DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 41 <-- 41 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFPSSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338 UDK 630*231.48(497.13) PROBLEMATIKA PRIRODNE OBNOVE HRASTOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ Tomislav STARCEVIC* SAŽETAK: Vrijednost i značaj šuma hrasta lužnjaka i kitnjaka svakako nadilazi veličinu njihova udjela u ukupnoj drvnoj zalihi hrvatskih šuma, gdje sudjeluje sa 25,5% ili 63,0 96.729 m3 . Sadašnje stanje ovih šuma obilježeno je sušenjem i propadanjem, te kao posljedicom propadanjem staništa i poremećajem svih elemenata prirodne strukture. U takvim sastojinama izrazito je otežana ili čak onemogućena prirodna obnova. Spora i neučinkovita reakcija struke, uvjetovat će izmjenu glavnih vrsta drveća kod obnove u korist pionirskih vrsta, a to onda znači i gubitak potrajnosti. Jedini ispravan put struke je sustavno spašavanje staništa, održavanje stabilnosti i proizvodnosti sastojina, jer su samo takve sastojine jamstvo za prirodnu obnovu. Ključne riječi: hrastove šume, struktura, pomlađivanje, njegovanje, očuvanje staništa. UVOD I PROBLEMATIKA Za razliku od mnogih europskih zemalja, mi smo u naslijede dobili prekrasne vrijedne i još uvijek relativno očuvane prirodne šume. Hrvatska šumarska znanost na prirodnim je šumama izgradila temeljne stručne i gospodarske postulate, koji svakom šumskom ekosustavu omogućuju najveću proizvodnju drveta, općih koristi od šume, i ono stoje najhitnije prirodnu obnovu. U srži tih spoznaja, leži samo prirodna šuma i njen razvoj po uzoru na prašumu. Samo takva prirodna, zdrava i stabilna šuma predstavlja čvrsto ekološko uporište za okolinu glede blagodati koje šuma. pruža No, stoje od svega toga istina u životu naših šuma, valja progovoriti. Istina je naime, daje opstanak šuma ozbiljno doveden u pitanje. Podaci sustavnog znanstvenog praćenja propadanja šuma po jedinstvenoj metodologiji Europske zajednice, koje se u Hrvatskoj provodi od 1987. godine, govore daje u 1995. godini bilo značajno oštećenih stabala (stupnjevi 2+3+4) obične jele 68,4%, hrasta lužnjaka 37,3% te kitnjaka 40,9%. Kod bukve oštećeno je za sada "samo" 7,2% stabala. * Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. J. P. "Hrvatske šume". Direkcija, Slika 1. Sušenje i propadanje hrasta (Koto: T. Starčević) Zagreb, Vukotinovićeva 2 |