DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 30 <-- 30 --> PDF |
J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ZITLLJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6, (XX (1996). 243-259 U posljednjim godinama rat je kod nas, uza sve ranije čimbenike, bio najdestruktivniji čimbenik uništenja i opožarenja mnogih šumskih površina. Uništenjem šuma, osim ekološke funkcije, također je narušena kulturno-povijesna i estetska funkcija šuma. Te su funkcije za priobalno i otočno područje Republike Hrvatske višestruko značajnije od bioprodukcij ske funkcije šuma. Radi izražene multifunkcionalne i društvene zadaće šume nužna je obnova ratom uništenih predjela priobalja. Budući daje šuma narodno (nacionalno, državno) bogatstvo, zadaća je države (društva) i svakog pojedinca da budućim generacijama ostavi okoliš prikladan za život, daljnji razvoj i opstanak. Šume su važan dio toga okoliša. REKONSTRUKCIJA PRIOBALNIH ŠUMA I PROJEKT ZAŠTITE Coastal forest reconstruction and protection project Vlada RH preuzela je zadaću pripremiti dokumentaciju za ostvarenje projekta obnavljanja šumskih područja u svrhu financiranja obnove kreditima Svjetske banke. Projekt će obuhvatiti obnovu šumske vegetacije na oko 5.000 ha zemljišta s uništenom šumskom vegetacijom. Osim obnove predviđeno je trajno održavanje i njega obnovljenih šumskih površina, preventivna i represivna zaštita od mogućeg ponovnog uništenja požarima ili drugim uzrocima. Rekonstruirane površine trebale bi pomoći obnovu turizma i drugih gospodarskih aktivnosti ovisnih o postojanju šumske vegetacije. Osnovni cilj istraživanja bio je ustanoviti sociološki, to jest društveni značaj Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Budući daje ljudski faktor pri tim aktivnostima, vrlo naglašen, potrebito je saznati kako lokalno stanovništvo percipira svoju poziciju i ulogu u obnovi i zaštiti šuma i kakva im je svijest o pozitivnoj ulozi šuma u priobalju. Rezultati omogućuju implementaciju i realizaciju Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Dobili su se mišljenje i nijansirana stajališta o cijelom poduhvatu, ocjena stupnja interesa stanovništva za prihvaćanje akcije te uvid u kooperativnost pučanstva za akciju. Ocijenjena je ukupna korist od planirane obnove za priobalna područja. Svjetskoj banci, mogućem investitoru, predana je dijagnostička studija [2] izrađena prema kriterijima FAO-a za postupke traženja novčanih sredstava (kredita) za obnovu i razvoj u ratu uništenih gospodarstava [6]. U vrhu informiranja stručne i ostale javnosti u Hrvatskoj o rezultatima sociološke analize za objavu je napisan sažeti prikaz istraživanja. Sociološka studija imala je zadaću - The study had the following objectives: Odrediti stajališta lokalnog stanovništva prema namjeni zemljišta predviđenog za obnovu vegetacije. Istražiti uzroke nastajanja i prijedloge smanjenja paleža šumske i ostale vegetacije na priobalnom području. Ispitati mišljenje stanovništva prema vrstama drveća i tipovima šuma kojima daju prednost pri obnovi šuma. Ispitati promišljanje stanovništva prema planiranju, pripremi i provedbi pošumljavanja te trajnog održavanja i zaštite obnovljenih površina. Ustanoviti interese šumovlasnika, vlasnika poljoprivrednih površina i stočara (vlasnika stoke) za projekt obnove devastiranih površina. Ispitati kriterije vrednovanja obnovljenih površina od strane različitih interesnih grupa stanovništva. Istražiti ovisnost vrednovanja šumskog pokrova i krajolika za različite lokalitete na kojima se šumska površina prostire - naselja, nenaseljena područja te funkcionalne turističke cjeline. Metode istraživanja -Methods of the research Istraživanje je obavljeno anketiranjem pomoću usmjerenog intervjua. Anketiranju je prethodilo preliminarno sondažno istraživanje na zadarskom i senjskom području. U skladu sa studijskim projektom i saznanjima preliminarnog sondažnog ispitivanja sastavljen je upitnik sa 36 pitanja i nizom potpitanja. Pri anketiranju anketar je postavljao pitanja i bilježio odgovore. U svrhu postizanje objektivnosti odgovora ispitanici su ostali anonimni. To je metodološki princip socioloških istraživanja stavova i mišljenja. Računalsku obradu podataka, analize, poopćavanje i sintezu rezultata obavili su sociolozi u suradnji sa šumarima. Pri analizama uporabljene su apsolutne i relativne frekvencije odgovora. Usporedbe su rađene između skupova i podskupova ispitanika, te između područja istraživanja. Jednakost odgovora između podskupova ispitanika testirana je X:-testom, a povezanost odgovora iskazivana je Cramerovim-Fi koeficijentom i koeficijentom kontingencije - C. |