DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 57     <-- 57 -->        PDF

T. Diraitrov: KRATAK PRIKAZ RAZVOJAKAMADSKOG SUS TA\ AOC JKNK OPASNOSTI OD ŠUMSKOG POŽARA.. ski list br. 5-6. CXX (1996). 267-273
vatre. Prihvaćenje novi pristup koji uzima u obzir dodatne
učinke brzine vjetra i nagiba na širenje vatre u nizu
situacija. Za najnoviju inačicu sustava FBP odabran
je pristup koji upotrebljava vektore kako bi se odredila
brzina širenja vatre i smjer širenja. Utjecaj vjetra i nagiba
na brzinu širenja zbrajaju se. Da bismo zbrojili podjednako
utjecaje, nagib se pretvara u "brzinu ekvivalentnog
vjetra". Koncept je iscrpnije obrađen u McAlpineidr.
(1991).


— sadržaj vlage u lišću
Sadržaj vlage u lišću crnogorice uvelike utječe na
dvije osobitosti vladanja vatre u crnogoričnim šumama,
i to u započinjanju vatre i brzine širenja vatre u krošnjama
(Van Wagner 1977b). Sadržaj vlage u lišću varira od
minimum 85% do maksimum 120%, ovisno o godišnjem
dobu. Razdoblje relativno niskih vrijednosti u
proljeće i rano ljeto, uzima se kao proljetni minimum.
Taj minimum uglavnom je fiziološki, i prije je posljedica
privremena porasta u suhoj težini nego stvarna opadanja
stanične vode (Little 1970b; Gary 1971).
Razvijena je metoda radi procjene sadržaja vlage u
lišću iz jednostavnih ulaza poput nadnevka, geografske
lokacije i nadmorska visine. Modeli vlage živog goriva
u budućnosti će svakako biti poboljšani, a bit će tako i s
modelima vlage mrtva goriva. Prema tomu, očekuje se
bolje razumijevanje i modeliranje učinaka živih biljaka
na vladanje šumskog požara.


Slika 3.


IZOLINIJEU GORIVU


Primjena sustava FBP u prevenciji
šumskih požara u našoj zemlji


U proteklih je 14 godina u našoj zemlji indeks opasnosti
od šumskih požara, izračunavan na temelju kanadskog
sustava FW1, prilagođen podneblju priobalnog
dijela krša (Dimitrov 1987). Klase opasnosti izračunavale
su se mjerenjem određenih meteoroloških elemenata
dobivenih iz klasične mreže meteoroloških
postaja priobalnog dijela krša, koja u cijelosti ne odgovara
specifičnoj namjeni požarna gospodarenja, a pokrivenost
je rizičnih područja nedovoljna.


Za uvođenje sustava FBP za pretkazivanje vladanja
šumskog požara, a time i djelotvorno planiranje njegova
suzbijanja, potrebna je u prvom redu uspostava automatskih
meteoroloških postaja, radi neprestana mjerenja
relevantnih meteoroloških elemenata. Potrebno je
ovako prilagoditi ulazne grupe varijabli u sustavu FBP:


- goriva: potrebno je sistematizirati skupove goriva
na priobalnu dijelu Jadrana s otocima i prilagodbe zbog
razlika s gorivim tipovima sustava FBP,
- vrijeme: potrebna je brzina i smjer vjetra, te komponente
FFMC, ISI i BUI iz sustava FWI u stvarnu vremenu
(slika 1). Intenzivna opažačka mreža automatskih
meteoroloških postaja treba biti u prvom redu na
utvrđenim klima-požarnim područjima naše zemlje
(Dimitrov 1987), a to sudalmacija i Istra (slike 3 i 4).
SREDNJEGA NAJNIŽEGA SADRŽAJA VLAGE
(%) ZA SIJEČANJ (RAZDOBLJE 1956-1975.)


Autor T. DIMITROV


- Prikaz primarnog (središnja i
dio južne Dalmacije) i sekundarnog
(dio Istre i Hrvatskog primorja)
klima-požarnog područja.
- Lokacija eksperimentalnoga
laboratorija Makarska (341) u primarnom
klima-požarnom području.
9,4-19,5 Vrijednosti ravnotežnoga sadržaja vlage u gorivu (%)
015-598 Oznaka meteorološke stanice
Granica krša
0 100 km