DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 67     <-- 67 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


IMAJU LI PRIVATNE SUME GOSPODARA?


"Šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva gospodari
njihov vlasnik na temelju programa za gospodarenje šumama. Ako vlasnici
šuma ne provode mjere ili ne izvrše radnje predviđene programom, za
obavljanje tih mjera i radnji ovlašteno je poduzeće za šume. "


To je otprilike skraćena verzija odredaba članaka 34
-36 Zakona o šumama. Mislimo da nije potrebno upozoravati
struku na sve ostale odredbe ZOŠ-a u pogledu
osiguranja sredstava za podmirenje troškova izrade i
provođenja programa za gospodarenje privatnim šumama
(čl. 69), plaćanje šumskog doprinosa (čl. 70 a), nadzora
(čl. 75-81) i konačno kaznenih odredbi (čl. 82- 89).


Ako je vjerovati u ažurnost katastarskih podataka o
površini, RH ima 458.342 ha privatnih šuma i šumskih
zemljišta. Sa izuzetkom privatnih šuma Gorskog kotara,
opća ocjena sačuvanosti privatnog šumskog posjeda,
njegove kvalitete, produkcije drveta i općekorisnih
funkcija izrazito je loša. Njihov pak udio u ukupnoj površini
šuma i šumskog zemljišta Hrvatske od 18,6 % uz
prethodnu ocjenu kvalitete, svakako je nalog za mobili


zaciju struke i države sa jedinim ciljem, da se i u tim šumama
osigura potrajnost zadovoljavajuće proizvodnje
drveta i općih koristi od šuma.


Zakon o šumama iz 1983. godine (NN 54/83) naložio
je obvezu izrade programa za gospodarenje privatnim
šumama. Temeljite izmjene Zakona o šumama iz
1990. godine (NN 41 /90) u cjelosti su prihvatile iste obveze
u pogledu gospodarenja privatnim šumama, pa je
proteklih 10-tak godina dovoljno vrijeme za analizu uspješnosti
ili uopće provodljivosti Zakona o šumama u
privatnom šumskom posjedu.


Pri ruci mije relativno mali uzorak (7.047 ha) bilance
gospodarenja za razdoblje 1986. - 1995. godina za
tri gospodarske jedinice privatnih šuma na području
bivše općine Vrbovec.


Evo ukratko slike, inače uredno vođene evidencije o izvršenju propisanog etata, odnosno uzgojnih radova za


proteklih 10 godina.


VRSTA DRVETA


HRAST
JASEN
BUKVA
GRAB
BAGREM
OTB
JOHA
OMB
CRNOGORICA


UKUPNO


Izvršenje sječa (u m3)
PROPIS IZVRŠENJE %
63.269
10.857
14.863
33.450
26.553
4.262
11.164
1.903
639
166.960
34.127
2.913
4.376
3.934
3.523
1.818
1.474
815
140
53.120
53,9
26,8
29,4
11,8
13,3
42,6
13,2
42,8
21,9
31,8
281




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Izvršenje šumskouzgojnih radova (u ha)


VRSTA RADA PROPISPRIPREMA STANIŠTA 1.078POŠUMLJAVANJE 1.072POPUNJAVANJE 18NJEGAPODM.IML. 1.205ČIŠĆENJE 678
UKUPNO 4.051


U nužnom komentaru ovih kratkih tabelarnih prikaza
izvršenja propisanih radova iz programa za gospodarenje
privatnim šumama svakako treba znati slijedeće:


a) Izvršenje sječa, (31,8 %) mjereno po doznaci i izdavanju
popratnica svakako je iskrivljena slika istine.
Sječe se i prometuje sa znatno većim količinama drveta
i dakako izvan kontrole nadležnih organa inspekcije.


b) Tragičnu istinu za sudbinu privatnih šuma Hrvatske
iskazuje skoro totalno neizvršenje propisanih uzgojnih
radova, gdje svakako nema mjesta "bojazni" da
je nešto učinjeno izvan kontrole.


Ako ove konstatacije na uzorku privatnih šuma bivše
općine Vrbovec vrijede za veći dio provatnih šuma
Hrvatske (osim šuma Gorskog kotara) onda si kao struka
moramo postaviti nekoliko pitanja:


1. Koliko je razumno ulagati novac u izradu programa
za gospodarenje privatnim šumama ako se oni u pogledu
sječa ostvaruju bez kontrole, a u pogledu uzgojnih
radova neizvršavaju uopće?
2. Koliko je opravdano da financijska sredstva za izradu
i provedbu programa osiguravaju samo oni gospoIZVRŠENJE
%
49 4,5
49 4^6
1 5^5
2 0^2


101 2,5


dari koji imaju što sjeći i tu sječu vrše po propisanoj
proceduri doznake, žigosanja i izdavanja popratnica za
drvo?


3. Koliko je zakonski utemeljena solidarnost nad tako
izdvojenim financijskim sredstvima i do koje se granice
ona mogu preljevati unutar privatnog vlasništva
nad šumom?
4. Nebi li možda bilo bolje i pravednije rješenje za
osiguravanje sredstava plaćanjem doprinosa iz katastarskog
prihoda od šuma (čl. 69 toč. ZOŠ-a)?
5.1 na kraju, uočavanje i ocjena stanja, inicijativa za
promjene u zakonskoj regulativi, upozoravanje države i
pokretanje akcija, pripada šumarskoj struci.
Ako smo svijesni da privatne šume u Hrvatskoj
nemaju dobrog gospodara, a ništa ne poduzimamo
za izmjenu takvog stanja; od zakonske regulative pa
do stjecanja povjerenja kod vlasnika šuma u poštivanje
njegovih prava i našu dobru namjeru, nitko
nas neće moći osloboditi i moralne odgovornosti
zbog toga što nismo ništa činili.


Tomislav Starčević, dipl. inž. šum.