DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Ž. Vrdoljak: PARK ŠUM A MARJAN RAZVOJ, SADAŠNJE STANJE T SMJERNICE ZABUDUĆI TRETMAN Šumarski list br. 7 -8, CXX (1996), 307-3 ] 8 propao. Poznato je da kod ovog bora postoji više rasa koje različito reagiraju na sadržaj vapna u tlu i vlažnost zraka (Vidaković, 1993), pa bi kod eventualnog ponovnog unašanja ove vrste trebalo izabrati rasu kojoj uvjeti tla i klima Marjana odgovaraju. Ostale četinjače nisu na Marjanu sađene. Po primorskim parkovima dobro uspijevaju arizonski čempres (Cupressus arizonica Greene), Lambertov čempres (C. lambertiana Carr. - C. macrocarpa Hartvv.) i himalajski čempres (C. torulosa Don.), pa bi njihovo unašanje u marjansku šumu bilo poželjno. Listače - Deciduous species Broj listača koje dolaze u obzir za formiranje nadstojne etaže drveća u marjanskoj šumi je ograničen. To je u prvom redu česmina {Quercus ilex L.), kojaje u prvobitnoj šumi bila dominantna i jedina vrsta koja je u njenoj nadstojnoj etaži razvijena kao više stablo. Ranije smo naglasili da su kao posljedica meliorativnog učinka borove kulture, kroz zadnja dva desetljeća nastupile, doduše na ograničenim lokalitetima, pozitivne promjene u stanišnim prilikama koje su rezultirale spontanom prirodnom regeneracijom česmine, tako da u budućem tretmanu marjanske šume toj vrsti treba posvetiti izuzetnu pozornost i prići njenom smjelijem unašanju na odgovarajuće terene. Od ostalih listača, za formiranje manjih grupa drveća ili solitera dolazi u obzir medunac (Quercus pubescens Willd.) i košćeia (Celitis australis L.) ali uz posebne mjere sadnje i njege, bez kojih se u početnoj fazi razvoja ne mogu očekivati povoljni rezultati. Ostale šumske vrste, koje od prirode pridolaze na Marjanu, rastu u obliku grmova ili manjih stabala, pa uglavnom dolaze u obzir za formiranje podstojne etaže. Njihov razvoj treba poticati odgovarajućim uzgojnim mjerama, gdje je to iz estetskog razloga potrebno. Neke od ovih vrsta koje se formiraju i kao manja stabla (crni jasen, zelenika, tršljika), mogu doći u obzir kod oblikovanja manjih samostalnih grupa drveća. U tu svrhu može se unašati i lovor (Laurus nobilis L.) koji se sađen na pojedinim lokalitetima na Marjanu dobro razvija. Time bi izbor vrsta koje dolaze u obzir za transformaciju marjanske šume bio praktički iscrpljen. Naravno, da se tijekom tretmana, na temelju saznanja do kojih se u međuvremenu dođe, ova lista može i proširiti, vodeći uvijek računa o navedenim temeljnim načelima kojih se pri izboru vrsta treba pridržavati. Na Marjanu, dakle, treba težiti transformaciji u kojoj će i dalje dominantnu ulogu imati alepski bor (samo sada u obliku raznodobnih grupa) uz značajniju primjesu brucijskog bora, pramidalnog čempresa i česmine, te na odgovarajućim staništima ostalih četinjača i listača. Procjenjujemo da bi približan omjer u transformiranoj šumi iznosio: alepski bor 50% brucijskibor 15% česmina 15% čempres obični 10% ostale četinjače 5% ostale listače 5% Metode transformacije, obnove i njege Methods of transformation, reforestation and tending Vrijeme, mjesto i redosljed zahvata u tretmanu Time, place and order ofsingle actions in treatment Da bi se uspostavio idealan oblik sastojina i sastav vrsta zacrtan transformacijom marjanske šume u grupimičnu raznodobnu mješovitu šumu, trebalo bi u pravilnim razmacima intervenirati po čitavoj površini prema unaprijed utvrđenoj shemi. No sve što je idealno zamišljeno teško je ostvarivo. Podvrgavanje pak razvoja šume strogo utvrđenim shemama i šablonama bilo bi neprihvatljivo iz mnogo razloga. Najrealnije će biti da se ukupni tretman obavlja na način da se stalno tijekom intervencija ima pred očima postavljeni cilj, s time da se on ostvaruje u skladu sa konkretnim stanjem u kojem se pojedini dijelovi šume nalaze. Među dijelovima marjanske šume postoje razlike koje proizlaze iz dobi i obrasta sastojina, toka prirodnog pomlađivanja, nazočnosti autoktonih listača i njihovog sastava, te prilika staništa. Tim razlikama trebat će podrediti vrijeme, mjesto i redoslijed pojedinih zahvata, te prvenstvo dati onima koji su za stanja u određenim sastojinama najhitniji. Tako će se, na primjer, odgovarajući zahvati morati u prvom redu provoditi u starim sastojinama u kojima je već u toku proces njihove prirodne obnove, u pregustim sastojinama radi otvaranja sklopa kao pripreme za pomlađivanje u sastojinama u kojima je zabilježeno značajnija prisutnost česmine i ostalih vrijednih listača, kako bi se pomoglo njihovom što boljem razvoju i si. Prema tome, taransformacija i obnova marjanske šume je trajan proces koji će se odvijati različitim redoslijedom, s većim ili manjim intenzitetom, ovisno o konkretnim prilikama u kojima se pojedini dijelovi šume nalaze. Veličina i raspored grupa Extent and the disposition ofgroups Veličina grupa ovisit će o zahtijevima pojedinih vrsta za svjetlom, njihovom habitusu i estetskim zahtjevima. Sve spomenute vrste četinjača koje bi ubuduće trebale biti zastupljene u marjanskoj šumi su vrste svjetla, pa je za regeneraciju postojećih ili unašanje novih potrebno omogućiti dovoljan priliv svjetla. Predviđene |