DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 72 <-- 72 --> PDF |
J. Gračan: PRVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORA MEĐUNARODNOG INSTITUTAZABILJNh GENETSKE RESURSE Šumarski list br. 5-6, CXX( 1996), 283-287 nazočni delegati iz 27 europskih zemalja, među kojima šumskih genetskih resursa; konzervacijske strategije i Hrvatske. Radna grupa radila je u 4 sekcije: uvodna primijenjene u europskim zemljama i subregijama; euobrazloženja; razvoj strategija konzervacije i uporabe ropski šumarski prilog Globalnom planu akcije. POTREBA MREŽNIH ISTRAŽIVANJA ZA DODATNE VRSTE DRVEĆA Temeljem Rezolucije 2, izrađeni su mrežni planovi za četiri "pilot" vrste. Izabrane vrste {Picea abies, Populus nigra, Quercus suber i plemenite listače) ne predstavljaju samo nacionalne prioritete za konzervaciju najveće raznolikosti na razini vrste, nego i različite tipove ekološko geografske i genetske distribucije i reproduktivnih sistema. Tijekom nekoliko posljednjih godina nedvojbeno se ukazala potreba izrade mrežnih planova za nove vrste. Nadzorni odbor smatra kako će dodatna fleksibilnost osigurati bolju osnovu za suradnju. Mrežni plan istraživanja na nivou vrste efektivno pokriva sve aspekte konzervacije gena šumskih vrsta drveća. Dogovoreno je da se u plan istraživanja uključe i vrste koje nisu "pilot". Koje vrste uz "pilot" vrstu će se uključiti ovisi o zemljama članicama tog mrežnog plana. Predloženo je proširenje postojećih i izrada novih mrežnih planova: -Picea abies (proširenje na ostale "socijalne", i specijalno borealne četinjače), - Populus nigra (proširenje prema ostalim brzorastućim listačama nizinskih šuma) -Quercus suber (proširenje prema zimzelenim mediteranskim hrastovima) - Plemenite listače (bez proširenja) - "Socijalne" listače (novi mrežni plan uključujući europske Quercus vrste i Fagus sylvatica). Predloženo je da se kriteriji za određivanje članova promatrača po mrežnim planovima modificiraju. Radi toga je broj mrežnih planova po zemljama povećan za jedan u odnosu na dosadašnji broj. Tako Hrvatska ima mogućnost da sudjeluje u 3 mrežna plana (godišnja članarina 5.000 USD). Ukupan broj godišnjih sastanaka ovisit će o proračunu. Nadzorni odbor je prihvatio nastojanja sekretarijata da se godišnje održavaju po 4 sastanka. NACIONALNE I MEĐUNARODNE OBVEZE Predstavnici svih zemalja kratko su izvjestili o aktivnostima u svezi šumarskih genetskih resursa. Razlike u pristupu su očite, neke su zemlje izvjestile o iskustvima koja su stekle u izradi ili već izrađenoj nacionalnoj strategiji. Nadzorni odbor je preporučio da svaka zemlja članica izradi nacionalnu strategiju očuvanja (konzervacije) šumskih genetskih resursa. Da bi se taj cilj ostvario potrebno je imati odgovarajuću zakonsku regulativu. Zaključeno je da Sekretarijat Međunarodnog instituta kompilira raspoloživu zakonsku regulativu u području šumskih genetskih resursa, analiziraje i dostavi zemljama članicama. Učesnici iz Njemačke, Rumunjske, Slovenije i Turske koji su kao promatrači sudjelovali u radu Nadzornog odbora, izrazili su želju za uključivanjem u EUFORGEN. Nadzorni odbor je istakao važnost povezanosti između očuvanja genofonda šuma, uzgajanja i gospodarenja šumama, kao i želju za sudjelovanjem šumara praktičara u aktivnostima EUFORGENA-a. Potrebna su nova istraživanja da bi se uzgajanje šuma unaprijedilo kako bi se na dugi rok očuvala genetska raznolikost. U širokoj raspravi je također istaknuto kako i zaštićeni objekti mogu doprinijeti očuvanju genetskih resursa kao oblik opće strategije zaštite određene vrste. Pravilnike koji reguliraju sakupljanje reprodukcijskog materijala (za konzervaciju i istraživačke svrhe) u zaštićenim objektima treba pažljivo proučiti sa odgovornim ustanovama radi maksimalnog uspjeha. Posebna važnost dana je tzv. manje vrijednim vrstama, kojimaje ugrožen opstanak ili genetska erozija. Nadzorni odbor smatra kada je u pitanju očuvanje genofonda domaćih vrsta, da također treba u mrežne planove uključiti i važne introducirane vrste. SURADNJA EUFORGEN-a SA IUFRO I DRUGIM ORGANIZACIJAMA Nadzorni odbor također smatra da suradnja sa IUFRO-om (Međunarodna unija šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija) i drugim relevantnim međunarodnim organizacijama treba biti na principu komplementarnosti, kako bi ta suradnja bila uspješna u očuvanju genofonda europskih šuma. IUFRO su svojim ra dnim grupama kako o izučavanju provenijencija, oplemenjivanju i genetskim resursima, tako i grupama orijentiranim na vrste drveća, osiguravaju solidan znanstveni i istraživački temelj od kojeg EUFORGEN može samo imati koristi. Raspravljeni su i drugi programi (UNESCO "čovjek i biosfera", WWF i IUCN). |