procese u pedosfori tumači kroz uzajamna djelovanja pedogenetskih činbenika: litološke podloge, reljefa, klimatskih i hidroloških prilika, vegetacije i antropogenih upliva tijekom vremena. Zbog toga ne stoji tvrdnja o odbacivanju sinergističkog djelovanja. U članku o Turopoljskom lugu uzajamnim djelovanjem čimbenika data je osobita pozornost i glavna je tema poglavlja "Rasprava". *"... u člancima se bez dvojbe zaključuje kako je sušenje nizinskih šuma sjeverne Hrvatske isključivo posljedica redukcije poplava, sniženja razine podzemnih voda i pogoršanje kvalitete voda". - U člancima je težište na nedostatku vlage u tlu kao dominantnom čimbeniku fiziološkog slabljenja i sušenja hrastika u vremenu istraživanja u šumskim bazenima Kupčine, Varoškog i Turopoljskog luga. Ovaj nedostatak nastaje u prvome redu zbog opsežnih vodotehničkih zahvata s redukcijama poplava i padom razina podzemnih voda, ali uvijek u interakciji s klimatskim kolebanjima, pobliže nizovima sušnih vegetacijskih sezona, koje se navode u svim člancima što su autori osvrta potpuno previdjeli. Prema tome, za ocjenu utjecaja vlažnosti tla na uspijevanje hrasta lužnjaka osobito je mjerodavna njezina dinamika unutar pojedinih vegetacijskih sezona. S tog stajališta treba ocjenjivati značenje kratkih hidroloških nizova za šumske ekosustave. Valja naglasiti kako je u okviru šumsko-ekoloških istraživanja uzroka sušenja nizinskih šuma zadatak šumarske pedologije rangirati udjel pojedinih pedogenet |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 56 <-- 56 --> PDF |
skih čimbenika i njihovih komponenata u tom procesu pomoću sada izvodijivih monitoringa (trajna motrenja) podzemnih i površinskih voda, vlage u tlu, redoks potencijala, klimatskih prilika, defolijacije, transparencije (prozirnosti krošanja) i ostalih fenoloških monitoringa te dinamike radijalnog prirasta stabala u okruženju raznih antropegenih utjecaja (unos onečišćenja, infrastrukturni i šumsko-gospodarski zahvati i dr.). *"... pogoršanje kvalitete voda" kao jedan od uzroka sušenja nizinskih šuma. - Pogoršanje kvalitete voda u člancima se navodi u kontekstu provedene inventure teških kovina u plavljenim i nepoplavljenim tlima nizinskih šuma, a ne kao sveza između sušenja nizinskih šuma i njihove ekotoksičnosti, jer takva paralelna istraživanja nisu ni provedena. Inventura je pokazala povećane koncentrate ovih polutanata u plavljenim tlima, te predstavlja putokaz za daljnja istraživanja radi mjera zaštite voda, tla i cjelokupnog okoliša. *"... autor iznosi da nepropustljivost, odnosno kontinuitet krovine dovodi do izolacije površinskih od podzemnih voda..." "... po autoru ispada da oborinske vode ne komuniciraju s podzemnim..." - U članku o Turopoljskom lugu nigdje ne stoji tvrdnja o potpunoj nepropusnosti krovine, već se govori o glinastom sloju zbog kojeg površinske i podzemne vode "slabo komuniciraju" (str. 66), "usporeno komuniciraju" (str. 67) Ove su tvrdnje na stranici 54 podkrepljene podacima o vrlo malim koeficijentima filtracije u sloju 0,5 do 1,0 m (Elektroprojekt 1985) uz komentar iz dotičnog elaborata da se radi o izrazito nepropusnim članovima litološkog kompleksa, što pak upućuje na povećanu ovisnost šumskih vrsta o vlazi iz površinskih voda. U svezi s tim autori osvrta u svojim hidrološkim obradama posve zanemaruju podatke iz plitkih pedoekoloških piezometara 0,5 mi l m dubine (Kupčina Srebrenović i dr. 1985, Milović 1994) koji znatno pouzdanije pokazuju stanje vlažnosti u zoni zakorjenjavanja. * - O genezi podzemnih voda u Turopoljskom lugu. - Geneza podzemnih voda u Turopoljskom lugu komentirana je kroz istraživanja "Elektroprojekta, 1985" i drugih autora, ali kao ponajprije istraživački zadatak hidrologa, dok su prosudbe o pedološkom značenju dinamike dostupne vlage u zoni zakorjenjivanja šumskih vrsta tijekom vegetacije u različitim šumskim zajednicama glavna preokupacija vlastitih istraživanja. * "Osnovna značajka prihvaćanja koncepta jest u tome stoje vjekovni proces reguliranja velikih voda preko prirodnih retencijskih prostora respektiran i u današnjem rješenju obrane od poplava. Razlika je samo (podcrtao B. Mayer) u tome stoje nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno (u rješenju) kontroliranim manipulacijama vodnim masama pomoću objekta sustava". - Radi se o tehnicističkom pristupu i tumačenju problematike s pojednostavljenim, više agrotehničkim, rješenjima navodnjavanja i odvodnje, koja su velikim dijelom u suprotnosti s biologijom i ekologijom šumskih vrsta i ekosustava. Jednom presječenu nervaturu prirodnih vodotoka s određenom dinamikom poplava, današnjim hidrotehničkim rješenjima nije moguće uspješno imitirati, osobito ne na razini šumskih odsjeka malih i mnogobrojnih temeljnih šumsko-gospodarskih površina, koje tvore zasebne šumsko-ekološke cjeline. Razlike između pristupa tehničkih znanosti i šumskoekološkog, pristupa vidljive su i u studiji na koju se autori osvrta pozivaju (Srebrenović i dr. 1985). Na str. 157 u tablici 19 prikazanje broj dana plavljenja u retenciji Kupčina u prirodnom i budućem stanju. Tako na koti od 107 m za 100-godišnji povratni period poplave skraćuju se sa 61 dan na 9 dana, na koti 108 m sa 39 dana na 8 dana itd, uz zaključak na str. 158 kako "skraćenje poplava u mnogome daje predistinacije za bolji razvoj šumskih kultura u retenciji" uz prijedlog ljetnog natapanja šumskih površina u slučaju potrebe. Međutim, tako velike i nagle promjene režima poplava, odnosno cjelokupnog vodnog režima (isušavanje i lokalno zamočvarivanje) štetne su za stoljetne i mlađe hrastove šume, a ljetno plavljenje često je pogubno za hrastov pomladak što su dokazala mnoga šumsko-ekološka istraživanja. Iste stavove autori osvrta zastupaju i u svojim napisima. (Milović, 1994, Braun 1996). Mr. se. Milović piše o smanjenju trajanja poplava i poboljšanju vodnog režima tla (valjda s agroekološkog stajališta) te o problemu prostornog pomaka šumskih staništa. Šumarska je znanost dokazala da dolazi do pomaka šumskih zajednica i vrsta zbog promjena vodnog režima, ali taj proces teče kroz sušenje šuma, a uspostava nove šumske zajednice i sastojine, traje 50 do 100 godina. - Potrebno je naglasiti kako šumarska struka poštuje društvene prioritete (obrana od poplava i dr.) no njihova realizacija treba danas što više slijediti aktualni koncept uravnoteženog integralnog upravljanja vodama na načelu zaštite okoliša i resursa, stoje osnova održivog razvoja u budućnosti. Stoga je nužno podzemnu vodu kontrolirati do te mjere da se može jamčiti njezina održiva uporaba i održivi razvoj prirode, šume i okoliša. Pri tome treba mjeriti parametre sustavom monitoringa i alarma. Opadanje "prirodnosti" vodnih tokova treba zaustaviti i usmjeriti prema restauraciji akvatičnih sustava prirodnog vodnog režima i površina plavljenih zimi i u proljeće. Gospodarski se razvoj ne može zaus |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 57 <-- 57 --> PDF |
taviti ali mu treba promijeniti smjer kako bi ekološki bio manje poguban (Gereš 1994, 1995). - Također je potrebito: Pristupiti hidrološkim analizama i modeliranju nizinskih područja pomoću novih metoda koje, osim znatno gušće mreže hidroloških monitoringa uključuju i meteorološka, šumarska, agronomska, pedološka, ekološka i druga trajna motrenja (Bonacci 1996). Započeti s primjenom svjetskog trenda tehničkih rješenja ekološke obnove vodotoka postupnim ispravljanjem učinjenih grešaka (Tropan 1996 a, 1996 b). Izobrazbom stručnjaka i znanstvenika u duhu koncepta održivog razvoja u domeni upravljanja vodama. Provođenjem interdisciplinskih analiza vodotehničkih zahvata u nizinskim šumama Posavine, Podravine i Pokuplja radi zaustavljanja isušivanja kao i zamočvarivanja šumskih stojbina (Prpić 1996), vodeći računa o klimatskim promjenama te o zaštiti voda od onečišćenja. LITERATURA Bonacci , O . 1996: Hidrologija ravničarskih slivova. Hrvat, vode 4 (14): 1-15, Zagreb Braun , M . 1996: Savski nizinski biotop u sustavu za zaštitu od poplava srednjeg Posavlja. Hrvatska vodoprivreda 2 (8/9): 18-21, Zagreb Braun, M., Milović, B. 1996: Neargumentirano utvrđivanje osnovnog uzroka sušenja nizinskih šuma sjeverne Hrvatske. Hrvatska vodoprivreda 5 (41/42): 24-26, Zagreb Gereš , D ., 1994: Ciljevi i značenje integralnog gospodarenja vodama. Zbornik znanstvenog savjetovanja "Poljoprivreda i gospodarenje vodama" : 19-29, Bizovac Gereš , D. , 1995: Integralno upravljanje vodama. Građevinar 47 (7) :391 -396, Zagreb Mayer , B. , 1995 a: Podzemne i površinske vode u nizinskoj šumi Turopoljski lug u razdoblju 1989.-1993. godine. Rad. Šumar, institut 30 (1) :47-73, Jastrebarsko Mayer , B. , 1995 b: Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske. 1. hrvatska konferencija o vodama, Zbornik radova 2: 189-197, Dubrovnik, pretisak Šum. list 11/12: 383-389, Zagreb Milović , B. , 1994 : Ekološki odrazi izvođenja vodoprivrednih radova na nizinske šume. Hrvatska vodoprivreda 3(19): 22-23, Zagreb Prpić , B. , 1996: Međunarodna konferencija o šumama, vodama i biološkoj raznolikosti. Šum. list 1/2: 74-76, Zagreb Srebrenović, D., Milović, B., Maričić, D., Šimunković, D., 1985 : Utvrđivanje režima podzemnih i površinskih voda u području Lonjskog i Mokrog polja i retencije Kupčina nakon izvedbe sistema Srednje Posavlje. VRO- Sliva Save, Zagreb. Tropan , LJ., 1996 a: Prikaz knjige: Restoration of stream ecosvstems. Hrvat, vode 4 (14): 65-66, Zagreb Tropan, LJ., 1996 b: Prikaz knjige: Danish VVatercourses. Hrvat, vode 4(14): 66-66, Zagreb *** Elektroprojekt, 1985 : HES Strelečko ; Obrada podataka hidrogeološkog istraživanja zaobalja akumulacije, Br. ev. proj. 382. Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 58 <-- 58 --> PDF |
(Pretisak iz časopisa "Hrvatska vodoprivreda" br. 41/42 1996.) NEARGUMENTIRANO UTVRĐIVANJE OSNOVNOG UZROKA SUŠENJA NIZINSKIH ŠUMA SJEVERNE HRVATSKE VODOPRIVREDNO RJEŠENJE SREDNJEG POSAVLJA Uvod Povod za ovaj napis jesu članci dr. Branimira Mavera, dipl. inž. šumarstva. 1. Podzemne i površinske vode u nizinskoj šumi turopoljski lug u razdoblju od 1989. - 1993. Rad. Vol. 30, br. 11-1995., Šumarski institut, Jastrebarsko, i 2. Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske. Šumarski list´br. 11-12., 1995. u kojima se, bez dvojbe, zaključuje da je sušenje nizinskih šuma sjeverne Hrvatske posljedica isušivanja šumskih bazena zbog: redukcija poplava, sniženja razine podzemnih voda, pogoršanja kvalitete voda. Uzroci sušenju šuma česta su tema ne samo u Hrvatskoj. Najčešće se spominju ovi čimbenici koji uzrokuju u večoj ili manjoj mjeri sušenje (propadanje) šuma: sniženje razine podzemnih voda, izostanak poplava, isušavanje tlo, pojav klimatskih ekcesa, onečišćenje vode, tla i zraka, kisele kiše, oštećenje lišča od delolijatora ili od gljivičnih bolesti, način šumskoga gospodarenja, odvodnja šumskih površina, gradnja mreže šumskih cesta, itd. Na iznenađenje čitaoca članka (2) autor u uvodnom dijelu, bez ikakve ograde, utvrđuje da je sušenje stabala ili dijelova šumsko gospodarskih jedinica posljedica isušivanja šumskih bazena redukcijom poplava i sniženjem razine podzemnuh voda i pogoršanjem kvolitete voda. Prema tome autor odbacuje mogućnost sinergetičkog djelovanja prije spomenutih pojava i uzroke sušenju šuma svodi na poremećaje u vodnom režimu. Izrijekom je iznijeto da odgovornost za pojavu sušenja šuma treba tražiti u vodnogospodarskim zahvatima, a to su izgradnja velikih sustava obrane od poplava s relencijama i hidrocentrala s akumulacijama. Dakle autor članka (2) vidi srž problema u vodnogospodarskim zahvatima, pa razmotrimo njegove tvrdnje. Redukcija poplava Iznijeta tvrdnja u osnovi zbunjuje sve dugogodišnje djelatnike u vodnom gospodarstvu, jer još ne tako davne 1987. god., na velikom skupu šumarskih, vodnogospodarskih i drugih djelatnika u Jastrebarskom, osporavan je koncept rješenja obrane od poplav Srednjeg Posavlja zbog iskorištavanja nizinskih (dobrim dijelom šumskih) površina kao retencionih prostora za prihvat dijela velikih vođa. Dakle ljude koji dulje pamte zbunjuje što je uzrok sušenju šuma jučer bio to što su ove bile plavljene, a danas to što su poplave reducirane. Sve to izlazi vjerojatno iz nepoznavanja osnovne značajke prihvaćenoga rješenja zaštite od poplava. Osnovna značajka prihvaćenog koncepta rješenja jest u tome što je vjekovni proces reguliranja režima velikih voda preko prirodnih retencijskih prostora respediran i u današnjem rješenju obrane od poplava. Razlika je samo u tome što je nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno (u rješenju) kontroliranim manipuliranjem vodnim masama pomoću objekata sustava. Prema tome iznijeta tvrdnja da se nizinske šume suše zbog redukcije poplavnih vođa ne može se prihvatiti. Razlog krivom zaključianju leži u nedovoljnom poznavanju aktualnog rješenja zaštite od poplava, isto toko i geneze, dinamike i specifičnosti poplava na nizinama uz Savu i pritoke. Posebno treba istaknuti da je prihvaćeno i djelomično izvedeno ´;"šenje zaštite od poplava u hidrotehnifkoj praksi gotovo iznimka, ali to je i jedini pristup koji omogućuje čuvanje i opstanak karakterističnih sastojina tih površina i u budućnosti. Te nizinske plavljene površine danas su Europi rijetkost zbog klasičnog pristupa rješavanju zaštite zaobolja. To potvrđuje i podatak da se u slivu Dunava daleko najveće poplavne površine isključujući deltu , nalaze u slivu Sove i Drave. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Instruktivni su, baš za razumijevanje toga problema, slijed i posljedice radova na Gornjoj Rojni, još u prošlom stoljeću izvršeni su rodovi na uređivanju (korekciji) toka Gornje Rajne. Uz svođenje toka na glavno korito te izgradnjom nasipa uz korito isključene su murdacije iz sustava za odođenje velikih voda iz sliva. Slijedeći korak bila je izgradnja prvo stabilizacionih progova u koritu a zatim niza vodnih stuba. Posljedica zahvata jest znatno povećanje vršnih protoka velike vode i propast autohtonoga biolipa u zoobolju. Danas se predviđaju veliki radovi i znotna sredstva kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ublažilo posljedice zahvata iz prošlosti. Primjer regulacije Rajne u osnovi se razlikuje od pristupa u rješenju zaštite od poplava Srednjeg Posavlja jer prihvaćeni koncept iskorištavonja (zadržavanja) nizinskih, prirodno plavljenih površina i u budućem rješenju zaštite od poplavo osigurava opstanak karakterističnih sastojaka tog područja, površine oko 50,000 ha, proglasiti Parkom prirode Lonjsko polje. Tako će i za budućnost biti očuvan taj rijedak pojov europskog značenja. Drugo je pitanje što se još može u planiranom sustavu poboljšati u općem interesu. Skup takvih postavki može se pročitati u referatu Morina Schneidera Jucobvjo koji je održan na međunarodnom kongresu u Rastottu u ožujku 1992. god. i nosi naslovPosljedice tel ničkih zahvata u savskom nizinskom biolipu i mogućnosti ograničenja ekoloških šteta. Analizirajući predložene mjere za smanjivanje mogućih štetrih posljedica došlo se do zaključka da nema posebnih teškoća prihvatiti većinu tih mjere (v. Hrvatska vodoprivreda br. 8/9). Ostaje nejasno zašto dr. B. Mayer u svojim člancima nije barem napomenuo da je zoštitni sustav u izgradnji (ostvoreno oko 40% svih ulaganja) te pokušao ocjeniti utjecaje sustava u konoćnom obliku. Fleksibilnost je jedna od bitnih znofojaka planiranog zaštitnog sustava Srednjeg Posavlja, pruža široke mogućnosti upravljanja vodama. Kako to nije predmet ovog napisa, o tome će biti govora u slijedećoj prilici. Možemo dakle zaključiti, na osnovi dosadašnjih istraživanja i iskustva, da rješenje s prostranim plavljenim površinama u sustavu zaštite od poplava Srednjeg Posavlja osigurava opstanak i očuvanje svih karakterističnih sastojina tih površina. Svako rješenje, pa tako i to, može se poboljšati, pa bi to trebalo biti naš zajednički cilj i zodotak. Analiza režima podzemnih voda Autor je vršio istraživanja podzemnih voda u nizinskoj šumi Turopoljski lug na pijezometarskim stacionarima u razdoblju 1989-1993. god. Dao je grafikone vegetacijskih presjaka vodostaja u pijezometrima za razdoblje od 5 godina. Tako kratko razdoblje u hidrološkom smislu znači veoma malo (ovisi jesu li godine bile sušne ili kišne). Ne mogu se donositi čvrsti zaključci o padu razine podzemnih voda na osnovi petogodišnjih prosječnih rozina u pijezometrima u vegetacijskom razdoblju i tvrditi općenito da je došlo do sniženja razine podzemnih voda. Za to isto područje ima obrada razine podzemnih voda iz koje se vidi da minimalne razine padaju u 1977. gcd., a da se u razdoblju 1981-1990. god. opaža lagan porast razine, ako se to razdoblje promatra zajedno. (Slika 2.). ODRANSKO POLJE OSCILACIJA NIVOA PODZEMNIH VODA 1981.-1990 S´iJtu 2. Ovdje je riječ o veoma složenim problemima, režim podzemnih vodo nalozi se pod različitim utjecajima i to se ne smije pojednostaviti. Obrada podatoko mora biti kompleksna, mora definirati veze utjecajnog područja površinskog toka Save i podzemnih voda u tom horizontu, oscilacije tih razina u okviru godine, i utjecaj klimatskih faktora, oborina i evopotronspiracije. Autor spominje trend pada minimalnih i drugih vodostaja, kako u rijeci Sovi kod Zagreba, tako i u okolnim pijezometrima (Bonacci, Trninić i dr.). Navedeni su autori istraživali taj problem, ima dokaza za sniženje vodostaja Save, odnosno za produbljenje njena korita i za sniženje razine podzemnih voda uz Sovu i u zagrebačkim vodocrp´ilištimo, oli se to ne odnosi na šume Turopoljskog Ijga i Kolja. Iz situacija hidroizohipsi (si. 3) može se vidjeti da su dominantni i bitni smjerovi kretanja razine podzemnih voda na tom području iz Vukomerafkih gorica (9,5% trajanja) prema središnjem dijelu Odranskog polja i Save, i djelimično iz Samoborskog gorja. Samo pri visokim vodostajima (5% trajanja) Sava prihranjuje podzemlje na cijeloj dužini od Podsuseda do Siska, a sav ostali dio godine nizvodno od Mičevca pa do Sisko stanje je obrnuto, tj. Sava drenira podzemlje. Iz analiza provedenih za lijevo zaobalje područja lonjskog polja došlo se do sličnog zaključka da na potezu nizvodno od Rugvice podzemne vode trajno prihronjuju Savu, do iznimno u pojedim profilimo može doći da Sava prihranjuje podzemlje, ali samo uz vodostaj veći od 5% trajanja. To potvrđuju provedeni proračuni kroskorelacionih analiza o utjeraju Sove na razinu podzemnih voda u zaoba- Iju za razdoblje od 10 godina. Analize pokazuju da je utjecaj Save jak na razinu podzemnih vodo u uskom pojasu uz Savu uzvodno od Rugvice, da veza ima u širem dijelu približno odteretnoga kanala Odre, a da je na preostolom dijelu zanemariv. Iz nivograma srednjih mjesečnih niskih vodostoja Kupe i pijezometra K-25 uočava se da je razlika vodnih razina u pijezometrima i u Kupi približno jedan do 2,5m s time da su vodostaji u pijezometrima viši. Time je ujedno definirano da podzemne vode prihranjuju Kupu. (Slika 4.). U istraživanjima u Turopoljskom lugu i u Kupćini autor iznosi da nepropustljivost, odnosno kontinuitet krovine dovodi do izolacije površinskih podzemnih voda. Slične su tvrdnje iznosili projektanti (Elektroprojekt) za projekt VES Brodarci, fazu I. i fazu II. zaštite zoobalnog područja rijeke Kupe od uspore podzemnih voda uzvodno od VES Brodorci, ali je revizija pokazala da tvrdnje ne stoje (Cavlek, Župan). Detaljnom analizom svih uređaja na tom području dobivene su tako visoke vrijednosti koeficijenata korelacije, do treba posumnjati u nepropustljivost odnosno u kontinuitet krovine koko je dano u tom eleboratu. Zato je bez detaljnih istraživanja kakva su rađena za područje rijeke Kupe uzvodno od VES Brodorci teško povjerovoti u nepropustljivost, odnosno u kontinuitet krovine u Turopoljskom lugu i u Kupfini. To je biton problem, pa autoru ispada da oborinske vode ne komuniciraju s podzemnim vodama i da je to jedan od razloga sušenju hrasta lužnjaka, u što je teško povjerovati. ODRANSKO POUE PODZEMNI NIVOI TRAJANJA 95% |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Autor iznosi da su rađeni obračuni korejatije između vremenskih serija podzemne vode i dinomike radijalnog prirasta hrasta lužnjaka i na osnovi toga su doneseni određeni zaključci. Ti se odnosi ne mogu tražiti običnom koleracijom, nego pomoću kroskoleracione analize (za dulje vremensko razdoblje), koja bi pretpostavila mehanizam što bi mogoo uputiti na vezu između podzemne vode i radijalnog prirasta hrasta lužnjaka (B. Milović). Zanimljiva je činjenica da su u Turopoljskom lugu često podizane lužnjakove kulture na pašnjocima, na livadama i na oranicama, što je stručni promašaj, jer lužnjak ne može biti pionirska vrsta na tim degradiranim tlima (Matić, Skenderović, 1993.). Takve kulture očituju strukturne anomalije s lošom tehničkim svojstvima stabala, a i više su podvrgnute sušenju. Promašaj je i sadnja lužnjakove kulture na stojbinama poljskog jasena. Sušenje je najviše zahvatilo labilne zajednice hrasta lužnjaka, velike žutilovke s drhtavim šašem, koje se nalaze na prijelazu od niže prema gredi. Zajednice crne johe i poljskog jasena, koje su prirodno razvijene natom staništu ili su umjetno podignute na svom staništu, dobro se odupiru svim nepovoljnim utjecajima (promjenama), i sušenja nema. Od većih hidrotehničkih zahvata na području Odranskog polja izrađen je odteretni kanal Odra približno 31 km od ukupne dužina 52 km. Odteretni kanal Odro koji je dovršen do otprilike 10 km prije šume Kalje, bio je u funkciji 3 puta. Objekti čvora Strejefko, u konačnom rješenju šuštavo za zaštitu od poplava Srednjeg Posavlja, imaju višenamjenski značaj. Zbog fleksibilnosti planiranog zoštitnog sustava i tu su moguće modifikacije u rješenju, ako bi iste pridonijele poboljšanju u općem interesu. Za dobra rješenja potrebno je široka duradnja stručnjaka iz više područja. Pri rješavanju ekološko-gospodarskih problema šumarske komponente obrambenog sistema Srednjeg Posavlja nužna je suradnja šumarskih, vodoprivrednih i drugih djelatnika. Pogoršanje kvalitete voda Prema našim saznanjima nisu do sada vršena sustavna mjerenja kvaliteta voda na poplavljenim površinama pa stoga nije moguće dati objektivnu ocjenu utjecaja unijetoga zagađenja, odnosno dati stručno fundirane ocjene stanja i mogućih promjena na tom području. Za Sovu, za Dravu i la veće pritoke već se dulje razdoblje vrše mjerenja kvalitete voda. na osnovu tih podataka utvrđen je stupanj zagađenosti vodotoka i aktualni trend. Na žalost, većina tih uvećoj je ili u manjoj mjeri zagađena i razlikuje se od propisane kvalitete voda koja je određena Uredbom o kategorizaciji vodotoka. Elementi strategije zaštite voda počeli su se uobličavati još prije dvije i pol decenije. Tako je 1986. god. donesen plan za zaštitu voda od zagađivanja. Plan sadrži jasno ytvrđene ciljeve, mjere za zaštitu voda, način financiranja aktivnosti na zaštiti voda, i druge elemente. Danas možemo konstatirati da je plan samo djelomično realiziran, jer se pročišćava približno 20% od ukupno zagađenih voda. Prema određenim pokazateljima zaustavljen je trend porasta zagađivanja voda. U cjelini nisu postignuti planirani ciljevi. Zašto je tako, ima mnogo dobro poznatih razloga, i ne treba ih ponovno iznositi. Umjesto zaključka Pojava sušenja nizinskih šuma sjeverne Hrvatske sigurno zabrinjava djelatnike šumarstva i brojne djelatnike različitih struka u zemlji. Stoga je nužno poticati sližena istraživanja kako bi se utvrdili uzroci tih pojava. Primjer takve aktivnosti je multidisciplinarni istraživački projekt koji je započeo 1982. god. pod naslovom: Ekološki, biološki i gospodarski aspekt učinka izvođenja vodoprivrednih radova obrambenog sistema Srednjeg Posavlja na nizinske šumske ekosisteme, u koji je uloženo mnogo roda i novca, ali još nije završen konačni izvještaj. Prikupljane podloge, rz;.šena istraživanja i obrade omogućit će bolje razumijevanje uzroka pojava sušenja NIVOGRAM SREDNJIH MJESEČNIH NISKIH VODOSTAJA KUPE (FARKAŠIČ) I PIJEZOMETRA K - 25 k muni. n^ s \ »7 ,K »6 ts- M ui iv v vi «i n. oi x xr HI SUka 4 šuma i dati naznake kako u budućnosti učiniti što je moguće manjima štete u nizinskim šumama Srednje Posavine. Utvrđivanje zavisnosti režima podzemnih i površinskih voda i šumskih zajednica bitno bi pridonijelo ublažavanju nastalih problema. Zaključak analiziranih članaka u kojima se bez dvojbe utvrđuje da je sušenje nizinskih šuma sjeverne Hrvatske isključivo posljedica redukcije poplava, sniženja razina podzemnih voda i pogoršanja kvalitete voda ne može se prihvatiti jer niti je objektivan niti je argumentiran. Na žalost još uvijek ne raspolažemo s dovoljno podloga za utvrđivanje uzroka sušenju stabala ili dijelova šumsko- gospodarskih jedinica, stoga će i dalje biti potrebno vršiti opsežna multidisciplinarna istraživanja kao zajednički zadatak za zelenije sutra. MIROSLAV BRAUN, dipl. inž. mr. se. BLAGOJE MILOVIĆ, dipl. inž. LITERATURA SREBRENOVIĆ, D., 1975. : Analiza režima velikih voda Save SREBRENOVIĆ, D, 1980. : Analiza čvora Strelefko SREBRENOVIĆ, D., 1983. : Identifikacija stupnja zaštite od poplava Srednjeg Posavlja GRUPA AUTORA 1984. : Ekološki, biološki i gospodarski aspekt učinka izvođenja vodoprivrednih radova ombrambenog sistena srednje Posavlje na nizinske šumske ekosisteme SREBRENOVIĆ, D., MILOVIĆ, B, MARIĆIĆ, D, ŠIMUNKOVIĆ, D., 1985. : Utvrđivanje režima podzemnih i površinskih voda u području Lonjskog i Mokrog polja i retencije Kupčine nakon izvedbe sistema Srednje Posavlje ŽDERIĆ, D., 1985. : VES BRODARCI Studija utjecaja na okolinu RACZ, Z„ PRPIĆ, 8., MAYER, B., 1987. : HES STRELEĆKO. Studija utjecaja na poljoprivredu i šumarstvo SIMIĆ, R., SASUNIĆ, A., 1988. : HES STRELEĆKO Predhodna studija utjecaja na okolinu An., 1992.: Auen; gefahrdele lebensadern Europas Beiltroge der Akodemie tur Natur-und Umweltschulz Baden-Wiirttengerg. Band 13 b. KRATOFIL, L, STEFANITZ, b. 1993. : Analiza režima podzemnih voda Odranskog polja MILOVIĆ, B., 1993. : Analiza do sada izrađene tehničke dokumentacije i budući zadaci HES STRELEĆKO MILOVIĆ, B, 1993. : Analiza do sada izrađene tehničke dokumentacije i budući zadaci VES BRODARCI An., 1994.: Lebensraum DonauEuropaisches 6kosystem Beiltroge der Akademh fiir Natur-und Umweltschulz Baden-Wurttengerg. |