DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Šumarski lis! br. -i 6. (X X (1996), 260 U NEKOLIKO REDAKA DLAKAVE MUHE (BIBIONIDAE) - KORISNI ILI ŠTETNI ŠUMSKI INSEKTI Mnogi još vjerojatno pamte proljeće 1994. godine kada su se u nekim našim krajevima pojavili rojevi "crnih dlakavih muha". Pojava je bila takvog karaktera da su čak i sredstva javnog priopćavanja ponekad senzacionalistički o tome obaviještavala. Zanimanje javnosti stišalo se ubrzo nakon nestanka velikih rojeva ovih insekata. Ipak, kako se radi pretežito o šumskim vrstama, držimo da je potrebno našu stručnu javnost pobliže upoznati s ovom prirodnom pojavom i njezinim značenjem za šumski ekosustav. Kako u naslovu stoji, spomenute su vrste pripadnici reda dvokrilaca, porodice dlakavih muha (Diptera, Bibionidae). Najčešća je u takvim masovnim pojavama vrsta Bibio marci L. Pored nje dolaze još: Bibio johannis L., Bibio hortulanus L. i Philiafebrilis L. Riječ je o insektima koji najveći dio svoga života provedu u površinskom sloju tla, poglavito u sloju otpalog lišća ili iglica. Odmah nakon rojenja i kopulacije, ženke se spuštaju na šumsko tlo gdje odlažu i preko 3000 jaja (Slika 1.) Slika I. Ženka Bibio marci prilikom polaganja jaja. Velik dio jaja i kasnije ličinki ugiba uslijed zimskih hladnoća i reduktivnog djelovanja prirodnog neprijatelja. No s vremena na vrijeme dogodi se da ovi čimbenici zataje, čime se otvara put ekploziji njihove populacije. Takvoj jednoj masovnoj pojavi njihovih ličinki i imaga bili smo svjedokom pretprošle godine. Još ujesen 1993. godine, a osobito u rano proljeće sljedeće godine bili smo informirani o mnoštvu beznogih, prljavosivih ličinki u šumskoj stelji iz nekih naših uprava šuma. Hraneći se listincem ovi saprofitski organizmi pri premaju otpalu lisnu masu za dalju razgradnju i humifikaciju. Na taj način tvore važnu sponu u nesmetanom kruženju tvari u šumskom ekosustavu. Kada pak nastupi doba rojenja, a ono se razmjerno nadmorskoj visini lokaliteta kreće u rasponu od kraja ožujka do sredine svibnja1, dolazi do stvaranja gustih rojeva ovih slabo letećih muha. Lako ih je raspoznati po tome što u letu upada u oči relativno dugački stražnji par nogu, koje im vise s donje strane tijela (Slika 2.). Slika 2. Mužjak Bibio marci sa karakteristično obješenim stražnjim parom nogu. Nesposobne za dulji let vrlo često padaju i u velikom broju teturaju površinom tla. U literaturi se spominje slučaj jedne takve masovne pojave u proljeće 1936. godine kada su se u jednom parku u Stuttgartu odvodni kanali začepili ogromnim masama uginulih insekata. Osim važne i korisne uloge koju imaju u razgradnji listinca, ličinke ovih vrsta mogu se izuzetno pojaviti i kao štetnici najsitnijeg korijenja šumskog drveća. Obično su to šumski rasadnici ili neke netom pošumljene površine koje obiluju velikim brojem mladih nježnih klijanaca. Bude li takvo tlo pod naletom velikih rojeva fertilnih ženki, može doći do pojave šteta i ugibanja uzgajanih vrsta. Ipak, na kraju moramo još jednom naglasiti da su koristi koje imamo od "dlakavih muha" i njihovih ličinki daleko veće od ionako rijetkih sporadičnih šteta do kojih tek izuzetno može doći. Veći broj ovih organizama u tlu predstavlja bogatiju biološku aktivnost, povećani fertilitet i konačno povoljniji hranidbeni status šumskog drveća. najkrupnija i najčešća vrsta Bibio marci imeje dobila po tome što se javlja Mr. se. Boris Hrašovec oko 25. travnja o Sv. Marku. |