DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 42 <-- 42 --> PDF |
T. Slurčcvić: PROBI l´MAl IKA PRIRODNI; OBNOVI- HRASTOVIH SUMA U HRVATSKOJ Evo pregleda stupnjeva oštećenja za hrast lužnjak i kitnjak u razdoblju od 1987 do 1995 godine, ustanovljenih na bioindikacijskoj mreži. Tablica 1. Vrsta % Po stupnju oštećenja %Značajno Drveća Godina oštećenih stabala 0 1 i 3+4 2t3+4 QUERCUS 1987 63,3 28,8 7,2 1,7 8,9 ROBUR 1988 61,8 30,1 6,3 1,8 8,1 1990 61,9 23,1 11,1 4.0 15.1 1993 39,4 24.9 30,7 5.0 35.7 1994 18,2 39.4 40,0 2,5 42,5 1995 23,3 39,4 31,0 6,3 37,3 OUERCUS 1987 72.1 20,6 0.1 2,2 2,3 PETRAEA 1988 63,4 26,2 7,8 2.6 10.4 1990 67,9 21,7 8,2 2,1 10,3 1993 47,8 19,3 31.1 1,8 32,9 1994 28.1 33,3 36,5 2.1 38,6 1995 28,5 30,6 36,6 4.3 40,9 Nisu li ovi podaci razlog za ozbiljnu i odgovornu akciju? Ne bi li ovi podaci morali dnevno zvoniti na uzbunu kod svakog čovjeka, institucije i države. Za struku, oni nisu tajna, pa ipak zvona uzbune ne čuju svi. Tako oslabljene šume gube sposobnost samoobrane, gube životnu snagu, suše se i konačno nestaju. Tako ranjenom šumskom organizmu nužna je dodatna skrb, trud, novac, stručnost i ljubav. Struka zna da se čitav njen posao gospodarenja šumom svodi na njegu; od pomladka, mladika, guštika, prorjeda do oplodnih sječa sa stalnim i jedinim ciljem da šuma bude što prirodnija, zdrava, stabilna, te se tako može prirodno obnoviti. Jesu li naše šume danas uistinu takve? Činjenice naime govore drugo. Sušenjem i propadanjem šuma narušava se njihova prirodna struktura, one gube normalitet po dobnim razredima, a unutar njih i po smjesi vrsta i po debljinskim stupnjevima normalne učestalosti broja stabala. Kod svakog zahvata njege šuma, u svim razvojnim fazama, zadatak struke mora biti uporna težnja vođenja svake sastojine prema idealnoj - normalnoj šumi. Veći dio naših šuma izgubio je svoju prirodnost, odmaknuo se od normaliteta, i ono stoje najtragičnije, na tim su površinama manje ili više prisutni procesi propadanja staništa. Na takvim degradiranim staništima obnova više nije moguća. I ne samo to, nego je na dijelu takvih staništa koja su jače degradirana moguća obnova drugim, manje vrijednim pionirskim vrstama drveća. Tu zasigurno gubimo bitku za potrajnost. Na dijelu lužnjakovih staništa rasti će šume crne johe ili poljskog jasena - barem jednu generaciju, pa će tek nakon toga biti moguće razmišljati o povratku hrasta. Svjedočanstva o tome, vidljiva su na terenu od Pokupskog bazena na zapadu, pa Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338 preko gospodarskih jedinica Kalje, Turopoljski lug, Žutica i dr., sve do posebno vrijednog spačvanskog bazena, koji, nažalost bilježi svake godine sve izraženije sušenje hrasta lužnjaka. Ono što se događa u šumi, na staništima, ide brže od mogućih promjena smjernica gospodarenja u uređajnim elaboratima. Bilo bi također nelogično posumnjati u znanje šumarske struke na terenu kako su svi zahvati u sastojini, od njege ponika do oplodnih sječa, podređeni osnovnim ciljevima navedenim u uvodu ovog članka, pa ipak, podaci nas uvjeravaju u nešto drugo. Pregled izvršenja uzgojnih radova jednostavne biološke reprodukcije za razdoblje 1991-1995. godine. Tablica 2. Prosjcč. Vrsta godišnji Ostvarenje po godinama (ha) Index: rada propis Prosvj. god osnove ostvarenje 1991-1995 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. premaprosj. god. propisu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Pripremni I. radovi za 5.310 6.891 6.369 8.884 10.644 9.258 1,58 obn. šuma Sjetva i 2. sadnja u 1.392 1.600 2.870 2.150 1.676 2.373 1,53 sastojini 3. Popunjav. 1.710 1.687 2.069 5.090 2.472 2.386 1,60 4. Njega pod. i mladika 12335 13.752 13.149 16366 15/576 14.492 1,19 5. Čišćenje sastojina 7.535 5.945 6.698 6.012 6.897 6.726 0,86 Iz tablice 2. vidljivo je da smo u proteklih pet godina izvršili bitno više radova u odnosu na propis, osim kod čišćenja sastojina. Izvršenje u odnosu na propis Vrsta rada (Više ili manje )(ha) Prosječno godišnje Ukupno 1991.- 1995. g. Pripremni radovi na obnovi šuma 3.099 15.494 Sjetva i sadnja sastojina 742 3.709 Popunjavanje 1.031 5.154 Njega podmlatka i mladika 2.352 11.760 Čišćenje sastojina -1.079 -5.397 Naravno da su povećani radovi zahtijevali angažiranje većeg broja izvršitelja, ali barem u istom odnosu i veće troškove. Izgledalo bi neupućeno ustvrditi kako su svi ti radovi subjektivnom greškom izvođeni sa tako značajnim prekoračenjem u odnosu na propis osnova. Valja reći daje u promatranom razdoblju značajna akcija bila sjetva žira u 1993. godini, pa je nepotrebno kritizirati podatak o prosječnom godišnjem izvršenju pripremnih radova za obnovu šuma s indeksom višekratnostiod 1,58. No izvršenje radova na sjetvi sjemena, sadnji i popunjavanju znatno odskaču od propisa, pa je prosječno |