DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 41 <-- 41 --> PDF |
J. Biskup. V. Votidra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 243-259 lokalnog pučanstva prema preostalim šumama i obnovljenim površinama. Sudjelovanje u gašenju požara - Taking part in extinguishing fires Samo šest posto ispitanika naveli su da u gašenju požara ne bi sudjelovali. Za nesudjelovanje u gašenju navode više razloga: postojanje plaćenih vatrogasaca, izostankom afiniteta, spolnom pripadnošću, starošću, bolešću i ostalima. Neodlučnost odgovorom "neznani" iskazalo je 22 % ispitanika. Između kategorija ispitanika razlike u odgovorima ne postoje. Lokalno pučanstvo senjskog područja (zajedno za sve kategorije) izdvaja se od ostalih područja jer bi samo njih 53 % sudjelovalo u gašenju šumskih požara. Nakon što se degradirane površine obnove u dobrovoljnoj vatrogasnoj službi sudjelovalo bi većina ispitanika (77 %). S jednom trećinom protiv sudjelovanja izjasnili su se ispitanici senjskog i dubrovačkog područja te ostali građani. Protiv sudjelovanja u vatrogasnoj službi je oko 20 % ispitanika iz ostalih podskupova. Protupožarne prosjeke -Fire-breaks U svezi s požarima bilo je postavljeno više hipotetičko pitanje jer većina ispitanika ne posjeduje zemljište: "Da li bi se ispitanik suglasio ako je to u interesu zaštite od požara, da se bez naknade načine prosjeke preko njegovog posjeda? Na to pitanje potvrdno je odgovorilo čak 83 % ispitanika. Između podskupova ispitanika značajne su razlike: 43 % ispitanika s dubrovačkog područja na to pitanje nije odgovorilo. Sa senjskog područja jedna petina ne bi besplatno za tu svrhu ustupili zemljište. Odgovor ispitanika s dubrovačkog područja može se obrazložiti njihovim trenutačnim statusom. Ispitanici koji svoje zemljište ne bi besplatno ustupili navode razloge u obliku velike štete, ispravnosti dobivanja novčane odštete. Samo jedan ispitanik smatra da protupožarne prosjeke ne pridonose sprečavanju požara. E. PROCJENA PROBLEMA PRIVATNIH SUMO VLASNIKA Problems of the private forest owners Što sa spaljenim površinama? What to do with the burnt down land? Ovo se poglavlje odnosi samo na podskup ispitanika u kategoriji zemljovlasnika. Na pitanje da li žele da se njihovo u ratu devastirano zemljište pošumi odgovor da žele i da se pošumi sadnicama, neovisno o području istraživanja, dalo je 94 % odgovarajućih ispitanika. Na pitanje što bi vlasnicima degradiranog zemljišta najviše trebalo kao pomoć za samostalno pošumljavanje njih više oko 90 % odgovorilo je da im je potrebna stručna pomoč. Sasvim sami ili uz financijsku pomoć nespremni su obaviti obnovu. Može se zaključiti da bez djelotvorno organizirane akcije vlasnici zemljišta u bliskoj budućnosti sami neće moći obnavljati devastirana zemljišta. F. PROCJENE POZITIVNOG I NEGATIVNOG STAVA LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA AKCIJI POŠUMLJAVANJA Positive and negative attitudes of the local population towards the reforesting campaign Stavovi prema pošumljavanju istraženi su na osnovi odgovora kakvu korist percipiraju ispitanici od pošumljavanja i potrebi u sudjelovanju pri donošenju odluka u svezi s pošumljavanjem. Korist od pošumi javan ja Benefits from reforesting Najviše ispitanika od pošumljavanja ne očekuje neposrednu korist (76 %) - korist koju očekuju spada u kategoriju svekolikih funkcija od šuma. Između pod skupova testiranjima su ustanovljene statistički značajne razlike. Neposrednu korist očekuju ispitanici sa zadarskog područja (oko 26 %) i stočari (oko 35 %). Ekonomsku korist u vidu zapošljavanja ili od šuma u funkciji razvoja turizma očekuje oko 10 % ispitanika sa senjskog područja (20 %), stočara (\ 3 %) sa svih ispitivanih područja. Za odgovor "neću imati nikakvu korist" izjasnilo se 10 % ispitanika senjskog područjapribližno toliko stočara. Svoj navod obrazlažu mogućom zabranom ispaše, vlastitom starošću, općom nezainteresiranošću prema pošumljavanju. |