DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 49 <-- 49 --> PDF |
I. Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 Slika 4. Radusitnjavača-malčerMINIFIOSTna izradi uzgojnih prosjeka u Baskom polju. (slikao Ivan Tolić) Radi učinkovitosti rada u sastojinama gdje su zakašnjele mjere njege, potrebito je pojednostaviti uzgojnu radnju, kako bi se smanjili troškovi i rizici čišćenja. Stoga bi kao zaključak ovoj analizi bio: prevršivati prekobrojna minus stabla na gornjoj trećini i oslobađati prostor za normalan razvoj krošnji fenotipski odabranih stabala i iznošenje prevršenih dijelova stabalaca. Na taj način pospješuje se rast stabala budućnosti, a usporenje rast, odnosno postupno odumiru prevršena stabla. Nisu se bitno mijenjali mikrouvjeti življenja. Stabla budućnosti nisu izložena upali kore ni povijanju, odnosno polijeganju. Troškovi njege su znatno manji. 2. Sastojina alepskog bora u Šaknja ratu nastala je iz sjemena prirodnom obnovom nakon požara 1933. godine. (Pisani dokumenti nisu dostupni ili ih nema, ali iz priča stanovnika iz tog područja - mjesta Potirna, obavljena je sječa nagorjelih stabala alepskog bora. Dakle, obavljena je sanacija, a drvo se brodovima s privremenog "tvrtkina mula" izvozilo u Italiju. I pored toga što je bilo vrlo teško sijeci debela stabla i ukrcavati trupce na brodove, radnici su mjesečno zarađivali tek za vreću "muke" - 50. kg bijelog brašna. Stabla su bila većih dimenzija, što se može zaključiti iz priča o teško- Slika 5. Uzgojne prosjeke u desetgodišnjem mladiku alepskog bora u Baskom polju - strojna obrada. (slikao: Ivan Tolić) ćama pri obaranju, krojenju i ukrcaju na brodove.Da li je izvršena cjelokupna sanacija ili je izvezena samo kvalitetna drvna masa, nije nam poznato). Od obnove te sastojine pa do stadija starosti, odnosno starosti zadnjeg dobnog razreda u toj sastojini nije bilo redovitih mjera njege, izuzev uz prometnice, kojih je bilo vrlo malo, gdje se sporadično sjeklo radi zadovoljavanja sitnih potreba susjednog stanovništva. Radi zaštite od požara, 1993. izrađene su protupožarne prosjeke s elementima šumskog puta. Iste godine izvršena je gospodarska podjela i cjelokupno uređivanje tog šumskog predjela, gdje su dani uređajni podaci (tablica 2). Iz navedenih taksacijskih podataka vidljivo je da odgovaraju u prosjeku za drugi do treći dobni razred, jer je broj stabala iznad taksacijske granice u zadnjem dobnom razredu i do četiri puta veći od normale i da odgovara u prosjeku drugom dobnom razredu normalne šume. Tom broju treba dodati još oko 30% stabala ispod 10 cm promjera, dakle, stablo ispod taksacijske granice, koja su pretežito u četvrtoj klasi sa stablima podklase a-stabla i b-stabla te nešto stabala pete klase po Kraftovoj klasifikaciji. Činjenica da se broj stabala s padom boniteta u ovom slučaju povećavao, odstupanja od normale ne bi smjela biti izražena, jer su stojbinski uvjeti za alepski bor veoma povoljni. Osnovni razlog su ispuštene mjere njege od pomika do stare sastojine. Srednji promjer niži je za oko 45-60% od normale. Uzrok tako niskom promjeru je prevelik broj stabala po hektaru, sa slabo razvijenim krošnjama što ima za posljedicu lošu kvalitetu drvne mase. Visine su nešto niže od normale što nije bitno izraženo, ali je veliki nesrazmjer srednje visine i srednjeg promjera. Drvna masa u toj sastojini odgovara u prosjeku drugom dobnom razredu normalne šume. Osnovni razlog je slabo razvijena krošnja i slab dobljinski prirast. |