DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI PRVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORA MEĐUNARODNOG INSTITUTA ZA BILJNE GENETSKE RESURSE SAŽETAK: U ovom smo članku prikazali rad Prve sjednice Nadzornog odbora Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse (IPGRI), koja je održana u Sopronu, Mađarska, od 19. do 20. studenog 1995. godine. Na sjednici su bila nazočna 24 koordinatora europskih zemalja, koji sudjeluju u Programu očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGENj. Republika Hrvatska je potpisom kako svih rezolucija iz Strasbourga, tako i Rezolucije 2, na Ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma održanoj u Helsinkiju 17. lipnja 1993. preuzela obvezu uključivanja u program očuvanja šumskog genofonda. Također su obrađene zadaće Nadzornog odbora i nacionalnih koordinatora, izvješće o radu od listopada 1994. do studenog 1995., sažetak financijskog izvješća IPGRl-a, ustrojstvo programa očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN), pripreme za 4. konferenciju o biljnim genetskim resursima, seminar o očuvanju europskog šumskog genofonda, potreba novih mrežnih istraživanja, nacionalne i međunarodne obveze, suradnja EUFOR- GEN-a sa drugim relevantnim organizacijama (FAO, IVFRO i drugi). UVOD Prvi sastanak Nadzornog odbora Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse (IPGRI) održan je u Sopronu (Mađarska) od 19. do 20. studenog 1995. godine. Nadzorni odbor čine 24 nacionalna koordinatora europskih zemalja koje su redovni članovi ovog Instituta. Prof.dr.sc. Csaba Matyas, Zavod za biljne znanosti Sveučilišta u Sopronu, pozdravio je sve nazočne koordinatore i zaželio ugodan boravak u Sopronu, poznatom starom gradu međunarodnog značenja. Sveučilište u Sopronu ima dugu tradiciju, a razvilo se iz jedne od najstarijih tehničkih šumarskih škola u Europi. Mađarsko šumarstvo pridaje veliki značaj zaštiti i potrajnoj uporabi domaćih i introduciranih vrsta šumskog drveća. Dr.sc. Emile Frizon (IPGRI), također je pozdravio nazočne koordinatore u ime sekretarijata Međunarodnog instituta, čije je sjedište u Rimu. Posebno je istakao povećanu zabrinutost međunarodne zajednice za očuvanje genetskih različitosti šumskog drveća i ostalog biljnog svijeta. Prema njegovom mišljenju ministarske konferencije u Strasbourgu (1990) i Helskinkiju (1993) imaju veliku važnost i značaj u očuvanju genetske raznolikosti. Usvajanjem Rezolucije 2 (Strasbourg), započeo je rad na izradi i provođenju Programa očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN). Dr.sc. Christel Palmberg - Lerche, pozdravila je članove Nadzornog odbora u ime FAO-a, napomenuvši kako ova međunarodna organizacija daje veliku potporu očuvanju europskih šumarskih resursa. Dnevni red sastanka sastojao se od 10 točaka, od kojih spominjemo samo najvažnije: izvješće o radu, ciljevi i organizacija Programa, rasprava i usvajanje dokumenata, potreba uključivanja novih vrsta u Program, pripreme za četvrtu međunarodnu konferenciju o biljnim genetskim resursima (lipanj 1996), intenziviranje suradnje između nacionalnih koordinatora i koordinatora Instituta (dr.sc. Jozef Turok) i druga pitanja. Republika Hrvatska je potpisom Rezolucije 2 (Strasbourg) na Ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma u Helsinkiju 17. lipnja 1993. godine preuzela obvezu uključivanja u Program očuvanja genofonda europskih šuma. Potpisom pisma namjere (gospodin ministar Ivan Tarnaj, dipl.ing.šum.) u listopadu 1994. godine, Hrvatska je postala članicom Međunarodnog instituta za genetske biljne resurse (IPGRI). Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi 5.000 USD, koju naša zemlja nažalost nije uplatila za 1994. i 1995. godinu (Tablica 1 i 2). Za nacionalnog koordinatora imenovan je dr.sc. Joso Gračan, ravnatelj šumarskog instituta, Jastrebarsko, koji je sudjelovao u radu Nadzornog odbora. 283 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 70 <-- 70 --> PDF |
J. Gračan: PRVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORAMEĐUNARODNOG INSTITUTAZA BILJNE GENETSKE RESURSE Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 283-2! NADZORNI ODBOR Potpisom pisma namjere, Hrvatska kao redovni član Pregled europskih zemalja učlanjenih u imenovala je nacionalnog koordinatora kao službenu EUFORGEN i godišnja članarina Tablica 1 osobu zaduženu za kontakte sa sekretarijatom za sva pitanja vezana uz Program očuvanja genofonda europskih šuma. Nadzorni odbor čine svi nacionalni koordinatori zemalja, članica Instituta. Nadzorni odbor je odgovoran za provođenje Programa i sastaje se svake treće godine, radi: - određivanja prioriteta; - pregleda postignutog napretka i rasprave slijedećih aktivnosti; - utvrđivanja proračuna za izvršenje Programa; - pregleda financijskih izvješća sekretarijata Instituta; - davanja preporuka za budućnost Programa uključujući i razvoj mrežnih istraživanja za nove vrste; - raspravlja važna pitanja za konzervaciju šumskih genetskih resursa u Europi. Trajanje Programa planirano je inicijalno za 5 godina, te će se Nadzorni odbor prvi put sastati krajem druge godine (studeni 1995) i na početku pete godine. Na drugom sastanku Nadzorni odbor će dati preporuke u svezi budućnosti EUFORGEN-a. Zadaće nacionalnih koordinatora su slijedeće: - sudjelovanje na sastancima Nadzornog odbora; - osiguravanje potrebnih resursa za provođenje Programa; - veza između sekretarijata i odgovornog ministarstva (poljoprivrede i šumarstva); - veza između sekretarijata i nacionalnih institucija uključenih u aktivnosti u svezi šumskih genetskih resursa; - imenovanje odgovornih i suradnih članova za pojedinu vrstu drveća i održavanje kontakata s njima; - pomoć nacionalnim ustanovama pri otklanjanju svih zapreka za postizanje uspjeha. IZVJEŠĆE Dr.sc. Jozef Turok, koordinator u Međunarodnom institutu (IPGRI) izvjestio je Nadzorni odbor o jednogodišnjem radu na Programu očuvanja genofonda europskih šuma. Ukratko je opisao povijesni razvoj EUFORGEN-a spomenuvši kako Međunarodni institut ima 24 redovna člana i nekoliko promatrača. Glavne zadaće EUFORGEN- a tijekom 1995. godine bile su: intenziviranje suradnje između nacionalnih koordinatora i sekretarijata Instituta; izrada mrežnog plana istraživanja za tri "pi- Zemlja Albanija Austrija Bjelorusija Belgija Bugarska Hrvatska Cipar Republika Češka Danska Estonija Finska Francuska Njemačka Grčka Mađarska Island Irska Italija Latvija Lihtenštajn Litva Luksemburg Makedonija Malta Moldavija Monako Nizozemska Norveška Poljska Portugal Rumunjska Rusija O RADU Član od srpanj 1995 svibanj 1995. siječanj 1995 studeni 1994. prosinac 1993. svibanj 1994. lipanj 1994 prosinac 1993 rujan 1995. listopad 1995. listopad 1994. listopad 1994. travanj 1995. svibanj 1995. prosinac 1993. travanj 1994. lipanj 1994. veljača 1995. ožujak 1994. Cod. članarina 2000 10000 000 10000 5000 5000 2000 5000 10000 5000 10000 30000 30000 5000 5000 2000 5000 30000 5000 2000 5000 5000 2000 2000 5000 2000 10000 5000 5000 5000 5000 30000 lot" vrste šumskog drveća; popis zemalja učesnica na pojedinim mrežnim planovima; objavljivanje tri izvješća o održanim sastancima za ove tri "pilot" - vrste: Picea abies, Populus nigra i Quercus suber. Prof.dr.sc. Ante Krstinić i mr.se. Davorin Kajba, sudjelovali su u radu u izradi mrežnog plana za Populus nigra (članak: Konservacija genetskih resursa topola i stablastih vrba). Nije održan sastanak i izrađen mrežni plan istraživanja za plemenite listače (javori, trešnje, jaseni i druge). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 71 <-- 71 --> PDF |
J. Gračan: [´RVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORA Ml HUN \ RODNOG INS´l ITUTAZA B1I, INI-, GI-.NITSKI-RI.SURSE Šumarski list br. 5-6, CXX (19%), 2S3-287 USTROJSTVO PROGRAMA ZAŠTITE GENOFONDA EUROPSKIH SUMA Nadzorni odbor je na sastanku raspravio ciljeve, ustrojstvo i zadatke različitih tijela EUFORGEN-a. Dr.sc. Jozef Turak, koordinator je obrazložio dokument (IPGRI/ FAO, Rim, rujan 1993). Na sastanku su raspravljeni različiti aspekti toga programa. Prilikom rasprave o principjelnim ciljevima, EU- FORGEN-u je dana potpora kao mehanizmu preko kojega se primjenjuje međunarodna suradnja na provođenju Rezolucije 2 donesene u Strasbourgu, ali je zaključeno da donošenje odluka u svezi gospodarenja i financiranja genetskih resursa je odgovornost svake zemlje članice. Tijekom rasprave istaknuta je važnost dobre suradnje između sekretarijata (koordinator dr.sc. J.Turak) i odgovornih ministara, kao i održavanje regularnih kontakata s članicama mrežnog plana u svakoj zemlji, što je obveza nacionalnog koordinatora. Međunarodni koordinator treba održavati čvrstu vezu s nacionalnim koordinatorima. Potvrđena je opća odgovornost Nadzornog odbora za provođenje Programa. Zaključeno je da će se Nadzorni odbor sastajati svake treće godine, ali po potrebi se može sastati i prije. Nadzorni odbor zahtjeva da sekretarijat izradi financijsko izvješće krajem svake godine, koji treba dostaviti svakom članu. Nadzorni je odbor prihvatio ustrojstvo Programa zaštite genofonda europskih šuma. PRIPREME ZA ČETVRTU MEĐUNARODNU TEHNIČKU KONFERENCIJU O BILJNIM GENETSKIM RESURSIMA Četvrtu međunarodnu tehničku konferenciju o biljnim genetskim resursima organizira FAO, a održat će se u Leipzigu, Njemačka od 17. do 23. lipnja 1996. godine. Konferencija će raspravljati svjetski status i prioritete konzervacije biljnih genetskih resursa, uključivši i raznolikost šumskog drveća. EUFORGEN je dao svoj prilog kao neslužbeni menadžer u pripremi materijala o šumskim genetskim resursima u Europi. Europske zemlje su dale informaciju putem Upitnika o šumskim genetskim resursima. Upitnik je dostavljen svim zemljama članicama FAO-a putem FAO - Odjela za šumarstvo u ožujku 1993. godine. Na zahtjev FAO-a, države su pripremile i nacionalna izvješća o biljnim genetskim resursima. Osoblje Međunarodnog instituta za Europu usko je surađivalo u izradi regionalnog izvješća, a dr.sc. J.Turak dao je značajan prilog u izradi dijela izvješća o šumskim resursima. Nažalost, šumarski dio je u nekim nacionalnim izvješćima izostavljen ili je vrlo slab. Sudjelujući u pripremi nacionalnog izvješća za Republiku Hrvatsku (prof.dr.sc. A.Krstinić i dr.sc. J.Gračan), dostavili su Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, pismeni prijedlog za dopunu istog glede šumarstva. Obzirom da je šumarstvo u većem broju zemalja uključeno u poljoprivredu, to je ono gotovo uvijek institucionalno u slabijem položaju. Regionalni sastanak o biljnim genetskim resursima, koji je održan u Nitri, Slovačka, tijekom mjeseca rujna 1995. godine, bio je najvažniji događaj u pripremnom procesu u Europi. U radu sastanka sudjelovali su delegati 35 zemalja, kao i promatrači nekoliko nevladinih organizacija, Europske komisije, FAO i IPGRI. Na sastanku Nadzornog odbora raspravljano je prethodno izvješće sa sastanka u Nitri. Predloženo je da se preporuke za Globalni plan akcije izlože na četvrtoj međunarodnoj konferenciji u Leipzigu (17. do 23. 06. 1996), koje se odnose na nacionalne programe, suradnju u području biljnih genetskih resursa na nacionalnoj, regionalnoj i subregionalnoj razini, komplementarnost između in situ i ex situ konzervacije, privatizaciju javnih kolekcija, manje vrijedne vrste drveća, inventuru biljnih genetskih resursa, istraživanja, usavršavanja i međunarodnu suradnju. Na sastanku Nadzornog odbora zaključeno je da EUFORGEN u suradnji sa FAO, IUFRO i drugim relevantnim organizacijama predstavlja platformu u implementaciji komponenti šumskih genetskih resursa Globalnog plana akcije u Europi. Istaknuto je također kako se strategije i metodologije primjenjene na konzervaciju i potrajnu uporabu šumskih genetskih resursa razlikuju od genetskih resursa žitarica. Nadzorni odbor je istakao važnost da nacionalni delegati na 4. međunarodnoj konferenciji u Leipzigu u svoja izlaganja uključe i šumarski dio. Također je predložio, da FAO u pozivu za konferenciju naglasi važnost šumskih genetskih resursa. U tom smislu, Nadzorni odbor misli da bi bilo važno sudjelovanje kako biljnih tako i šumarskih eksperata na konferenciji. SEMINAR O OČUVANJU EUROPSKOG ŠUMSKOG GENOFONDA Seminar Europske radne grupe o očuvanju europvrte međunarodne tehničke konferencije o biljnim geskog šumskog genofonda održan je odmah po završetnetskim resursima. FAO je dao financijsku potporu za ku sastanka Nadzornog odbora, tj. 21. studenog 1995. sudjelovanje delegata iz 4 europske zemlje, koje nisu godine, kao prilog europskih zemalja pripremama četčlanice EUFORGEN-a. U radu ovog sastanka bili su |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 72 <-- 72 --> PDF |
J. Gračan: PRVA SJEDNICA NADZORNOG ODBORA MEĐUNARODNOG INSTITUTAZABILJNh GENETSKE RESURSE Šumarski list br. 5-6, CXX( 1996), 283-287 nazočni delegati iz 27 europskih zemalja, među kojima šumskih genetskih resursa; konzervacijske strategije i Hrvatske. Radna grupa radila je u 4 sekcije: uvodna primijenjene u europskim zemljama i subregijama; euobrazloženja; razvoj strategija konzervacije i uporabe ropski šumarski prilog Globalnom planu akcije. POTREBA MREŽNIH ISTRAŽIVANJA ZA DODATNE VRSTE DRVEĆA Temeljem Rezolucije 2, izrađeni su mrežni planovi za četiri "pilot" vrste. Izabrane vrste {Picea abies, Populus nigra, Quercus suber i plemenite listače) ne predstavljaju samo nacionalne prioritete za konzervaciju najveće raznolikosti na razini vrste, nego i različite tipove ekološko geografske i genetske distribucije i reproduktivnih sistema. Tijekom nekoliko posljednjih godina nedvojbeno se ukazala potreba izrade mrežnih planova za nove vrste. Nadzorni odbor smatra kako će dodatna fleksibilnost osigurati bolju osnovu za suradnju. Mrežni plan istraživanja na nivou vrste efektivno pokriva sve aspekte konzervacije gena šumskih vrsta drveća. Dogovoreno je da se u plan istraživanja uključe i vrste koje nisu "pilot". Koje vrste uz "pilot" vrstu će se uključiti ovisi o zemljama članicama tog mrežnog plana. Predloženo je proširenje postojećih i izrada novih mrežnih planova: -Picea abies (proširenje na ostale "socijalne", i specijalno borealne četinjače), - Populus nigra (proširenje prema ostalim brzorastućim listačama nizinskih šuma) -Quercus suber (proširenje prema zimzelenim mediteranskim hrastovima) - Plemenite listače (bez proširenja) - "Socijalne" listače (novi mrežni plan uključujući europske Quercus vrste i Fagus sylvatica). Predloženo je da se kriteriji za određivanje članova promatrača po mrežnim planovima modificiraju. Radi toga je broj mrežnih planova po zemljama povećan za jedan u odnosu na dosadašnji broj. Tako Hrvatska ima mogućnost da sudjeluje u 3 mrežna plana (godišnja članarina 5.000 USD). Ukupan broj godišnjih sastanaka ovisit će o proračunu. Nadzorni odbor je prihvatio nastojanja sekretarijata da se godišnje održavaju po 4 sastanka. NACIONALNE I MEĐUNARODNE OBVEZE Predstavnici svih zemalja kratko su izvjestili o aktivnostima u svezi šumarskih genetskih resursa. Razlike u pristupu su očite, neke su zemlje izvjestile o iskustvima koja su stekle u izradi ili već izrađenoj nacionalnoj strategiji. Nadzorni odbor je preporučio da svaka zemlja članica izradi nacionalnu strategiju očuvanja (konzervacije) šumskih genetskih resursa. Da bi se taj cilj ostvario potrebno je imati odgovarajuću zakonsku regulativu. Zaključeno je da Sekretarijat Međunarodnog instituta kompilira raspoloživu zakonsku regulativu u području šumskih genetskih resursa, analiziraje i dostavi zemljama članicama. Učesnici iz Njemačke, Rumunjske, Slovenije i Turske koji su kao promatrači sudjelovali u radu Nadzornog odbora, izrazili su želju za uključivanjem u EUFORGEN. Nadzorni odbor je istakao važnost povezanosti između očuvanja genofonda šuma, uzgajanja i gospodarenja šumama, kao i želju za sudjelovanjem šumara praktičara u aktivnostima EUFORGENA-a. Potrebna su nova istraživanja da bi se uzgajanje šuma unaprijedilo kako bi se na dugi rok očuvala genetska raznolikost. U širokoj raspravi je također istaknuto kako i zaštićeni objekti mogu doprinijeti očuvanju genetskih resursa kao oblik opće strategije zaštite određene vrste. Pravilnike koji reguliraju sakupljanje reprodukcijskog materijala (za konzervaciju i istraživačke svrhe) u zaštićenim objektima treba pažljivo proučiti sa odgovornim ustanovama radi maksimalnog uspjeha. Posebna važnost dana je tzv. manje vrijednim vrstama, kojimaje ugrožen opstanak ili genetska erozija. Nadzorni odbor smatra kada je u pitanju očuvanje genofonda domaćih vrsta, da također treba u mrežne planove uključiti i važne introducirane vrste. SURADNJA EUFORGEN-a SA IUFRO I DRUGIM ORGANIZACIJAMA Nadzorni odbor također smatra da suradnja sa IUFRO-om (Međunarodna unija šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija) i drugim relevantnim međunarodnim organizacijama treba biti na principu komplementarnosti, kako bi ta suradnja bila uspješna u očuvanju genofonda europskih šuma. IUFRO su svojim ra dnim grupama kako o izučavanju provenijencija, oplemenjivanju i genetskim resursima, tako i grupama orijentiranim na vrste drveća, osiguravaju solidan znanstveni i istraživački temelj od kojeg EUFORGEN može samo imati koristi. Raspravljeni su i drugi programi (UNESCO "čovjek i biosfera", WWF i IUCN). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 73 <-- 73 --> PDF |
J.Gračan: PRVASJEDNICANADZORNOG ODBORAMEĐUNARODNOGINSTITUTAZABILJNE GENETSKE RESURSE Šumarski list br. 5 6, CXX (19%), 283-287 PROMICANJE SVIJESTI ZA OČUVANJE ŠUMSKIH RESURSA Vrlo važna zadaća EUFORGEN-a je promicanje u skim resursima u domaćim tiskovinama. Međunarodni javnosti važnosti genetskih potencijala šumskog drveinstitut (IPGRI) može osigurati tiskovni materijal i saća i njihovih ekosustava. Informacije i izvješća naročito vjete. Na sastanku Nadzornog odbora prikazana je vijavnim osobama (političarima) mogu također pridonideo kazeta iz Nizozemske u svezi važnosti šumskih gejeti potpori za istraživanjima i primjenom u praktične netskih resursa. svrhe. IPGRI ima dugo iskustvo u promicanju javne svije Nadzorni odbor se složio kako nacionalni programi sti. Tiskovine Newsletter for Europe, In Defense of Diimaju najveći značaj u povećanju javne svijesti. Nacioversity, Geneflow i drugi, promiču važnost genetskih nalni koordinatori i članovi mrežnih planova trebaju resursa šumskog drveća i ističu potrebu međunarodne objavljivati i pratiti radove (članke) o šumskim genet-suradnje. ZAKLJUČAK 1. Potpisom pisma namjere u listopadu 1994. godine, Republika Hrvatska je postala redovnom članicom Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse sa sjedištem u Rimu. Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi 5.000 USD, koju naša zemlja nije podmirila za 1994. i 1995. godinu. Dr.sc. Joso Gračan, ravnatelj šumarskog instituta, izabran je za nacionalnog koordinatora. 2. Republika Hrvatska je uključena u Program očuvanja genofonda europskih šuma. Sudjeluje u mrežnim istraživanjima za: Populus nigra (prof.dr.sc. Ante Krstinić), Picea abies i "plemenite" listače (dr.sc. Joso Gračan). Donošenje odluka u svezi gospodarenja i financiranja u nadležnosti je svake članice. 3. Nadzorni odbor na prvoj sjednici prihvatio je izvješće o radu i financijsko izvješće od listopada 1994. do studenog 1995. godine, uz zamolbu da zemlje članice IPGRl-a podmire svoje financijske obveze što je moguće prije. 4. Nadzorni odbor je odgovoran za provođenje Programa očuvanja genofonda europskih šuma. Sastaje se svake treće godine, a po potrebi i prije. Nadzorni odbor je na prvoj sjednici prihvatio ustrojstvo EUFORGEN-a i njegovih tijela. 5. Međunarodni koordinator IPGRI-a obvezan je usko surađivati s nacionalnim koordinatorima i odgovornim ministarstvima. Nacionalni koordinatori odgovorni su za provođenje Programa u koji je zemlja uključena, kao i za suradnju s međunarodnim koordinatorom. 6. Četvrta međunarodna tehnička konferencija o biljnim genetskim resursima u organizaciji FAO održat će se u Leipzigu, Njemačka od 17. do 23. lipnja 1996. godine. 7. Nadzorni odbor Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse - Sekretarijata za šumarstvo zamoljava odgovorna ministarstva da nacionalni delegati na Konferenciji u svoja izlaganja uključe i ekspertize o očuvanju šumskog genofonda. Poznata je činjenica kako je šumarstvo često u mnogim europskim zemljama zapostavljeno ili zakinuto jer se nalazi u drugim ministarstvima. 8. Nadzorni je odbor preporučio FAO, da prilikom slanja poziva za 4. Konferenciju o biljnim genetskim resursima naglasi važnost očuvanja europskog šumskog genofonda. 9. Nadzorni odbor, također predlaže da se preporuke sa regionalnih seminara (Berkeley, Kalifornija; Toronto, Kanada; Nitra, Slovačka) izlože na 4. Konferenciji. 10. Nadzorni odbor je prihvatio da se postojeći mrežni planovi istraživanja prošire i dopune s novim, i to: - Picea abies (proširi na ostale "socijalne" i specijalno borealne četinjače); - Populus nigra (proširi prema ostalim brzorastućim listačama nizinskih šuma); - Quercus suber (proširi prema zimzelenim mediteranskim hrastovima); - Plemenite listače (bez proširenja) i novi - "Socijalne" listače (uključuje europske Quercus vrste i Fagus sylvatica). 11. Nadzorni odbor je preporučio da svaka zemlja članica izradi vlastitu strategiju očuvanja šumskog genofonda, vodeći računa o zakonskoj regulativi. 12. Istaknuta je važnost unapređenja metoda uzgoja šuma i povezanost između šumskih genetskih resursa, oplemenjivanja šumskog drveća, gospodarenja šumama i uključivanja šumara praktičara u Program EUFORGEN. 13. Istaknuta je i važnost zaštićenih objekata u očuvanju genofonda određene vrste, kao i pažljiv pregled i revizija kriterija o sabiranju reprodukcijskog materijala u zaštićenim objektima. 14. Nadzorni odbor preporuča unapređenje i povećanje suradnje IPGRI-a i EUFORGEN-a sa relevantnim međunarodnim organizacijama (FAO, IUFRO, NGO, UNESCO i druge). 15. Naglašena je potreba promicanja svijesti kod građanstva glede važnosti i očuvanja europskog šumskog genofonda. Dr. se. Joso Gračan, Šumarski institut, Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 74 <-- 74 --> PDF |
OBLJETNICE 70 GODINA INOVACIJE (1926 - 1996), 70 GODINA RAZVOJA FIRME STIHL U godini u kojoj slavimo sto pedesetu godišnjicu Hrvatskog šumarskog društva, bilježimo i 100 godina od rođenja inženjera strojarstva Andreasa Stihla - oca motorne pile. Želja nam je da nizom članaka tvorničke dokumentacije STIHL-a, upoznamo širu šumarsku javnost u Hrvatskoj s razvojem motorne pile i razvojem tvornice Andreas Stihl, vodećeg i najvećeg proizvođača u proteklih 70 godina. Slika 1. Montaža tridesetih godina: mnogo ručnog rada u pogonu Bad Can nstattcr. Već tada STIHL je sam konstruirao i proizvodio sve kom ponente motorne pile - motor, vodilicu i lančanik. Od dva djelatnika do internacionalnih grupacija: 70 godina STIHL-a - Uspjeh obiteljskog poduzeća Waiblingen, Veljača 1996. Na početku je postojala ideja da se pomoću jednog stroja olakša teški rad u šumi. Ostvarenjem te ideje u obličje "STIHL stroja za obaranje drveća", započeo je napredak koji je STIHL pilu uvrstio u najveću svjetsku klasu. Prošlogodišnji promet od preko 1.6 milijardi DEM, uz pile, postignut je također i širokom paletom ostalih motornih uređaja. Visoka kvaliteta, tehničke inovacije i svjetski orjentirani prodajni sustav jamstvo su uspjeha. Njemačko obiteljsko poduzeće, osnovano prije 70 godina sa samo dva zaposlenika, danas je velika internacionalna grupacija. Preko 5000 djelatnika u cijelom svijetu danas radi na dovršavanju STIHL motornih uređaja. Inženjer strojarstva Andreas Stihl, 1926. godine započeo je rad s jednim zaposlenikom. 1930. već je 30 uposlenih proizvodilo motorne pile, 1964. uposlenih je 1000, 1971. godine broj uposlenih je 2000, a 1987. godine broj uposlenih se popeo na 4000. Slika 2. Savršeni odnos snage i mase, ergonomski savršeno obličje, koje jamči potpunu sigurnost. Sve su to oznake moderne profesionalne STIHL pile. Uz savršenost i sigurnost zaštitnog odijela, važan čimbenik je i ugoda nošenja. Današnji prihodi i dobiti investiraju se u napredak mnogobrojnih novih uređaja. U početku je bilo obrnuto. U tvornicio strojeva Andreasa Stihla u Stuttgartu 1926. godine proizvodila se oprema za parne kotlove, kako bi se zaradio novac za razvoj motorne pile. Od "Prodajnog ureda Sjever" do svjetske prodaje Koliko je važna savršena prodaja, bilo je jasno osnovaču firme Andreasu Stihlujoš prije 70 godina. Dvije |