DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 45 <-- 45 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONALPAPERS Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 UDK 630*231:242(497.13) NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE Ivan TOLIĆ* SAŽETAK: Autor u članku daje naglasak na mjere njege sastojine kao prijeko potrebitog integralnog dijela suvremenog gospodarenja šumama. Radi proizvodnje u što kraćem razdoblju maksimalnih količina kvalitetne drvne mase i stvaranje stabilne sastojine, potrebno je njegovati sastojinu tijekom njenog života po načelu poznatog postupka: rano, često i umjereno. Poseban osvrt danje na mjere njege u obnovljenim sastojinama eumediterana i submediterana Dalmacije, gdje su te mjere ranije izostajale zbog ekonomskog položaja šumarstva. Kao primjer s posljedicama propuštenih mjera njege uzete su dvije sastojine alepskog bora u eumediteranu. Prva je mlada desetogodišnja sastojina u Baskom polju kod Makarske i druga šezdesetogodišnja sastojina u Saknja ratu na Korčuli. U navedenim primjerima istaknute su posljedice neprovođenja njege i teškoće u gospodarenju tim sastojinama do postizanja konačnog cilja. Ključne riječi: njega, osvjetljavanje, čišćenje, prorijede, ponik, stara sastojina, mlada sastojina, alepski bor, brucijski bor, primorski bor, pinj, crni bor, crnika, drvna masa, stabilna sastojina, požar, vjetrolom, vjetroizvale, dobni razred, sukcesija niska proreda, visoka proreda, prirodno obnavljanje, uzgojne prosjeke. UVOD Uvjeti podizanja, odnosno osnivanja te obnavljanje Opet, pod utjecajem čovjeka, mjerama podizanja i ili podmlađivanje šume na širem području Republike zaštite šuma, podignute su značajne šumske površine. Hrvatske ima svoje specifičnosti. I podizanje i obnovu Prva pošumljavanja, uglavnom pionirskim vrstama četreba temeljiti na biološko-ekološkim svojstvima, pa tinjača, na dalmatinskom kršu datiraju od prije dva stosvako područje, tip šume i biljna vrsta ima svoje zakoljeća. Umjetno podignute šumske površine bile su donitosti. bra osnova da se s njih naletom sjemena prirodno po dižu nove šumske površine, odnosno pošumljavaju go Područje krša sa svojim prirodnim geološko-pedo leti, te kao površine - baze za proizvodnju šumskog loškim i klimatskim uvjetima, koji ne ovise o utjecaju sjemena i šumskog sadnog materijala. Prva pošumlja čovjeka, i ekonomsko-socijalni uvjeti društva rezulti vanja imala su zaštitnu funkciju. Dakle, šume na ovom rali su postojeće stanje šuma i odnosa prema šumi. području imaju naglašene ekološke i socijalne funkcije, Gospodarenje šumama na kršu, što je povijesno u dok je njihova sirovinska funkcija bila sekundarnog tvrdeno, nije imalo kontinuiteta, već bilježi uspone i pa značenja. Upravo zbog svoje namjene i zbog složenih dove. Šumska prostranstva pod utjecajem abiotskih i uvjeta iskorišćivanja drvne mase, slabog interesa za biotskih čimbenika, posebice utjecaja čovjeka, prou sortimentima ovih vrsta, nedovoljno stručnog rada i zročila su na krškom području prostrane goleti. drugih razloga, podignute sastojine pretežito postižu fiziološku zrelost. Kako su prirodni procesi neminovni, a *lvan Tolić. dipl. inž. šumarstva, u šumi jako izraženi i primjetni, šumarska struka i na J. P. "Hrvatske šume", Uprava šuma Split |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 46 <-- 46 --> PDF |
I, Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 ovim prostorima u novije vrijeme svojim intervencijaAko se mlada sastojina, koja je nastala kao rezultat ma nastoji pospješiti prirodne procese, usmjeravajući prirodnog ili umjetnog obnavljanja, nakon požara ili ih na stabilnu šumu sa željama i potrebama prije svega sječe prepusti prirodi, odnosno ako se ostavi da se sama ovog područja, pa i širim interesima društva. spontano razvija, takva sastojina ne samo da neće uviŠumski požari oduvijek su uništavali šume ovih kli-jek odgovarati potrebama koje se od nje u doba iskorišćivanja traže, već se ona tijekom života znatno sporije mata, a starije borove sastojine (osim crnog bora) na razvija. Proces izumiranja biljaka, odnosno proces požarištu su se redovito iz sjemena obnavljale. I iza sje diferenciranja stabala tijekom života neke sastojine je če starih borovih sastojina, prirodno obnavljanje iz sje dugotrajan, a vrlo često preživjela stabla nisu i najko mena postiže izuzetno dobre rezultate. Danas je na po risnija. dručju Dalmacije, poslije požara ili sječe, obnovljeno na tisuće hektara borovih sastojina u starosnoj dobi od Iako je utvrđeno da je prirodnost glavna značajka ponika do zrele sastojine. Zbog ekonomskih, stručnih i šume, ipak treba pospiješiti razvoj sastojine. To se čini drugih razloga, u većini slučajeva u tim obnovljenim mjerama njege u sastojini od njenog osnivanja do posastojinama izostale su mjere njege, te je obnavljanje četka obnavljanja, kako bi se osigurali najbolji uvjeti za prepušteno prirodi. razvoj šume. STANJE OBNOVLJENIH SASTOJINA NAKON POŽARA ILI SJEČE I ODNOS PREMA TIM SASTOJINAMA U DALMACIJI Postaviti kao problem obnovljenu sastojinu nakon požara ili sječe jednodobne šume, bilo bi nerazumno, ali mjere njege u toj sastojini na određeni način predstavljaju problem, jer zahtijevaju visokostručan rad i znatna materijalna sredstva. Već je rečeno daje u Dalmaciji nakon požara ili sječe prirodno ili umjetno iz sjemena obnovljeno tisuće hektara borovih šuma. Proces prirodnog obnavljanja nakon požara u starim sastojinama alepskog, brucijskog i primorskog bora je dobar, dok se pinjol znatno slabije razvija, a kod crnog bora nakon požara prirodnog obnavljanja gotovo nema. Na dalmatinskom području u submediteranu oplodnom sječom dobro se oporavlja crni bor, a u eumediteranu alepski, brucijski i primorski bor. Ako se u Dalmaciji analiziraju obnovljene sastojine četinjača (pretežito alepski bor), dolazi se do zaključka da ih ima u svim dobnim razredima. Broj biljaka po hektaru, ovisno o dobi i stadiju razvoja, kreće se u dobi ponika i preko milijun biljaka, a u starim sastojinama i do nekoliko tisuća po hektaru. Uzrok takvom stanju je izostanak neophodnog integralnog dijela suvremenog gospodarenja šumama- njega šuma. Dakle, izostale su mjere kojima je cilj da sastojina od njenog osnivanja do početka obnavljanja osigura najbolje uvjete za razvoj šume. Bez obzira na način nastanka, ako se od sastojine žele dobiti kvalitetna drvna masa i stabilna sastojina tijekom njenog života, mora se njegovati. Ima i suprotnih mišljenja daje njega šuma suvišna i nepotrebna i da priroda čini svoje. Gubitak je prostora i vremena ne provoditi mjere njege te prepustiti propodanju ili nepravilnom razvoju sastojine za koju je poznata vrsta. Isto tako potrebno je ispitati mogućnosti tla i ostale uvjete gdje analize ni daljnja ispitivanja za podizanje nove šume nisu potrebna, jer ona živi, ona sama stvara, ona daje i treba je u tome samo poduprijeti. CILJ I OBLICI MJERA NJEGE Osnovno načelo u mjerama njege je "rano, često i umjereno" (G. Hayer, 1854.). Dakle, treba provoditi njegu od ponika, podmlatka, mladika, koljika, letvika pa sve do njege proredama, odnosno treba provoditi osvjetljivanje, čišćenje i prorijede. Za svaku sastojinu jedna od osnovnih zadaća jest proizvesti u što kraćem razdoblju maksimalnu količinu kvalitetne drvne mase, dakle skratiti proizvodni ciklus, odnosno visinu ophodnje. Mjerama njege postiže se najbolji razvoj krošnje, debljinskog i visinskog prirasta, kvaliteta debla te proi zvodnja sjemena za prirodnu obnovu. Njegom u kraškim uvjetima, posebice u sastojinama primorskih vrsta četinjača, postiže se višestruk učinak. Pored navedenih kvaliteta, njege imaju zadaću da odgoje otpornu sastojinu na negativan utjecaj biotskih i abiotskih čimbenika, s posebnim naglaskom na otpornost na požare i vjetar. Četinjače, kao pionirske vrste, imaju bitnu funkciju u sukcesiji, stvarajući uvjete stabilnim autoktonim šumama listača, a prije svega uvjete za šume crnike ili me- dunčeve šume, stoje uglavnom i konačan cilj podizanja |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 47 <-- 47 --> PDF |
I.Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE ili obnove borovih sastojina. Ovaj cilj teško se postiže tijekom jedne ophodnje, a posebice teško ako se mjerama njege ne podupru autoktone listače. Nakon uspješnog prirodnog obnavljanja sastojine na sječini ili požarištu, redovito se javlja vrlo gust ponik (si. 1). Slika 1. Prirodni podmiadak aiepskog bora na opožarenoj površini u konkurenciji s korovskim vrstama - Šumarija Makarska (slikao: IvanTolić) Slika 2. Trogodišnji prirodni podmiadak aiepskog bora nadvladao korovskc vrste i postaje smetnja vlastitom razvoju - ´umarija Makarska (slikao: IvanTolić) Šumarski list br. 7-8. CXX (1996), 339-346 U prvim godinama života sastojine u borbi s korovskim biljkama gustina koju postižu je neophodna. U tom vremenu mlade biljke nadmeću se s korovskim biljkama i uspijevaju se održati akoje broj mladih biljaka vrlo velik (alepski bor u Baskom polju preko sto biljaka na m2 je ipak prevelik). U protivnom korovske biljke, zbog kserofilnijeg karaktera i bržeg prirasta u visinu nadrastaju i ugušuju rijedak ponik drvenastih biljaka. U momentu kada je podmiadak nadvladao korovske biljke, a to se događa obično u starosti od treće do pete godine, veliki broj individua mlade generacije postaje smetnja vlastitom razvoju i prirastu (si. 2). U ovom razdoblju i prostor u zraku i količina hranjivih tvari postaju nedovoljni za velik broj individua mlade generacije, što dovodi do "ravnopravne" borbe, pa ni pravilna diferencijacija nije moguća. Tada je potrebita intervencija čovjeka za daljnji razvoj sastojine, dakle "rana" pomoć onim individuama - fenotipovima od kojih se očekuje najkvalitetnija buduća sastojina. Kod aiepskog bora, koji brzo prirašćuje u visinu i nije previše osjetljiv na korovske vrste, s mjerama njege treba otpočeti već u trećoj godini starosti. Zakašnjele mjere znatno poskupljuju troškove njege, a buduća sastojina ne postiže željeni cilj, što se uočava u većini sastojina gdje su te mjere izostale. Analizirajući dvije sastojine aiepskog bora koje su nakon požara prirodno obnovljene iz sjemena stare sastojine, došlo se do vrlo praktičnih i korisnih rezultata. Takva je mlada desetogodišnja sastojina u Baskom polju kod Makarske i stara šezdesetogodišnja u Šaknja ratu na Korčuli, koje su istraživane nakon požara. 1. Sastojina aiepskog bora u Baskom polju nastala je iz sjemena prirodnom obnovom nakon požara starih stabala 1985. godine. Požar je nastao i ugašen 6. kolovoza 1995, kada je pri olujnom požaru izgorjelo oko tisuću hektara uglavnom stare šume aiepskog bora s nešto poljeprivrednih površina. Obilaskom terena neposredno iza požara, na izgorjelim površinama ispod starih stabala alepskih borova, na pepelu su utvrđene naslage i do jednog centimetra sjemena s krilcima. Iako su u olujnim požaru u većem dijelu nagorjele krošnje (visoki požar i nagorjeli češeri), ipak je organoleptičkim pregledom utvrđeno daje istrušeno sjeme u većem postotku zdravo. Vrlo bujan i gust ponik pojavio se u studenom te godine (nakon jesenjih kiša, koje su pale tek u drugoj polovici listopada), gdje se razvilo i preko milijun biljaka po hektaru. Tijekom 1985. i 1986. izvršena je sanacija opožarene površine. Iskorištena je drvna masa i uspostavljen šumski red. Nakon deset godina na površini gdje su izostale rane mjere njege (nedostatak sredstava), broj biljaka po jedinici mjere neznatno se smanjio, po se broj biljaka glavne vrste - aiepskog bora (čista sastojina, konkurent |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 48 <-- 48 --> PDF |
I. Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASH skih vrsta nema) kreće od nekoliko stotina tisuća pa i preko milijun biljaka na mikrolokalitetima povoljnih stojbinskih uvjeta. Visina te sastojine je od 1,5 m do 2,5 m, a debljina od 1 cm do 3 cm (si. 3). Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 Elementi te sastojine u usporedbi s normalnom sastojinom alepskog bora (tablica 1) upućuju na zaključak da u odnosu na normale ima manje visine i debljine te daje nesrazmjeran odnos visine i debljine, a broj biljaka je za nekoliko stotina puta veći po hektaru od normalne šume. Za krošnju se može reći daje nedovoljno razvijena. Dakle, u borbi za opstanak sve jedinke ravnomjerno su se razvijale pa se nisu uspjele izdiferencirati i nije bilo uvjeta za normalan razvoj krošnje. Sve su biljke podjednako slabe kvalitete, i ne obećavaju kvalitetnu sastojinu. Već na početku zakašnjele njege u desetogodišnjoj sastojini alepskog bora u Baskom polju, uočljive su teškoće i dileme u stručnom pristupu rješavanja tog problema, koji iziskuje velike materijalne troškove. Prema konfiguraciji terena i uvjetima rada, šire područje Baškog polja može se podijeliti u dvije osnovne konfiguracije terena: površine gdje je moguća strojna obrada i površine na kojima se koristi ručni alat i lakša mehanizacija. Na ravničarskim terenima za izradbu uzgojnih prosjeka korišten je usitnjivač - malčer MINIFORST na pogon traktora Steyr (si. 4). Prosjeke su rađene uglavnom okomito na slojnice, a širine prosjeka su širine usitnjivača(125-150 cm). Razmak između prosjeka, odnosno širina pruga je 150 cm kako bi se s uspjehom mogla provoditi njega čišćenja (si. 5). Čišćenje se obavlja motornim čistačem i ručnim alatom, sječenjem na panj. Posječena biljna masa iznosi se na slobodne prostore izvan šume. Broj i raspored fenotipski najboljih stabala nakon čišćenja na prugama ostaje znatno više od normale, jer su stabla tanka i osjetljiva na savijanje i polijeganje. Česta je pojava, ako se iz jako gustog sklopa ostavi normalan broj stabalaca, da nastupi sušenje zbog upale kore, i nagle promjene mikrouvjeta življenja. Normale (prirasno-prihodne tabele) za alepski i primorski bor Orno-Quercetum ilicis, Querco-Carpinetum orientalis subass. cerretosum i subass. phillyretosum Tablica 1. Glavna sastoj na Prorede Poprečn i prirast Starost a N ds h G M q M Suma proreda Ukupna proizvodnja Post. tečaj, prira sta (P) Tečaj ni prirast glav. sast. Glav. sastojine Sveukupna proiz. god cm m m2 m5 m3 % m3 10 22,3 2900 9,4 3,3 20,1 42,3 0,25 6,3 6,3 42,3 9,5 4,0 4,2 4,2 20 21,0 1200 15,5 8,3 22,6 90,0 0,30 16,0 22,3 96,3 5,1 4,6 4,5 4,8 30 19,9 760 20,6 11,5 25,3 134,5 0,50 27,9 50,2 156,8 3,6 4,8 4,5 5,2 40 19,4 550 24,8 13,6 26,1 172,7 0,70 40,3 90,5 222,9 3,0 5,2 4,3 5,6 50 19,0 440 28,4 15,0 27,9 195,8 0,80 44,7 135,2 286,3 2,6 5,1 3,6 5,8 60 18,8 360 31,7 16,1 28,4 216,0 351,2 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 49 <-- 49 --> PDF |
I. Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 Slika 4. Radusitnjavača-malčerMINIFIOSTna izradi uzgojnih prosjeka u Baskom polju. (slikao Ivan Tolić) Radi učinkovitosti rada u sastojinama gdje su zakašnjele mjere njege, potrebito je pojednostaviti uzgojnu radnju, kako bi se smanjili troškovi i rizici čišćenja. Stoga bi kao zaključak ovoj analizi bio: prevršivati prekobrojna minus stabla na gornjoj trećini i oslobađati prostor za normalan razvoj krošnji fenotipski odabranih stabala i iznošenje prevršenih dijelova stabalaca. Na taj način pospješuje se rast stabala budućnosti, a usporenje rast, odnosno postupno odumiru prevršena stabla. Nisu se bitno mijenjali mikrouvjeti življenja. Stabla budućnosti nisu izložena upali kore ni povijanju, odnosno polijeganju. Troškovi njege su znatno manji. 2. Sastojina alepskog bora u Šaknja ratu nastala je iz sjemena prirodnom obnovom nakon požara 1933. godine. (Pisani dokumenti nisu dostupni ili ih nema, ali iz priča stanovnika iz tog područja - mjesta Potirna, obavljena je sječa nagorjelih stabala alepskog bora. Dakle, obavljena je sanacija, a drvo se brodovima s privremenog "tvrtkina mula" izvozilo u Italiju. I pored toga što je bilo vrlo teško sijeci debela stabla i ukrcavati trupce na brodove, radnici su mjesečno zarađivali tek za vreću "muke" - 50. kg bijelog brašna. Stabla su bila većih dimenzija, što se može zaključiti iz priča o teško- Slika 5. Uzgojne prosjeke u desetgodišnjem mladiku alepskog bora u Baskom polju - strojna obrada. (slikao: Ivan Tolić) ćama pri obaranju, krojenju i ukrcaju na brodove.Da li je izvršena cjelokupna sanacija ili je izvezena samo kvalitetna drvna masa, nije nam poznato). Od obnove te sastojine pa do stadija starosti, odnosno starosti zadnjeg dobnog razreda u toj sastojini nije bilo redovitih mjera njege, izuzev uz prometnice, kojih je bilo vrlo malo, gdje se sporadično sjeklo radi zadovoljavanja sitnih potreba susjednog stanovništva. Radi zaštite od požara, 1993. izrađene su protupožarne prosjeke s elementima šumskog puta. Iste godine izvršena je gospodarska podjela i cjelokupno uređivanje tog šumskog predjela, gdje su dani uređajni podaci (tablica 2). Iz navedenih taksacijskih podataka vidljivo je da odgovaraju u prosjeku za drugi do treći dobni razred, jer je broj stabala iznad taksacijske granice u zadnjem dobnom razredu i do četiri puta veći od normale i da odgovara u prosjeku drugom dobnom razredu normalne šume. Tom broju treba dodati još oko 30% stabala ispod 10 cm promjera, dakle, stablo ispod taksacijske granice, koja su pretežito u četvrtoj klasi sa stablima podklase a-stabla i b-stabla te nešto stabala pete klase po Kraftovoj klasifikaciji. Činjenica da se broj stabala s padom boniteta u ovom slučaju povećavao, odstupanja od normale ne bi smjela biti izražena, jer su stojbinski uvjeti za alepski bor veoma povoljni. Osnovni razlog su ispuštene mjere njege od pomika do stare sastojine. Srednji promjer niži je za oko 45-60% od normale. Uzrok tako niskom promjeru je prevelik broj stabala po hektaru, sa slabo razvijenim krošnjama što ima za posljedicu lošu kvalitetu drvne mase. Visine su nešto niže od normale što nije bitno izraženo, ali je veliki nesrazmjer srednje visine i srednjeg promjera. Drvna masa u toj sastojini odgovara u prosjeku drugom dobnom razredu normalne šume. Osnovni razlog je slabo razvijena krošnja i slab dobljinski prirast. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 50 <-- 50 --> PDF |
I. Tolić: NJliOOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINF, I DRVNF. MASF. Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 SASTOJINA ALEPSKOG BORA(Pinus ha´lepensis) U DIJELU G. J. ŠAKNJA RAT STAROST 60 GODINA Tablica 2. Odjel Bonitet Broj TemeljDrvna masa Godišnji tečajni prirast odsjek tarifa stabala nica m3ha d-cm h -m m3 u Smjesa m3 u mVha odsjeku % mVha odsjeku % 32 a 412 1398 29,82 16 12 148 1460 100 4,4 43,8 3,0 32 b 411 1209 28,75 17 14 136 1389 100 4,0 41,2 3,0 32 c 413 1045 27,36 18 11 156 1634 100 4,5 47,0 2,9 33 a 411 784 18,56 17 11 87 1190 100 2,6 35,7 3,0 33 b 415 977 25,51 18 14 163 2334 100 4,4 62,7 2,7 33 c 414 755 21,58 19 13 133 1349 100 3,5 35,7 2,6 34 a 411 917 19,57 16 12 90 1390 100 2,8 42,5 3,1 34 b 412 1465 32,81 17 13 164 1206 100 4,9 36,3 3,0 34 c 414 954 27,21 19 13 166 1513 100 4,6 42,0 2,8 35 a 410 896 16,30 15 11 68 892 100 2,2 29,2 3,3 35 b 410 1175 26,75 17 11 115 2389 100 3,5 71,8 3,0 36 a 413 1142 26,53 17 14 148 1330 100 4,4 39,8 3,0 36 b 412 1385 28,45 16 15 139 2106 100 4,3 65,4 3,1 36 c 412 1107 27,01 18 12 139 4081 100 3,9 114,7 2,8 37 a 411 1140 25,79 17 11 121 2049 100 3,6 60,6 3,0 37 b 411 1095 25,34 17 12 120 1944 100 3,4 54,9 2,8 37c 411 1114 23,99 17 11 111 1476 100 3,4 45,2 3,1 37d 410 1262 28,69 17 10 124 1723 100 3,7 51,8 3,0 38 a 410 1104 23,12 16 11 98 1424 100 3,1 44,6 3,1 38 c 411 625 13,71 17 12 64 1980 100 2,0 60,7 3,1 38d 413 430 10,98 18 13 63 1541 100 1,8 43,2 2,8 39 a 410 1496 27,92 15 12 117 714 100 3,8 23,1 3,2 39 b 413 602 17,00 19 11 98 608 100 2,8 17,3 2,9 39 c 411 660 17,52 18 11 84 1258 100 2,5 36,9 2,9 Veliki broj stabala upućuje na zaključak daje obrast Svaka mjera njege u toj sastojini je složena, jer je normalan. Odstupanje u nekim odjelima stvarne od izostala njega osvjetljavanja, njega čišćenja i njega pronormalne temeljnice ukazuje daje izuzetno veliki broj reda, pa se u zadnjem dobnom razredu te sastojine zahtanjih stabala - ispod taksacijske granice, i kao takva tijeva veliki oprez radi vjetroloma i vjetroizvala. Prenisu ušla u obračun. veliki oprez donosi velike materijalne troškove, a malu Sklop u ovoj sastojinije veoma gust, a posljedica tadobit. kvog stanja je da sukcesori (crnika, planika, zelenika, Promjer te sastojine potvrdio je pravilo daje gubitak lemprika) nisu imali uvjeta za svoj razvoj. Na površinavremena i prostora ne provoditi mjere njege, prema gdje je bilo prirodno doziranje svjetla, javile su se puštajući rast spontanom, uglavnom nepravilnom raz zimzelene autoktone listače, a posebice svojim visinavoju sastojine. Istina, šuma na tom području ima naglama ističe se crnika. šene ekološke i socijalne funkcije, koje su njenim po Sastojina u takvom oblikuje veoma osjetljiva na postojanjem dijelom zadovoljene, ali nije postignut krajžar, jer svaki požar u takvoj sastojini prelazi u krošnje -nji cilj koji se u doba iskorišćivanja od ove sastojine travisoki požar. Sastojina je neprohodna i vrlo nepovoljna ži. Nije dobivena kvalitetna drvna masa i nisu stvoreni za gašenje možebitnog požara. uvjeti za sukcesore - zimzelene listaće. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 51 <-- 51 --> PDF |
I. Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE Kao zaključak toj analizi neophodno je dati prijedlog mjera za tu sastojinu u kojoj su zakašnjele sve mjere njege koje je trebalo provoditi do zadnjeg dobnog razreda. 1. Budući daje riječ o sastojini zadnjeg dobnog razreda, može se reći daje to zrela sastojina alepskog bora, i svaki oblik njege kojoj je cilj podupiranje boljitka postojećih stabala neće moći zadovoljiti ni biološka ni ekonomska načela. Prema izgledu, te sastojine upućuju na mjere njege jednom od dvaju osnovnih oblika (niska i visoka) proreda, kojima je cilj podupiranje fenotipski najboljih, i pravilno raspoređenih stabala u sastojini, kao i pravilan razvoj krošnje, a time i optimalan odnos visinskog i debljinskog prirasta. Obavljati nisku proredu jednim od oblika (u toj starosnoj dobi nema riječi o proredama) i otklanjati prekobrojna stabla iz sastojine koja nije pripremljena za obnovu, dovodi se biljka u opasnost od vjetroloma i vjetroizvala, stvaraju se veliki troškovi, a bez kvalitetnih prihoda. Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 Provoditi visoku proredu i stvarati prostor za stabla budućnosti i čekati da im se razvije krošnja (ako je uopće moguće), ostavljajući indiferentna stabla 4-tog i 5tog biološkog razreda da štite sastojinu od vjetra i eventualnih upala kore; taj oblik prorede je dugotrajan, rizičan i skup postupak njege sastojine, kojim se ne postižu željeni rezultati sukcesije i krajnji cilj a to je stabilna sastojina. 2. Treba stvarati uvjete za obnovu sastojine poboljšavanjem edafskih uvjeta, stvarajući prostor za zimzelene listače, a prvenstveno njegovati crniku. Na tim površinama, gdje se je već pojavila crnika u postojećoj sastojini alepskog bora, obavljati sječu na krugove, ostavljati crniku i stvarati jezgru buduće crnikove šume. Na krugovima podsijavati pod motiku žir crnike, jer je alepski bor kao pionirska vrsta već obavio funkciju formiranja šumskog tla. U daljnjim radovima na njezi sastojine u svim fazama podupirati autoktonu stabilnu šumu crnike. ZAKLJUČAK 1. Njega sastojine je prijeko potrebiti integralni dio suvremenog gospodarenja šumama, a provodi se u sastojini od njezinog podizanja, pa sve do iskorišćivanja, odnosno obnavljanja. 2. Ako se od sastojine želi u što kraćem razdoblju dobiti maksimalna količina drvne mase, dobre kakvoće, treba ostvariti najbolji visinski i debljinski prirast te kakvoću debla, treba provoditi redovite njege sastojine po načelu "rano, često i umjereno". Njegom sastojine postiže se otpornost na štetan utjecaj biotskih i abiotskih čimbenika, te podupire stvaranje uvjeta za prirodno obnavljanje. Njegom treba otpočeti od ponika, podmlatka, mla dika, koljika, letvika, pa sve do njege proredama, odnosno, treba provoditi osvjetljavanje, čišćenje i prorede. 3. U sastojinama pionirskih vrsta četinjača na kršu, mjerama njege pored navedenih ciljeva i zadataka, podupire se sukcesija i stvaraju uvjeti za autoktone šume listača, odnosno stvaraju se stabilne sastojine. 4. Krško područje Dalmacije sa svojim prirodnim uvjetima je najugroženije hrvatsko područje od šumskih požara, gdje je značajna prirodna ili umjetna obnova sastojina. To je područje u kojem je objektivno progresija šuma na uzlaznoj putanji. Stoga je potrebito posebnu pozornost posvetiti njezi šuma, jer šuma živi, ona stvara, ona daje i treba je u tome podupirati. LITERATURA Matić, S., Prpić, B. i Rauš, Đ. 1990.: Model za njegu i obnovu park šume Cikata na Lošinju (Šumarski list, CXIV-1990 . 213). Matić , S. 1976: Utjecaj borovih kultura na sukcesiju autohtone vegetacije u staništima hrasta crnike - Savjetovanje "Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje", Zadar. Matić , S. 1987: Sastojinski oblici, struktura i razvojne faze šuma na Lokrumu — Zbirka radova sa Simpozija održanog od 8-11.09. 1987. u Dubrovniku - Ekološka monografija OTOK LOKRUM. Matić , S. 1990: Njega sastojina proredom u mladim srednjodobnim i starijim sastojinama hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu. Pintarić , K. 1969: Njega šuma - skripta, Sarajevo. Piškorić , O. "Tehnika podizanja i njege šuma" skripta, Split. Pravilnik o uređivanju šuma - (Narodne novine br. 521994). Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Saknja rat" (1994-2003). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 52 <-- 52 --> PDF |
I. Tolić: NJP.GOM DO KVALITETNI; STABILNI-: SASTOJINI- I DRVNE MASt Šumarski list br. 7 8, CXX (1996), 339-346 Slika 6. Njega mladika alepskog bora na obroncima Biokova - izrada uzgojnih prosjeka sa čistačem i ručnim alatom (slikao: Ivan Tolić) Slika 7. Sezdesetgodišnja sastojina alepskog bora u Saknja ratu nastala prirodnom obnovom iz sjemena u kojoj su izostale mjere njege (slikao: Alojzije Frković) Slika 8. U sastojini alepskog boraš veoma gustim sklopom i obraston većim od 1. nisu stvoreni uvjeti za sukcesorc - autoktone listače (slikao: Ivan Tolić) Slika 9. Veliki broj stabala alepskog bora po hektaru (iznad 1300) u šezdesetoj godini starosti nije mogao dati kvalitetnu drvnu masu (slikao: Alojzije Frković) |