DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ž. Vrdoljak: PARK ŠUMAMARJAN RAZVOJ, SADAŠNJE STANJE I SMJERNICE ZA BUDUĆI TRETMAN Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 307-318 rati uvjeti za povratak autokotne šumske vegetacije kao potrebu zaštite njenog ponika i pomlatka zasjenom, potvrđuju zapažanja i drugih autora (M a t i ć , 1986; Matić &Rauš , 1986;Prpić, 1986;Topić, 1988, 1994;Matić etal., 1990). Kao stoje u pojedinim dijelovima marjanske šume, u kojima se odvija intenzivnije prirodno pomlađivanje bo ra i čempresa, u toku proces transformacije jednodobnih u raznodobne sastojine grupastog oblika, tako je u sastojinama, u kojima je zabilježena značajnija prisutnost česmine, crnog jasena i tršljike, nastupio proces pretvorbe monokulture alepskog bora u mješovitu sastojinu bora s listačama koje su ili pojedinačno primješane u sloju drveća ili formiraju veće ili manje grupe stabala. SMJERNICE ZA TRANSFORMACIJU, OBNOVU I NJEGU PARK SUME MARJAN DIRECTIONS FOR REFORESTATION, TRANSFORMATION AND TENDING OF PARK FOREST MARJAN Smjernice za budući tretman marjanske šume temelje se na opisanim prirodnim prilikama koje na Marjanu vladaju, uvjetima pod kojima se razvijala i stanju u kome se sada nalazi, te namjeni koju ima kao park šuma. Činjenica je da sadašnja struktura šume, ni po sastavu vrsta (monokultura) ni po uzgojnom obliku (jednodobne sastojine) ne odgovara park šumi, te da prosječna starost šume iznosi 75 godina u kojoj su se neke od sastojina približile zrelosti. Na temelju tih činjenica proizlazi da gospodarenje marjanskom šumom u idućem razdoblju treba usmjeriti ka njenoj transformaciji i obnovi, uz provođenje potrebnih mjera njege. Obnova šume zadatak je koji se hitno nameće glede dobi sastojina. Transformacija šuma je potrebna radi izmjene sadašnjeg uzgojnog oblika (jednodobne čiste sastojine bora) u oblik koji će više odgovarati njenoj estetskoj i rekreacijskoj namjeni. Od ispravnog izbora mjera njege zavisit će uspjeh zacrtanog načina transformacije i obnove. Transformacija sadašnje šume odvijat će se u načelu istovremeno s njenom obnovom i njegom, provođenjem niza zahvata koji neće biti međusobno odvojeni ni prostorno , ni vremenski. Obuhvaćamo ih zajedničkim terminom "tretman". U vezi s navedenim potrebno je: - definirati šumsko uzgojni oblik u koji treba marjansku šumu transformirati, - izvršiti izbor vrsta koje će je sačinjavati, -utvrditi potrebne mjere i radnje kojima će se postići uspješna transformacija, obnova i njega šume. Šumsko uzgojni oblik - Silvicultural form Razmatrajući različite šumsko uzgojne oblike koji bi mogli doći u obzir u parkovnom uređenju marjanske šume došlo se do zaključka daje napovoljniji oblik kojem treba težiti na Marjanu grupimicna raznodobna mješovita šuma četinjača s listačama Grupimicna šuma sastavljena je od jednodobnih sastojina - grupa različite starosti. Grupimičan oblik ne samo da bolje zadovoljava estetske zahtjeve park šume, već ima i ostalih prednosti: - dozvoljava bolji priliv svjetla, naročito na sjevernim ekspozicijama na kojima je marjanska šuma smještena; - omogućuje bolje uvjete za prirodno pomlađivanje: - osigurava bolju zaštitu od požara. Estetskim zahtjevima park šume, pored grupimi čnog oblika, bolje odgovara mješoviti sastav marjanske šume koji će povećati njenu stabilnost i trajnost. Izbor vrsta - Choice of species Osnovno načelo kojeg se treba pridržavati kod izbora vrsta pri transformaciji sadašnje pretežno čiste u mješovitu šumu jest da one odgovaraju stanišnim prilikama koje na Marjanu vladaju. To će u prvom redu biti vrste koje su se i do sada na Marjanu uspješno razvijale, a uz njih one koje uspijevaju u sličnim prirodnim uvjetima. Samo tako izabrane vrste pružaju jamstvo za uspješan i trajan prosperitet šume. U skladu s tim načelom i dalje će u marjanskoj šumi dominirati četinjače, dok će mogućnost učešća listača radi ranije navedenih razloga biri ograničena. Četinjače - Conifers Alepski bor (Pinus halepensis Mili.) će i ubuduće, kroz duži razdoblje , biti najviše zastupana vrsta drveća, jer prirodni uvjeti i dosadašnji uspješan razvoj daju nesumnjivu prednost toj vrsti. Od ostalih četinjača uspješno su se i do sada u marjanskoj šumi razvijali brucijski bor (Pinus brutia Ten.) i čempres (Cupressus sempervirens L.). Tim vrstama treba ubuduće osigurati veće učešće u smjesi, s tim da se kod čempresa dade prednost njegovoj piramidalnoj formi, čiji je habitus poželjniji s estetskog gledišta. U manjem broju prisutni su na Marjanu pinj (Pinus pinea Endl.), i cedar (Cedrus atlantica Man i Cedrus deodora Loud.), pa njihovu zastupljenost treba povećati sadnjom na odgovarajućim boljim tlima. Prema podacima Matkovića (1959) na jednom je lokalitetu bio sađem primorski bor (Pinus maritima Mili.) i uspješno se razvijao 15-20 godina, nakon čega je naglo |