DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Ž. Vrdoljak: PARK ŠUMAMARJAN RAZVOJ. SADAŠNJE STANJE I SMJERNICE ZABUDUĆI TRETMAN Šumarski list br. 7 8, CXX (1996), 307-318


alepskog bora i čempresa različite starosti - od pomlatka,
do razvijenog mladika. Naveli smo daje u razdoblju
od 1970. do 1995. godine došlo do znatnog smanjenja
broja stabala, naročito u najstarijim sastojinama, te time
i do stvaranja progalina, stoje omogućilo veći priliv
svjetla, a time i povoljne uvjete za pomlađivanje.


Slika 2. Prirodno pomlađivanje alepskog bora i čempresa na progalinama odjel
10 f
Foto: F. Šabić


Taj proces naročito je intenzivan u odjelima, 10, 11 i
12, pa je obnova tih sastojina u toku i odvija se u pravcu
transformacije u sastojine grupastog oblika, kojima na
Marjanu upravo težimo. U manjem obimu proces pomlađivanja
u grupama zabilježen je u pojedinim progaljenim
lokalitetima i u sastojinama - odsjecima 4a, d, e,
f, i 9c.


Opisana pojava prirodnog pomlađivanja koja je nastupila
posljednjih 15 godina objašnjava nam i razloge
zbog kojihje ono ranije izostajalo, odnosno radi čega se
tako kasno pojavilo: veliki broj stabala i gusti sklop
onemogućavali su pristup svjetla na tlo, pa u tim uvjetima
alepski bor i čempres kao izrazito heliofilne vrste
nisu se ni mogle pomlađivati, čak ni u starim sastojinama.
Pored pregustog sklopa tome su pridonijele i reljef


ne prilike: marjanska šuma smještena je na osojnim padinama
brda, što još više potencira sjenovitost, a time i
ograničava uvjete potrebne za pomlađivanje heliofilnih
vrsta.


Slika 3. Pregusti sklop onemogućuje pomlađivanje i razvoj podstojne sastojine-
odjel 5 f
Foto: Ž. Vrdoljak


Ostali ranije pretpostavljeni razlozi sugurno su bili
dio sindroma nepovoljnih okolnosti za izostanak pomlađivanja,
ali njihov je utjecaj tek sekundarnog značenja.
Saznanje da svjetlo igra primarnu ulogu za mogućnost
prirodne regeneracije, dragocjeno je za budući
tretman šume.


Podstojna sastojina - Lovver part of forest


Podstojni dio park šume Marjan čine elementi prvobitne
šume česmine, odnosno njenih degradacijskih
stadija makije i gariga. Uz njih se mjestimično susreću
ostaci kultiviranih biljaka, nekada uzgajanih u ogradama,
te u međuvremenu pojedinačno sađene neke
šumske i ukrasne vrste. Prisutnost elemenata makije i
gariga u marjanskoj je šumi različito. Kako se u pravilu
radi o heliofilnim vrstama, njihova brojnost i vitalnost
ovisi u prvom redu o dostupnoj količini svjetla, ali i o
tome u kojoj su mjeri bile prisutne na nekadašnjim kamenjarama
prije reforestracije.


Najbrojnije zastupane vrste su Phillvrea media L. i
Pistacija lentiscus L. koje su nazočne u podstojnoj etaži
gotovo svih dijelova marjanske šume i daju joj osnovno
obilježje. Također se često susreću po čitavoj površini,
ali u manjem broju: Juniperus oxycedrus L., Paliurus
aculeatus Lam., Prunus mahaleb L., Juniperus
macrocarpa Sb. et Sm., Olea europa L., var. olaster
Fiori, Pistacia terebinthus L., Asparagus acutifolius
L., Smilax aspera L. Značajnije su prisutne, ali samo na
nekim lokalitetima: Quercus ilex L., (dijelovi odjela 1,
3,9, 10, 11 i 12), Fraxinus ornusL. (dijelovi odjela 1,2,
3, 4, 8 i 9), Rhamnus alaternus L. (posebno odio 8 i dijelovi
odjela 6, 7, 9, 10 i 11). Od ostalih drvenastih vrsta
pridolaze uglavnom pojedinačno: Sparitum junceum