DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 77 <-- 77 --> PDF |
IZ LOVSTVA IZLOŽBA HRVATSKOG LOVSTVA - ZAGREB´ 96 Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC) u Zagrebu je na Zagrebačkom Velesajmu od 23. do 31. ožujka 1996. održana Izložba hrvatskoga lovstva "Lovac, priroda i divljač - Zagreb 96". Od godine 1899., kad je u Zagrebu održana Prva družtvena izložba rogovlja i lovačkih trofeja, bila je to 12. lovačka izložba održana u našoj metropoli, prva u suverenoj i međunarodno priznatoj hrvatskoj državi. Istaknuvši "da su hrvatski lovci oboružani domoljubljem i lovačkim naoružanjem, dali častan prilog u borbi za uspostavu demokratske i Od 1317 trofejnih izložaka najzastupljeniji su bili rogovi jelena običnog (310 trofeja) i rogovi srnjaka (292). Slijede kljove veprova (275) i, stoje pravo iznenađenje izložbe, na četvrtom mjestu rogovi muflona (136 eksponata). U usporedbi s izložbom Zagreb ´81 upada u oči daje rogova srnjaka bilo upola manje, a rogova jelena jedva 10% od broja izloženih trofeja ove vrste divljači na izložbi Zagreb ´81. To međutim nije pokazatelj pravog stanja stečenih jelenskih trofeja u Hrvatskoj u minulih 15 godina. U organizaciji Službe lovstva JP "Hrvatske šume" bilo je evidentirano preko 850 jelenskih i drugih trofeja medaljne vrijednosti stečenih u vlastitim (državnim) lovilištima ovog poduzeća, ali je samo manji broj, koji je mogao biti dopremljen na izložbu, obuhvaćen izložbenim katalogom. suverene Hrvatske i u cijelom Domovinskom ratu ", predsjednik Tuđman je tim povodom u svom pismu "prijateljima lova " obvezao hrvatske lovce "da sustavno i neprestano vode brigu o uzgoju i zaštiti divljači, osobito ugroženih vrsta, te o čuvanju njihovog prirodnog staništa, što ujedno pretpostavlja i brigu o zaštiti prirode i okoliša od svih neželjenih utjecaja ". Iako je svojom postavom izložba obuhvatila sve segmente lovstva, od uzgoja i zaštite divljači, lovnog turizma, izdavaštva, lovne kinologije i sokolarstva do lovačkog odijevanja, streljaštva, lovačke fotografije i likovne umjetnosti na temu lova i divljači, osnovni pečat izložbe dali su lovački trofeji. Nedostižni "Kosmack - Hirsch´ Trofejno najjači rogovi jelena potječu iz tovilišta "Bilogora", odstrjel Ž. Mitrovića iz 1992., ocijenjeni sa 242,34 točke, prvak Izložbe. Drugi na ranglisti su rogovi iz Kalinovca (1989.) sa ocjenom od 242,01 točkom, a koji su na izložbi u Nitri 1990. ocijenjeni sa 240,75 točaka! Aktualni prvak Hrvatske u ovoj vrsti trofeja ostaju rogovi jelena iz Belja, odstrjel S. Dolanca iz 1980., s ocjenom 245,84 točke (Ljubljana 1980). Kad smo već kod jelena običnog, onda valja spomenuti i jelensko rogovlje iz lovišta "Đurđenica" (sadašnja uprava šuma Našice), poznatije kao "Kosmack Hirsch", odstrjel iz 1894., koje je neslužbeno ocijenjeno sa 258,20 točaka ali koje, uz sva nastojanja djelatnika "Hrvatskih šuma", nije pristiglo na ovu zagrebačku izložbu. Ni u rogova srnjaka nije bilo posebnih iznenađenja. Prvakom Izložbe proglašeni su rogovi lovnika Šu Prema izložbenim propozicijama u obzir za izlaganje, ocjenjivanje i nagrađivanje došli su samo oni trofeji koji su stečeni iza 1981., dakle iza posljednje Međunarodne izložbe lovačkih trofeja Zagreb ´81, te koji su trofeji po svojoj trofejnoj snazi konkurirali za jednu od medalja po međunarodnim mjerilima. Mogli su biti izloženi i oni "medaljni" trofeji koji su stečeni i prije održavanja posljednje zagrebačke izložbe Zagreb ´81, ali koji do sada nisu bili službeno verificirani. Izložba je stoga, poput one iz 1981., imala retrospektivni karakter, a u nekoliko bila i generalna proba pred nastup Hrvatske na predstojećoj Svjetskoj lovačkoj izložbi u Budimpešti Naturexpo ´96. marije Lipovljani Josipa Tomića iz 1983. s ocjenom od 165,20 točaka. Usporedo s proširenjem areala rasprostranjenosti u Hrvatskoj stalno raste broj divljih svinja, a otud i odstrel. Od 274 izložene kljove vepra (na izložbi Zagreb´81 svega 12 više!) zlatnim odličjem su nagrađene 74 kljove, srebrnim 84 i brončanim 87 kljova. Uz Gorski kotar, Hrvatsko primorje, Velebit najbolji trofeji veprova sada stižu sa Pelješca, Biokova, Kaštela, Cresa, Hvara... Prvakom izložbe s ocjenom od 133,15 točaka proglašena je kljova vepra iz lovišta "Spačva sjever" Uprave šuma Vinkovci, koje su za svega 0,15 točaka jače od drugoplasirane kljove iz lovilišta "Kuna - Pelješac" (133,001.). Kao kuriozitet bilježim podatak daje nakon lovačke izložbe Zagreb ´96 Hrvatski lovački savez u posje 291 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 78 <-- 78 --> PDF |
du dviju vrhunskih kljova vepra iz 142,10 i 146,35 točaka. Ako ove o-potonja konkurirati za sam vrh najlovišta "Kosinj" (Lika) stečenih u cjene budu i službeno potvrđene na jačih kljova veprova starog konti 1995. g. neslužbeno ocijenjenih sa izložbi Naturexpo ´96, onda će ova nenta. Muflon u porastu, divo koza u opadanju Već spomenuto lovište "Kuna - Pelješac" uz lovilište "Pelješac - Orebić", "Striževo — Ploče" i još neka u Dalmaciji i Hrvatskom primorju dala su najviše i najbolje trofeje muflona. Od ukupno izloženih 136 muflonskoh rogova (na izložbi Zagreb ´81 bilo ih je samo 43!) 53 ili 39% bilo je u kategoriji visoke zlatne medalje. Prvak Izložbe, ujedno i novi državni prvak, postali su rogovi muflona iz lovišta "Orebić — Pelješac", odstrjel Ante Dundića iz 1986., koje je službeni žiri izložbe ocijenio sa 227,80 točaka. Teško je objašnjiva relativno slaba zastupljenost kuka divojaraca (34)odnosno divokoza(14)na izložbi kad znamo da se samo na Biokovu posljednjih godina prije Domovinskog rata prosječno godišnje odstrjeljivalo i do stotinu grla ove divljači. Prema očevidniku odstrjela Šumarije Makarska počam od 1978., kad je na Biokovu odstrijeljen prvi divojarac, pa do zaključno 1995. ukupno je, bez sjeverne (zagvozdske) strane masiva, odstrije ljeno ravno 800 divojaraca i divokoza. Napad medalja bio je kako slijedi: zlatnih 29 (19 m., 10 ž.), srebrnih 69 (47 m., 22 ž.) i brončanih 156 (128 m., 28 ž.) ili ukupno 254 trofeja (31,75%) u medalji (Filip i Boris Šabić, 1995.). Na izložbi Zagreb ´96 nije bilo izložen ni službeno verificiran najjači divojarac s Biokova, odstrjel S. Rivoira iz 1986., koji bi s ocjenom od 116,35 t. bio novi službeni prvak Hrvatske. Ovako prvacima Izložbe proglašeni su nešto slabiji trofeji iz Biokova; s ocjenom od 113,42 točke kuke divojarca, a s ocjenom od 109,12 točaka kuke divokoze. Ni u broju ni u kvaliteti lubanja odnosno krzna medvjeda mrkog izložba nije bila odraz pravog stanja stvari. I u posljednjih 15 godina glavninu ovih trofeja mahom su sticali inozemni lovci turisti, a ocjene dobivene ocjenjivanjem (krzna) u svježem stanju nisu mogle biti uvažene. Prvakom Izložbe u kategoriji lubanje proglašenje trofej iz lovišta "Bjelolasica" (61,41 t.), a u kategoriji krzna trofej iz lovišta "Petehovac" (444,50 t) , oba iz Gorskog kotara. Na izložbi je, mimo postavljenih kriterija, bilo izloženo, pa čak i upisano u katalog, jedno za nepune 4 točke trofejno jače krzno također iz Gorskog kotara, koje je još na izložbi Zagreb ´81 službeno verificirano. Isto vrijedi i za rogove srnjaka iz Tounjskog Krpela, našeg državnog prvaka, koje čuva Prvo hrvatsko društvo za gojenje lova i ribarstva. Pravo osvježenje bili su za to trofeji vuka i risa, koja zvjerad počam od 1995. uživa status posebno zaštićenih životinjskih vrsta. U lubanji vuka (42,00 t.) i krznu vuka (157,14 t.), odstrjel šumarnika Josipa Malnara Mlađeg iz gerovskog lovišta "Snježnik" (1993.), Hrvatska je dobila nove prvake. Prvakom države proglašeno je i krzno risa iz čabarskog lovišta "Crna Gora" (V. Lipovac, 1994.), koje je ocijenjeno sa 174,02 točke i siguran je "putnik" za Budimpeštu. Hrast i jelen - najvrjednije blago Hrvatske I pored činjenice da divlja mačka već preko četvrt stoljeća uživa zakonsku zaštitu u Lici i Gorskom kotaru ostaje da je najviše trofeja ove trofejne divljači stiglo upravo iz gorske Hrvatske! Prvakom Izložbe u lubanji divlje mačke proglašen je trofej iz lovišta "Hreljin" s ocjenom od 18,90 t., a u krznu primjerak iz lovišta "Merolino" s ocjenom od 66,03 točaka. Valja istaći da zbog pooštrenih mjerila za vrednovanje lubanja niti jedna od ukupno izloženih 70 lubanja divlje mačke nije osvojila zlatnu medalju. Od trofejnih izložaka bile su još izložene lubanje lisice (16) i jazavca(13), od kojih su najjači primjerci ocijenjeni sa 25,20 t. (lisica) i sa 23,37 t. (jazavac). Organizator izložbe Hrvatski lovački savez izdao je i prigodni Katalog lovačkih trofeja tiskan u dva izdanja u ukupnoj nakladi od 2500 primjeraka. Uz uobičajeni kataloški popis svih izloženih trofeja (s na znakom lovišta, godine odstrjela, imenom lovca, ocjenom i osvojenom medaljom) u katalogu je otisnut integralni tekst pisma pokrovitelja dr. Franje Tuđmana te ovi prilozi: Izložba u službi lovstva (I. Tuškan), Lovstvo Hrvatske kroz povijest (D. Gajski), Lovački vjesnik - utabanim stoljetnim stazama (M. Lekić), Lov i zaštita prirode (Ž. Štahan), Prilike u hrvatskom lovstvu danas (A. Alegro), Sve zagrebačke lovačke izložbe (A. Frković) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 79 <-- 79 --> PDF |
i Divljač i lovstvo kroz statističke podatke. Spomenimo na kraju daje uz peteročlanu stalnu komisiju za ocjenjivanje lovačkih trofeja HLS-a, popunjenu s još 9 ovlaštenih ocjenjivača trofeja, svoj dio posla uspješno obavila i međunarodna komisija za ocjenjivanje trofeja CIC-a Slika 1. Detalj s Izložbe hrvatskoga lovstva Zagreb ´96; izloženo krzno risa iz Gorskog kotara s ocjenom od 174,02 točke, novi prvak Hrvatske. Foto: A. Frković u sastavu: Herbert Tomiczek (Auod 4000 irr postavio je arhitekt strija), Annibale Drobnik (Italija) i Eduard Šolić. Upotrijebivši kao osLaszlo Szidnai (Mađarska). Zahvanovni materijal drvo, i to slavonsku ljujući pokroviteljstvu CIC-a svi izhrastovinu, sretno je zbližio i u loženi i ocijenjeni trofeji na izložbi naravi simbole izložbe - lovca, priZagreb ´96 imaju trajnu međunarorodu i divljač. dnu vrijednost. Samu izložbu u paviljonu 15 Zagrebačkog Velesajma na površini Alojzije Frković, dipl. inž. Slika 2. Članovi ocjenjivačke komisije CIC-a na prijemu kod predsjednika Hrvatskog lovačkog saveza. Slijeva: Dragutin Gajski (tajnik HLS), Alojzije Frković (potpisuje poklonjene primjerke svoje knjige o ocjenjivanju trofeja članovima CIC-a), Laszio Szidnai (Mađarska), Ivan Tuškan (predsjednik HLS) i dr. Herbert Tomiczek (Austrija). Foto: B. Dcbogović |