DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 43 <-- 43 --> PDF |
T. Starčev«: PROBLEMATIKA PRIRODNE OBNOVE HRASTOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ godišnje tih radova izvršeno više za 1.773 ha ili ukupno 8.863 ha kroz pet godina. Iza ovih podataka proizlaze dvije nepobitne činjenice: Prvo i s velikom sigurnošću treba reći da je klasična prirodna obnova uvelike otežana zbog značajnog udjela sastojina s narušenim staništima, no nebi bilo dobro izbjeći istini, kako je u operativi prisutan zaokret prema umjetnoj obnovi na način da se jednokratno izvrši priprema sastojine za obnovu na velikoj površini uz mehaničku pripremu tla, unos velike količine sjemena po jediniei površine i skraćenju pomladnog razdoblja. Slika 2. Priprema staništa priključnim strojem Seppi (Foto: T. Starčević) Alternativa ovakvom pristupu je u stalnom praćenju sastojine, intezivnijim uzgojnim zahvatima na manjim površinama, a to znači i prirodna obnova kroz dulje pomladno razdoblje. Treba li reći da se svi uzgojni zahvati kroz čitav život jedne sastojine mogu podrediti njenoj stabilnosti, proizvodnosti, a onda i samoobnovljivosti. Ako se tako ne radi, onda smo na kraju ophodnje svake sastojine "zatečenF´narušenom kvalitetom staništa, i dakako "nužnom" obnovom uz angažiranje mehanizacije, radne snage i puno novaca. Šumarski list br. 7-8, CXX (1996). 335-338 Slika 3. Hrastova sastofina nakon izvršene propreme staništa (Foto: T Starčević) Istina je, kao i obično, negdje u sredini. Drugo na što ovi podaci ukazuju je izrazito prenizak indeks višekratnosti kod radova na njezi pomladka i mladika od svega 1,19. Praksa je potvrdila, a statistika brojkom rekla, kako se prosječni godišnji indeks višekratnosti radova njege pomladka i mladika kreće oko 1,52. Ako uvažimo taj podatak, onda smo njegu po- Slika 4. Zakašnjelo čišćenje (Foto: T. Starčević) |