DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 42     <-- 42 -->        PDF

T. Slurčcvić: PROBI l´MAl IKA PRIRODNI; OBNOVI- HRASTOVIH SUMA U HRVATSKOJ
Evo pregleda stupnjeva oštećenja za hrast lužnjak i
kitnjak u razdoblju od 1987 do 1995 godine, ustanovljenih
na bioindikacijskoj mreži.


Tablica 1.


Vrsta % Po stupnju oštećenja %Značajno
Drveća Godina oštećenih
stabala
0 1 i 3+4 2t3+4
QUERCUS 1987 63,3 28,8 7,2 1,7 8,9
ROBUR 1988 61,8 30,1 6,3 1,8 8,1
1990 61,9 23,1 11,1 4.0 15.1
1993 39,4 24.9 30,7 5.0 35.7
1994 18,2 39.4 40,0 2,5 42,5
1995 23,3 39,4 31,0 6,3 37,3
OUERCUS 1987 72.1 20,6 0.1 2,2 2,3
PETRAEA 1988 63,4 26,2 7,8 2.6 10.4
1990 67,9 21,7 8,2 2,1 10,3
1993 47,8 19,3 31.1 1,8 32,9
1994 28.1 33,3 36,5 2.1 38,6
1995 28,5 30,6 36,6 4.3 40,9


Nisu li ovi podaci razlog za ozbiljnu i odgovornu akciju?
Ne bi li ovi podaci morali dnevno zvoniti na uzbunu
kod svakog čovjeka, institucije i države.


Za struku, oni nisu tajna, pa ipak zvona uzbune ne
čuju svi.


Tako oslabljene šume gube sposobnost samoobrane,
gube životnu snagu, suše se i konačno nestaju. Tako ranjenom
šumskom organizmu nužna je dodatna skrb,
trud, novac, stručnost i ljubav.


Struka zna da se čitav njen posao gospodarenja šumom
svodi na njegu; od pomladka, mladika, guštika,
prorjeda do oplodnih sječa sa stalnim i jedinim ciljem da
šuma bude što prirodnija, zdrava, stabilna, te se tako
može prirodno obnoviti.


Jesu li naše šume danas uistinu takve?


Činjenice naime govore drugo.


Sušenjem i propadanjem šuma narušava se njihova
prirodna struktura, one gube normalitet po dobnim razredima,
a unutar njih i po smjesi vrsta i po debljinskim
stupnjevima normalne učestalosti broja stabala. Kod
svakog zahvata njege šuma, u svim razvojnim fazama,
zadatak struke mora biti uporna težnja vođenja svake
sastojine prema idealnoj - normalnoj šumi.


Veći dio naših šuma izgubio je svoju prirodnost, odmaknuo
se od normaliteta, i ono stoje najtragičnije, na
tim su površinama manje ili više prisutni procesi propadanja
staništa.


Na takvim degradiranim staništima obnova više nije
moguća. I ne samo to, nego je na dijelu takvih staništa
koja su jače degradirana moguća obnova drugim, manje
vrijednim pionirskim vrstama drveća. Tu zasigurno
gubimo bitku za potrajnost. Na dijelu lužnjakovih staništa
rasti će šume crne johe ili poljskog jasena - barem
jednu generaciju, pa će tek nakon toga biti moguće razmišljati
o povratku hrasta. Svjedočanstva o tome, vidljiva
su na terenu od Pokupskog bazena na zapadu, pa


Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338


preko gospodarskih jedinica Kalje, Turopoljski lug,
Žutica i dr., sve do posebno vrijednog spačvanskog bazena,
koji, nažalost bilježi svake godine sve izraženije
sušenje hrasta lužnjaka.


Ono što se događa u šumi, na staništima, ide brže od
mogućih promjena smjernica gospodarenja u uređajnim
elaboratima. Bilo bi također nelogično posumnjati
u znanje šumarske struke na terenu kako su svi zahvati
u sastojini, od njege ponika do oplodnih sječa, podređeni
osnovnim ciljevima navedenim u uvodu ovog
članka, pa ipak, podaci nas uvjeravaju u nešto drugo.


Pregled izvršenja uzgojnih radova jednostavne biološke
reprodukcije za razdoblje 1991-1995. godine.
Tablica 2.


Prosjcč.


Vrsta godišnji Ostvarenje po godinama (ha) Index:


rada propis
Prosvj. god


osnove
ostvarenje


1991-1995 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. premaprosj.


god. propisu


1 2 3 4 5 6 7 8 9


Pripremni


I.
radovi za 5.310 6.891 6.369 8.884 10.644 9.258 1,58
obn.
šuma
Sjetva i


2.
sadnja u 1.392 1.600 2.870 2.150 1.676 2.373 1,53
sastojini
3.
Popunjav. 1.710 1.687 2.069 5.090 2.472 2.386 1,60
4.
Njega pod.
i mladika 12335 13.752 13.149 16366 15/576 14.492 1,19
5.
Čišćenje
sastojina 7.535 5.945 6.698 6.012 6.897 6.726 0,86
Iz tablice 2. vidljivo je da smo u proteklih pet godina
izvršili bitno više radova u odnosu na propis, osim kod
čišćenja sastojina.


Izvršenje u odnosu na propis
Vrsta rada (Više ili manje )(ha)
Prosječno godišnje Ukupno
1991.- 1995. g.


Pripremni radovi na obnovi šuma 3.099 15.494
Sjetva i sadnja sastojina 742 3.709
Popunjavanje 1.031 5.154
Njega podmlatka i mladika 2.352 11.760


Čišćenje sastojina -1.079 -5.397


Naravno da su povećani radovi zahtijevali angažiranje
većeg broja izvršitelja, ali barem u istom odnosu i
veće troškove. Izgledalo bi neupućeno ustvrditi kako su
svi ti radovi subjektivnom greškom izvođeni sa tako
značajnim prekoračenjem u odnosu na propis osnova.
Valja reći daje u promatranom razdoblju značajna akcija
bila sjetva žira u 1993. godini, pa je nepotrebno kritizirati
podatak o prosječnom godišnjem izvršenju pripremnih
radova za obnovu šuma s indeksom višekratnostiod
1,58.


No izvršenje radova na sjetvi sjemena, sadnji i popunjavanju
znatno odskaču od propisa, pa je prosječno