DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 44     <-- 44 -->        PDF

J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG
va, broja zaposlenih u kućanstvu te procijenjeno materijalno
stanje ispitanika. Znakovito je da materijalno
stanje obitelji ne ovisi o broju zaposlenih te da se od
plaće skromno može živjeti.


Zemljovlasnici svoje zemljište ponajviše koriste višenamjenski.
Oni prihod od zemljišta nerado navode ili
ga iskazuju izrazito niskim.


U posljednjim godinama ratnih zbivanja stoka je
jako reducirana pa se izvodi zaključak da kontrolirano
stočarenje ne bi trebalo predstavljati opasnost za šume i
pošumljavanje.


Ispitanici konsenzusom podržavaju pripremu i provođenje
akcije obnove degradiranih površina. Oko 60
% ispitanika ne očekuje nikakvu neposrednu korist od
pošumljavanja. S time u vezi oni su ocijenili značaj pošumljavanja.
Ustanovljenje sljedeći slijed važnosti obnove
devastiranih površina: (1) zaštita od erozije, (2)
bolji i zdraviji okoliš, (3) korist za turizam, (4) šume za
iskorištavanje i (5) za ljepši krajolik.


Ispitivanjem stajališta o morfološkim tipovima
stabala, preferirajućim i nepogodnim vrstama drveća,
svojstava stabala - ustanovljene su posebnosti za područja
istraživanja i povezanost interesa lokalnog stanovništva
o tim čimbenicima.


Nebriga i rat glavni su uzroci požara. Ispitanici su


Šumarski list br. 5 6, CXX (I 996), 243-259


voljni sudjelovati u gašenju požara i u vatrogasnoj službi.
Većina domicilnih stanovnika bi besplatno, manji
dio uz naknadu štete dopustili da se ako je to potrebno
preko njihovih parcela izvedu protupožarne prosjeke.


Potrebu sudjelovanja u donošenju odluka u svezi s
pošumljavanjem želi velik broj ispitanog stanovništva.
Najveće zanimanje za suodlučivanje pokazuju zemljovlasnici.


Više od polovice ispitanika sudjelovalo bi u pošumljavanju
uz nadoknadu, to jest očekuju zaposlenje i
posrednu korist od pošumljavanja.


Ispitanici se slažu da u trenutačnoj ekonomskoj situaciji
niti županije niti država nisu u mogućnosti financirati
projekt.


Cjeloviti rezultati socioloških istraživanja mišljenja
i stajališta stanovništva upozoravaju na uvažavanje posebnosti
područja na dugom pojasu Jadranskog priobalja,
te na nužnost usklađivanja različitih interesa lokalnog
stanovništva.


Pod uvjetom da Republika Hrvatska dobije kredit
od Svjetske banke, ti će novci biti djelotvorno utrošeni
ako se lokalno stanovništvo učini suodgovornim za obnovu
i održavanje obnovljenih površina. Rezultati
provedenih socioloških istraživanja predstavljaju prethodna
istraživanja za ostvarenje toga cilja.


I. LITERATURA Literature
1.
Biskup, J. (1993): Šumarska sociologija,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, s. 1-220.
2.
Biskup, J., Vondra, V. (1995): Sociological
analysis of public opinion of the inhabitants for
the coastal forest reconstruction and protection
project. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
p. 1-39.
3.
Supek, R. (1981) : Ispitivanje javnog mnijenja.
Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, s. 1- 467.
4.
Petz , B. (1994): Statistika za praksu. MUP
Hrvatske. Zagreb , s. 1-155.
5.
Pire , B ., Milat, D. (1970): Osnove istraživanja u
zdravstvu. Informator, Zagreb, s. 1-435.
6.*** Sociological analysis in agricultural invertment
project design, FAO Investments centre technical
paper 9, Food and Agriculture organisation of
the United nations, p. 1-84.


7.*** Šumarska enciklopedija 3. (1983), Jugoslavenski
leksikografski zavod, Zagreb, s. 343 -356.


SUMMARY: The research was to reveal the social significance of the Plan
for reforestation and protection of coastal forests. A stratified random sample
of280 interviewed people, all coming from the regions of Senj, Zadar, Šibenik,
Split and Dubrovnik, was used in the research. Similar proportions of people
working in agriculture, tourism, cattle-breeding and others were taken for
each region. The questioning encompassed the socio-economic circumstances
and status of the interviewed; opinions and standpoints of the population in
using the burnt and degraded areas; views upon tree species and forest types;
analysis of the forest fire issue; evaluation of the private forest owners ´problems;
evaluation of the positive and negative attitudes of local population
against the reforestation actions and their suggestions.