DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Ž. Vrdoljak: PARK ŠUMAMARJAN RAZVOJ, SADAŠNJI"; STANJE I SMJERNICE ZABUDUĆI TRETMAN Šumarski list br. 7 8, C´XX (1996), 307-318 - Uklanjanje svih nadstojnih stabala koja ometaju razvoj pomlatka i mladika bora i čempresa, zatim česmine i ostalih autoktnonih listača (crnog jasena, zelenika i tršljike). - Oplodne sječe radi omogućavanja prirodne obnove i transformacije sastojina alepskog bora iz sadašnjih jednodobnih u raznodobne, grupimičnog oblika. - Progalne prorede u svrhu stvaranja prostora za obnovu i transformaciju umjetnim načinom. Površina progala ovisit će o vrsti koja će se unašati. - Sječa svih bolesnih i suhih stabala, kao i vjetroizvala jest jedna od najprečih mjera njege. 2. Čišćenje debala od suhih grana mjera je njege koju treba obaviti iz estetskih i zaštitnih razloga (zaštita od požara). Ova je pojava izražena gotovo u svim dijelovima šume, naročito u srednjedobnim sastojinama gušćeg obrasta, koje uslijed toga imaju vrlo neuredan izgled. ZAKLJUČCI 1. Marjanska šuma smještena je na sjevernim padinama marjanskog poluotoka na površini od 167 ha. 2. Radi svojih prirodnih osobitosti i osebujnog pejsaža, rješenjem Zavoda za zaštitu prirode 1964. godine, posebno je zaštićena i svrstana u kategoriju park šume. Funkcija šume je rekreacijska i estetska. 3. Suma je podignuta umjetnim putem na jako degradiranom, kamenitom terenu, koji je u prošlosti bio obrastao autoktonom šumom česmine (Orneto-Quercetum ilicis). Pošumljavanje se obavljalo postupno u razdoblju između 1884. i 1941. godine. 4. Šumu sačinjava skup jednodobnih, pretežno čistih sastojina alepskog bora, uz manju primjesu čempresa (5,3 %) i neznatno učešće (1%) brucijskog bora, pinije, cedra i autoktonih listača. 5. Srednja starost šume iznosila je 1995. godine 75 godina, s time da na srednjedobne sastojine (do 70 godina starosti) otpada 49%, a na stare sastojine 51% površine. Međutim, već za 5 godina pretežni dio šume (89%) sačinjavat će stare sastojine. 6. Broj stabala gotovo u svim sastojinama daleko je iznad normalnog, stoje posljedica preguste sadnje prilikom osnivanja šume i izostalih proreda tijekom razvoja. To je uzrokovalo da se prirodna regeneracija marjanske šume odvija u skromnim razmjerima, osim na lokalitetima na kojima je kroz posljednja dva desetljeća došlo do većeg priliva svjetla, pa sada tu postoje veće ili manje grupe prirodnog pomlatka i mladika bora i čempresa. 3. Njega mladika. Pored uklanjanja nadstojnih stabala koja ometaju razvoj borovog i čempresovog mladika, potrebno je odstraniti manje vrijedna stabalca u korist vitalnijih. I ovoj je radnji potrebno odmah pristupiti, jer su postojeće grupe mladika preguste, što se odražava na kvalitetu stabalaca. 4. Njega česmine i ostalih autoktonih listača. Postojeći primjerci ovih vrsta pretežno su vegetativnog porijekla. Uz uklanjanje nadstojnih stabala bora koja ometaju njihov razvoj potrebno je tamo gdje te vrste sada rastu kao grmovi, a želi ih se oblikovati u stabalca, odgovarajućim rezovima usmjeravati formiranje debala i krošnja. Razumljivo je, da ovako grupirane intervencije ne mogu u cijelosti obuhvatiti sve mjere koje je potrebno provoditi u jednoj park šumi. Tu se pojavljuju brojni manji ili veći specifični problemi koje treba pojedinačno rješavati u skladu s opće usvojenim uvjetima. CONCLUSIONS 7. Uza sve nepovoljne prilike staništa i uvjeta pod kojima se razvijala, opće stanje marjanske šume ipak zadovoljava, kako po zdravstvenom stanju, tako i po vitalnosti izraženoj kroz njen prirasni i produkcijski potencijal. 8. Tek nakon višedesetljetnog melioracijskog učinka borove šume počelo se formirati odgovarajuće šumsko tlo i sredina, pa oni na pojedinim dijelovima marjanske šume omogućavaju ponovno uspostavljanje prvobitne vegetacije. 9. Sadašnja struktura šume - jednodobne, pretežno čiste borove sastojine - nije u skladu s njenom rekreacijskom i estetskom funkcijom, pa je uređajnom osnovom iz 1970. i 1990. godine propisano da buduće gospodarenje marjanskom šumom treba usmjeriti ka njenoj transformaciji u grupimičnu raznodobnu mještovitu šumu četinjača s listačama, čime će se ujedno osigurati njega stabilnost i trajnost ka njenoj obnovi, uz provođenje odgovarajućih mjera njege. 10. Sagledavanjem realnog sadašnjeg ekološkog potencijala, u prvom redu procijenjeno je da bi i dalje u omjeru vrsta transformirane šume dominantno učešće imao alepski bor, ali uz znatniju primjesu ostalih odgovarajućih četinjača, s time da se gdje je god to moguće podstiče razvoj autoktonih listača, posebno česmine. 11. Obrađene su metode kojima će se postići željeni raspored i oblik grupa pojedinih vrsta drveća, način obnove i njege sastojina, te mjesto i redoslijed potrebnih zahvata u tretmanu. |