DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 5 <-- 5 --> PDF |
UVODNI ČLANCI LEADINGS ARTICLES Šumarski list br. 5 6, CXX (1996), 219-224 DRVO - TAJ DIVNI MATERIJAL WOOD - THIS WONDERFUL MATERIAL Marijan BREŽNJAK* Drvo, kao materijal, dakle, materija od koje nešto proizvodimo, proizvod je živog organizma - stabla, šume. Kada kažemo: proizvod je živog organizma, proizvod nečega što se na određeni način rada, što raste, što se razvija pa i umire, zar ne izaziva neko strahopoštovanje ! Kakav odnos ima čovjek prema tom stablu, prema drvu kad je već stablo izgubilo (ili smo mu mi ljudi oduzeli!) životne funkcije?! Radi svog opstanka, u teškim uvjetima za početak ljudske vrste, drvo smo koristili za izgradnju skloništa , nastamba koje su nas štitile od vremenskih utjecaja i raznih životnih opasnosti. Kao oruđe i oružje, kao epohalno otkriće, drvo se koristilo za vatru. Za sve takve i slične upotrebe, drvo se u početku koristilo bez ili s tek nekom minimalnom obradom. Na većem stupnju svog razvoja, čovjek, već svjestan određenih svojstava drva, sječe i pili stablo te koristi njegove odgovarajuće dijelove za poboljšanje uvjeta svog opstanka i života. Čak i pali velike šumske površine i pretvara ih u obradive poljoprivredne površine. Suma ima u izobilju i čovjek, prirodno zaokupljen sobom, ne misli na - za njega daleku budućnost i mogućnost uništenja šuma i nestanka izvora tog dragocjenog materijala - drva. Interesantno je, i za nas danas , kako je čovjek dok je još stvarao - pa i pomoću drva - uvjete svog opstanka na zemlji, a pogotovo kasnije kad je takve osnovne uvjete već osigurao, imao jedan osjećaj, čak potrebu, Slika 1. Drveni brod iz vremena Vikinga. Muzejski prostor u Bigza estetskim, umjetničkim oblikovanjem drva i prodoyu kraj Osla. izvoda od drva. Podsjetimo se na smirene i monumentalne (iako u relativno malim dimenzijama) drvene egipatske sarkofage te likovna i druga oblikovanja na njima; na vikinške upravo nevjerojatno elegantne vitke brodove, ponekada, sa zastrašujućom glavom na izduženom pramcu (SI. 1). Kad govorimo o brodovima, ne možemo a da se ne podsjetimo i na danas ploveće, uske, s osjećajem za spoj funkcionalnog i lijepog, iz tikovih debala izdubene čamce u deltama Iravadi, Mekonga i drugdje (SI. 2). Slika 2. Maketa čamea izrađenog iz debla tikovine, kakvi se i da Prof. dr. se. Marijan Brcžnjak, Zagreb, Istarska 10 nas koriste npr. na rijeci Iravadi u Burmi. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 6 <-- 6 --> PDF |
M. Brc/Jljiik: DRVO TAJ DIVNI MATERIJAL Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 219-224 Pogledajmo i iz drva maštovito izrađenu raznu opremu za lov i ribolov, za hodanje po snijegu koju koriste Laponaci: neki se od tih predmeta doimlju kao da služe samo za ukras. Koga može ostaviti hladnim pregled konstrukcije asketske arhitekture, stotinama godina starih crkava izgrađenih u Norveškoj iz debala i dasaka bora i smreke, čiji se zvonici simbolično (kao u kamenoj gotici) izvijaju prema nebu (SI. 3). Slika 4. Stara crkvica izrađena iz hrastovine, u Pleso, okolica Zagreba. Slika 3. Nekoliko stotina godina stara crkva, sva izrađena iz drva bora i smreke. Muzejski prostor u Bigdoyu, kraj Osla. Podsjetimo se ovdje i na naše po dimenzijama skromnije ali u svojoj jednostavnoj rustikalnosti lijepe hrastove crkvice u Turopolju i drugdje, sa svojim nepretencioznim ali skladnim niskim piramidalnim zvonicima (SI. 4 i 5). Zadivljuju nas prastare, još i danas prkoseći vremenu, skladne i znalački iz hrastovih tesanih planki izgrađene kuće u Pokuplju, Slavoniji, Hrvatskom Zagorju (SI. 6). Ostajemo upravo zapanjeni pred nevjerojatnom istočnjačkom maštom i vještinom prebogato ukrašenih i izrezbarenih, danas već zapuštenih, palača usred Katmandua, izrađenih iz tikovine ili drugih na vremenske utjecaje otpornih vrsta drva ... I tako bismo mogli nastaviti s nabrajanjem primjera diljem svijeta o korištenju drva u ljudskoj povijesti, ne samo kao izvanrednog materijala za zadovoljavanje naj-Slika 5. Stotine godina stara crkvica iz hrastovinekuplja, nedaleko Zagreba. na području Po |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 7 <-- 7 --> PDF |
M. Brc/mak: DRVO TAJ DIVNI MATF.RIJAL Šumarski list br. 5-6, CXX (19%), 219-224 m$mm ^V.^ -ri,;^A «- ..:I^MI&--A ,;» Slika 6. Primjer karakteristične stare hrastove stambene kuće na području Pokuplja, nedaleko Zagreba. različitijih životnih potreba, nego i za duboko u čovjeku usađenu potrebu za duhovnim izražavanjem, za stremljenje k lijepom. Zašto sve ovo pišemo? Zato da bismo - obogaćeni iskustvima i saznanjima prošlosti - potakli danas na razmišljanje u svezi s dva pitanja o drvu. Prvo, pristup i način prerade drva, i drugo, kako i u koje svrhe koristiti drvo. Pritom mislimo na naše današnje životne okolnosti, ali istovremeno gledamo i na budućnost. Kod prerade drva dajemo posebnu težinu izradi masivnog drva, ili kako to tradicionalno zovemo "pilanskoj" preradi drva **. Naime, piianska prerada drva, proizvodnja piljenoga materijala, s više je gledišta najznačajniji način prerade oblog drva. Proizvodi pilanske prerade - piljeni materijal ili sveobuhvatni izraz: piljenice - najčešći su krajnji materijal za daljnju izradu niza gotovih proizvoda od drva. O drvu govorimo kao o "obnovljivoj" sirovini. Ono to teoretski jest, ako su ispunjeni određeni preduvjeti racionalnog i znanstveno utemeljenog gospodarenja Slika 7. Primjerak višestoljetnog stabla hrasta izvanrednih dimenzi ja debla i izvrsne kvalitete drva. Šume s takvim stablima eksploatirale su se još do početka ovog stoljeća u Slavoniji. šumama. Ipak, pojam te "obnovljivosti" drvne sirovine nije uvijek posve točan ili je bar jako problematičan. Pritom posebno mislimo na kvalitetu i dimenzije trupaca mnogih komercijalnih vrsta drva, koja je u trendu opadanja. Navodimo kao primjer današnji pad u dimenzijama i kvaliteti trupaca slavonske hrastovine, u odnosu na trupce kakvi su se intenzivno izrađivali u drugoj polovici prošlog i još početkom ovog stoljeća (SI. 7 i 8). Ili uzmimo, primjer brzog smanjenja količine visokokvalitetnih trupaca sekvoje na zapadu USA (SI. 9 i 10) ili pak tikovine u Burmi (SI. 11). Ne zaboravimo, također, da su poneke nekad značajne komercijalne vrste drva, danas iz raznih razloga, praktički nestale iz upotrebe. Kao primjer navodimo Juniperus za proizvodnju olovaka u USA (Virginian pencil cedar), pa skoro potpunog nestanka brijesta za preradu na pilanama Hrvatske. Prisjetimo se također ugroženosti šuma hrasta u nizinskim područjima Hrvatske ili jele u Gorskom kotaru. Poznata je devastacija nekoć bogatih velikih šumskih područja u Africi, itd. ** Zvjezdicama smo skrenuli pozornost na činjenicu da se u suvremenoj tehnologiji masivnog drva, pored piljenja, koriste i drugi načini razdvajanja drva. I cjelokupni suvremeni tehnološki, tehnički i organizacijski postupci jako se razlikuju od onih u tzv. "klasičnoj" pilanskoj preradi drva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 8 <-- 8 --> PDF |
M. Brežnjak: DRVO TAJ DIVNI MATERIJAL Šumarski list br. 5 6, CXX (1996), 219-224 Slika 8. Primjerak visokokvalitetnog trupca slavonskog hrasta velikih dimenzija, kakvi su se nekoć izrađivali u Slavoniji. Ako, uz određene, naprijed obrazložene zadrške, prihvaćamo daje drvo obnovljiva sirovina, trebamo biti svjesni daje "proizvodnja" te sirovine dugotrajna i da ima svoju visoku cijenu. Iz tih razloga (a i nekih drugih), u preradi oblog drva (najčešće trupaca) u piljenice, treba nastojati postići što veće i što potpunije iskorištenje trupaca. Kad kažemo "što veće iskorištenje", mislimo na proizvodnju veće količine piljenica, kao daleko najvrijednijeg proizvoda iz određene količine trupaca. Kad kažemo "što potpunije" (upotrebljavamo i izraz "kompleksno"), mislimo i na iskorištenje (posebno u tehnološke svrhe) svih pilanskih ostataka ili nusproizvoda kod proizvodnje piljenica (pojam "otpadak" treba u suvremenoj tehnologiji drva nestati!): krupni ostatak (okorci, okrajci, porupci, odresci), piljevina, iverje, eventualno blanjevina, kora. No, usporedo s nastojanjem za postizavanje što većeg i kompleksnijeg kvantitativnog iskorištavanja, najveću pozornost treba usredotočiti na proizvodnju što kvalitetnijih piljenica ("kvalitativno" iskorištenje trupca). Slika 10. Šuma sekvoje s visokokvalitetnim stablima velikih dimenzija u jednom nacionalnom parku u Kaliforniji. Najobjektivniji ekonomski pokazatelj "kvalitete" piljenica bit će tržišna potražnja za piljenicama određenih karakteristika, odnosno njihova cijena na tom tržištu. Spomenimo da u pojam "kvalitete" piljenica ulazi, pored određenih svojstava i kvalitete samog drva, i način izrade piljenica, kvaliteta i stupanj njihove obrade te dimenzije piljenica. Slika 9. Transport u jednu pilanu u Kaliforniji kvalitetnog trupca sekvoje vrlo velikih dimenzija. Takvih je trupaca danas sve manje (snimka iz 1970. godine). Slika 11.Visokokvalitetni tikovi trupci velikih dimenzija, pripremljeni za izvoz na jednom skladištu u Rangunu 1964. godine. 222 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 9 <-- 9 --> PDF |
M. Brežnjak: DRVO TAJ DIVNI MATERIJAL Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 2 19-224 Slika 12, 13, 14. Primjer korištenja Ne ulazeći u razmatranje i drugih "netehnoloških" okolnosti za svestrano uspješnu pilansku preradu (produktivnost rada, zaštita okoliša i druga pitanja), treba naglasiti da načela postizanja što boljeg kvantitativnog i kvalitativnog iskorištenja trupaca mora biti imperativ u pristupu moderne tehnologije masivnog drva (piianske tehnologije). Upravo s jednim strahom, poštovanjem i znanjem treba prići raspiljivanju trupaca, vivisekciji, jer ne zaboravimo: radi se o činu pretvaranja ži drva u stambenom prostoru (Oslo). vog organizma, stabla, pa trupca u materijal ... Ka kvog li odgovornog čina! Radimo li to uvijek doista odgovorno?! Odgovorno prema prirodi, prema nama samima ... Stoga, da bismo bili u stanju uspješno i odgovor no obavljati taj čin raspiljivanja trupca (a i daljnjeg raspiljivanja proizvedenih piljenica), moramo se prije svega naoružati znanjem! Jer raspiljivanje trup ca, njegovo pretvaranje u piljeni materijal i nije tako jednostavan postupak kako se to doista često čini. Da bismo postigli osnovni tehnološki cilj raspiljivanja tru pca, tj. postizanje njegovog što većeg iskorištenja (i kvantitativnog i kvalitativnog) te izradu što kvalitetni jih piljenica, moramo dobro razmisliti kako, na koji način vršiti piljenje. Dosadašnja brojna znanstvena is traživanja i kod nas i u svijetu, nesumnjivo su pokazala da različiti načini piljenja u datim okolnostima rezulti raju i značajnim razlikama u iskorištenju piianske siro vine. Stoga onaj koji odlučuje o pristupu i načinu raspi ljivanja, mora biti upoznat s rezultatima takvih istra živanja i mora se s njima koristiti. I sami, prema potre bi, možemo vršiti odgovarajuća ispitivanja. Danas, ko rištenjem simulacije piljenja uz primjenu kompjutorske tehnologije, to i nije posebno težak zadatak. Konačno, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 10 <-- 10 --> PDF |
M. Brežnjak: DRVO -TAJ DIVNI MATERIJAL za takve poslove i studije imamo na raspolaganju i odgovarajuće znanstvene institucije. Kad govorimo o načinima raspiljivanja, onda svakako treba imati u vidu i vrste primarnih i sekundarnih strojeva - razne vrste pila i iverača - kojima se to raspirivanje obavlja. Naime, za odabrani način piljenja treba odabrati i za to najpogodnije strojeve, uređaje i alate. Evolucija je u tom pogledu posljednjih nekoliko godina bila jako brza. Tom izboru potrebno je posvetiti najveću pozornost. Drugo važno pitanje u svezi s drvom o kojem raspravljamo, je pitanje korištenja drva u njegovoj finalnoj formi. Polazimo opet od toga da je drvo predragocjeni materijal da bismo ga koristili tamo gdje njegove komparativne prednosti pred drugim materijalima ne dolaze do punog izražaja. Pod komparativnim prednostima drva mislimo na estetska svojstva drva (boja, tekstura, čak i određene "greške" drva), njegovu toplinu u kontaktu s čovjekom, mogućnost lakog oblikovanja i obrade uopće, relativno malu volumnu težinu i druga odgovarajuća svojstva. U tom smislu smatramo Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 2 19-224 da će se masivno drvo u budućnosti koristiti prije svega tamo, gdje ono dolazi u izravni ili neizravni doticaj s čovjekom. Prema tomu, drvo bi se osobito trebalo koristiti u proizvodnji namještaja, za unutrašnja uređenja stanova (zidne obloge, razna stepeništa i si. (SI. 12, 13, 14), za izradu vrata i prozora, za izradu kuća od drveta (gdje za to postoji odgovarajuća sirovina i drugi preduvjeti), proizvodnju parketa i drugih vrsta podova i si. Naravno da drvo ostaje nezamjenjiv materijal kod izrade raznih instrumenata (akustična svojstva drva). Suvremene tehnike ljepljenja drva omogućuju i njegovo uspješno korištenje u arhitektonski oblikovane nosače vrlo velikih raspona (za športske dvorane, zatvorene bazenske prostore, te u druge svrhe). Tehnologije raznovrsne zaštite drva, također, doprinose proširenju njegovog korištenja u date svrhe. Da zaključimo, nemojmo previše misliti o drvu kao "obnovljivoj" sirovini! Smatramo da filozofiju o drvu kao vrlo dragocjenom i skupom materijalu treba prihvatiti s gledišta praktički i kao nešto neobnovljivo, gdje preradom drvo treba što bolje iskoristiti. |