DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI- ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br 5-6 CXX(1996) 243-259 UDK 630* 232: 909: 181.3.001 SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG PODRUČJA ZA PROJEKT ZAŠTITE I OBNOVE PRIOBALNIH ŠUMA SOCIOLOGICAL ANALYSIS OF THE COASTAL PEOPLE´S OPINION ON REFORESTATION AND FOREST PROTECTION PLAN Josip BISKUP, Vend VONDRA * SAŽETAK: Osnovni cilj istraživanja bio je ustanoviti društveni značaj Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Pri istraživanju primijenjen je razmjerni stratificirani slučajni uzorak sastavljen od 280 ispitanika. Ispitanici su bili sa senjskog, zadarskog, šibensko-splitskog i dubrovačkog područja. Na svakom području ispitivanjima je obuhvaćen podjednak broj zemljoposjednika, turističkih djelatnika, stočara i ostalih građana. Rezultati sadrže: (1) socioekonomske uvjete i status ispitanika, (2) mišljenje i stavove pučanstva o korištenju spaljenih i degradiranih površina, (3) stajališta prema vrstama drveća i tipovima šuma, (4) analizu problema šumskih požara, (5) procjenu problema privatnih šumovlasnika, (6) procjene pozitivnog i negativnog stava lokalnog stanovništva prema akciji pošumljavanja te njihove sugestije. Postignuti rezultati omogućuju implementaciju i realizaciju Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Svjetskoj banci, mogućem investitoru, predana je dijagnostička studija izrađena prema kriterijima FAO-a. Time je ispunjen jedan od zahtjeva Svjetske banke u procesu traženja kredita za obnovu i razvoj u ratu uništenih gospodarstava. Ključne riječi: sociološka analiza, javno mišljenje, priobalno stanovništvo, pošumljavanje i zaštita UVOD - Introduction Uska povijesna povezanost ljudskog društva sa šuUtilizacijski aspekt djelovanja ljudi na šumu u mnomom u svim njegovim dosadašnjim fazama razvoja progim dijelovima svijeta prouzrokovao je poremećaje u izlazi iz mnogobrojnih koristi koje šuma pruža čovjeku. biološkoj stabilnosti šume (erozije, poplave, bujični naIz te povezanosti i isprepletenosti proizašli su mnogi asnosi, živi pijesak i goli krš). Sustavnim prosesom obpekti s kojih znanost proučava šumu. Ponekad se radi o nove degradiranih šuma nastoje se zaustaviti degradašumi kao neobičnoj tvorevini prirode, ponekad kao objecijski procesi i sanirati posljedice. ktu postupka društva sa šumom i odnosa prema njoj. Prenapučenost (urbanizacija i turizam) kroz dulje razdoblje razorno djeluje na šume, parkove - na okoliš. Svijest korisnika je na preniskoj razini za sprečavanje * Prof. dr. se. Josip Biskup, Doc. dr. se. Vcncl Vondra, Šumarski fakultet Zagreb degradiranja okoliša. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 30 <-- 30 --> PDF |
J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ZITLLJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6, (XX (1996). 243-259 U posljednjim godinama rat je kod nas, uza sve ranije čimbenike, bio najdestruktivniji čimbenik uništenja i opožarenja mnogih šumskih površina. Uništenjem šuma, osim ekološke funkcije, također je narušena kulturno-povijesna i estetska funkcija šuma. Te su funkcije za priobalno i otočno područje Republike Hrvatske višestruko značajnije od bioprodukcij ske funkcije šuma. Radi izražene multifunkcionalne i društvene zadaće šume nužna je obnova ratom uništenih predjela priobalja. Budući daje šuma narodno (nacionalno, državno) bogatstvo, zadaća je države (društva) i svakog pojedinca da budućim generacijama ostavi okoliš prikladan za život, daljnji razvoj i opstanak. Šume su važan dio toga okoliša. REKONSTRUKCIJA PRIOBALNIH ŠUMA I PROJEKT ZAŠTITE Coastal forest reconstruction and protection project Vlada RH preuzela je zadaću pripremiti dokumentaciju za ostvarenje projekta obnavljanja šumskih područja u svrhu financiranja obnove kreditima Svjetske banke. Projekt će obuhvatiti obnovu šumske vegetacije na oko 5.000 ha zemljišta s uništenom šumskom vegetacijom. Osim obnove predviđeno je trajno održavanje i njega obnovljenih šumskih površina, preventivna i represivna zaštita od mogućeg ponovnog uništenja požarima ili drugim uzrocima. Rekonstruirane površine trebale bi pomoći obnovu turizma i drugih gospodarskih aktivnosti ovisnih o postojanju šumske vegetacije. Osnovni cilj istraživanja bio je ustanoviti sociološki, to jest društveni značaj Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Budući daje ljudski faktor pri tim aktivnostima, vrlo naglašen, potrebito je saznati kako lokalno stanovništvo percipira svoju poziciju i ulogu u obnovi i zaštiti šuma i kakva im je svijest o pozitivnoj ulozi šuma u priobalju. Rezultati omogućuju implementaciju i realizaciju Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Dobili su se mišljenje i nijansirana stajališta o cijelom poduhvatu, ocjena stupnja interesa stanovništva za prihvaćanje akcije te uvid u kooperativnost pučanstva za akciju. Ocijenjena je ukupna korist od planirane obnove za priobalna područja. Svjetskoj banci, mogućem investitoru, predana je dijagnostička studija [2] izrađena prema kriterijima FAO-a za postupke traženja novčanih sredstava (kredita) za obnovu i razvoj u ratu uništenih gospodarstava [6]. U vrhu informiranja stručne i ostale javnosti u Hrvatskoj o rezultatima sociološke analize za objavu je napisan sažeti prikaz istraživanja. Sociološka studija imala je zadaću - The study had the following objectives: Odrediti stajališta lokalnog stanovništva prema namjeni zemljišta predviđenog za obnovu vegetacije. Istražiti uzroke nastajanja i prijedloge smanjenja paleža šumske i ostale vegetacije na priobalnom području. Ispitati mišljenje stanovništva prema vrstama drveća i tipovima šuma kojima daju prednost pri obnovi šuma. Ispitati promišljanje stanovništva prema planiranju, pripremi i provedbi pošumljavanja te trajnog održavanja i zaštite obnovljenih površina. Ustanoviti interese šumovlasnika, vlasnika poljoprivrednih površina i stočara (vlasnika stoke) za projekt obnove devastiranih površina. Ispitati kriterije vrednovanja obnovljenih površina od strane različitih interesnih grupa stanovništva. Istražiti ovisnost vrednovanja šumskog pokrova i krajolika za različite lokalitete na kojima se šumska površina prostire - naselja, nenaseljena područja te funkcionalne turističke cjeline. Metode istraživanja -Methods of the research Istraživanje je obavljeno anketiranjem pomoću usmjerenog intervjua. Anketiranju je prethodilo preliminarno sondažno istraživanje na zadarskom i senjskom području. U skladu sa studijskim projektom i saznanjima preliminarnog sondažnog ispitivanja sastavljen je upitnik sa 36 pitanja i nizom potpitanja. Pri anketiranju anketar je postavljao pitanja i bilježio odgovore. U svrhu postizanje objektivnosti odgovora ispitanici su ostali anonimni. To je metodološki princip socioloških istraživanja stavova i mišljenja. Računalsku obradu podataka, analize, poopćavanje i sintezu rezultata obavili su sociolozi u suradnji sa šumarima. Pri analizama uporabljene su apsolutne i relativne frekvencije odgovora. Usporedbe su rađene između skupova i podskupova ispitanika, te između područja istraživanja. Jednakost odgovora između podskupova ispitanika testirana je X:-testom, a povezanost odgovora iskazivana je Cramerovim-Fi koeficijentom i koeficijentom kontingencije - C. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 31 <-- 31 --> PDF |
.1. Biskup, V. Vundra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. (XX (1996), 243-259 Uzorak ispitanika -Sample of the Examinees S obzirom daje osnovni skup stanovnika dosta neodređen, jer se istražuje mišljenja i stavovi stanovništva na velikom i heterogenom prostoru (senjsko područje, zadarsko područje, šibensko-splitsko područje te dubrovačko područje) gdje živi više stotina tisuća žitelja, a područja su ratnim razaranjima bila izložena s različitim intenzitetima -primijenjen je proporcionalni stratificirani slučajni uzorak. Uzorak sa svakog područja je "lomljen" u četiri kategorije ispitanika: (1) zemljoposjednici, (2) turistički Vrijeme istraživanja Istraživanje je obavljeno u razdoblju od lipnja do listopada 1995. godine. Priprema istraživanja obuhvatila je: izradu upitnika, testiranje i reviziju upitnika, prijepis i tiskanje upitnika te instrukciju i razgovor s anketarima. Anketiranje je provedeno u u rujnu i listopadu 1995. godine na sva četiri područja i u oko 53 mikrolokaliteta djelatnici, (3) stočari (vlasnici stoke) i (4) ostali građani. Ispitivanja su obavljena na uzorku od 280 ispitanika, odnosno sa svakog područja po 70 ispitanika raspoređenih u četiri približno jednakobrojna podskupa kategorije ispitanika. Analize su obavljene na razini cijeloga uzorka (280 ispitanika) i/ili za podskupove svih ispitanika na području, odnosno za podskupove kategorija ispitanika neovisno o području. - Terms of the research (naselja, gradovi, sela, izbjeglički centri). Kontrola popunjenih upitnika, unos podataka u računalo, obrada, analiza, pisanje preliminarnog i konačnog izvještaja na engleskom jeziku [2] završeni su u listopadu 1995. godine kada su predani izaslanicima Svjetske banke. Rezultati istraživanja -The research results A. Socioekonomski uvjeti i status ispitanika Assessment of the socioeconomic background of the Examinees Opći čimbenici socioekonomskog statusa ispitanika General data on the socio/economic status of the interviewed people Istraživanje je obuhvatilo 280 ispitanika: 216 muškaraca, 60 žena i četiri ispitanika bez odgovora o spolu. Odnos spolova ispitanika bio je različit između područja i kategorija ispitanika. Različit odnos spolova je rezultat izbora slučajnog uzorka u okviru zadanih podskupova (područja i/ili kategorije ispitanika). Prema dobi ispitanici do 30 godina sudjelovali su sa 21 %, u razredu 31-50 godina sa 40 %, u razredu iznad 51 godine bilo je 27 % ispitanika. Najmlađi ispitanici bili su sa senjskog područja i u podskupu turističkih djelatnika. Najstariji ispitanici bili su s dubrovačkog područja i u podskupovimazem//ov/a.s77/La i stočara. Najviši stupanj obrazovanja imaju turistički djelatnici a najniži stočari. S dubrovačkog područja 73 % ispitanika nalazi se u razredu srednjeg ili višeg stupnja obrazovanja. Ustanovljeno je da najviše obitelji imaju troje djece (32 %). To je znakovit podatak jer u Hrvatskoj najveći je broj obitelji s dvoje djece. Najbrojnije obitelji imaju stočari i ispitanici s dubrovačkog područja, a najmanje obitelji imaju ispitanici sa senjskog područja i turistički djelatnici. Potvrđena je zakonitost da obitelji s višim stupnjem obrazovanja i očekivanim višim ekonomskim standardom imaju manje djece. Medu ispitanicima bilo je najviše obitelji s dva zaposlena člana (40 %), sjednim zaposlenim bilo je 38 % obitelji. Čak 42 % obitelji stočara nemaju ni jednog člana u radnom odnosu. Prema broju članova u kućanstvu dominirajuća je četveročlana obitelj (34 %), sjednim članom 3 %, s dva člana 15 %, s pet članova bilo je 23 % obitelji. Sa šest članova bilo je 9 % obitelji. Od sjevera (Senj) prema jugu (Dubrovnik) brojnost obitelji raste. S obzirom daje senjsko područje najrazvijenije, taj podatak potvrđuje ranije uočenu ovisnost broja djece i broja članova obitelji s gospodarskom razinom razvoja. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 32 <-- 32 --> PDF |
J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br, 5-6. CXX (1996), 243-259 Zemljovlasnici, površina i namjena zemljišta — Land-owners, amount and use of land Detaljnom analizom trebalo je utvrditi za sve kategorije ispitanika koji posjeduju zemlju, ne samo zazemljovlasnike, veličinu zemljišta i njihovu namjenu. Ustanovljeno je da 47 % ispitanika ima zemljište i da zemljište posjeduju sve četiri kategorije ispitanika. Ukupna površina zemljišta 129 zemljoposjednika bila je 132,65 hektara. Ispitanici senjskog područja u površini participiraju sa 11 %, zadarskog područja sa 20 %, šibensko -splitskog područja sa 15 %. Preostalih 54 % zemljišta pripada ispitanicima s dubrovačkog područja. Zemljoradnici su u posjedu 76 %, stočari 12 %, ostali građani 12 %, a turistički djelatnici 2 % istraživanjima obuhvaćenog zemljišta. U tablici 1. nalazi se pregled posjednika zemlje po kategorijama ispitanika i veličini zemljišta. Ispod jednog hektara zemljišta ima 63 % zemljovlasnika. Najveće pojedinačne površine zemljišta posjeduju ispitanici s dubrovačkog područja. Tablica 1. Pregled posjednika i vlasnika zemljišta Table 1. The superjicies in respondent´s possession Površina Land area 100 m - ari Do 10- Up to 10 11-25 26-50 51-75 76- 100 101-250 251-500 Više od 501 plus Ukupno -Total f Udjeli % Proportion Turistički Zemljoradnici radnici Landowners Tourist workers Frekvencije ispitanika 3 4 10 3 20 1 12 0 14 2 12 0 3 0 3 0 77 10 59,69 7,75 U svezi s namjenom zemljišta posjednici ili vlasnici zemljišta mogli su iskazati jednu ili više od ukupno pet mogućih namjena: (1) kao oranicu, (2) kao pašnjak, (3) kao voćnjak, (4) kao šumu, (5) za turizam i (6) degradirana površina. Ustanovljeno je da samo 19 % zemljovlasnika, na 3,30 % ukupne površine, zemljište koriste jednonamjenski. Jednonamjenski u službi turizma nalazi se 1,47 % zemljišta u vlasništvu pet posto posjednika zemlje. Dominira višenamjensko korištenje zemljišta s mnogim kombinacijama - ukupno 40 različitih. U tablici 2. nalazi se pregled kombinacija korištenja zemljišta. Posebno su prikazane kombinacije s udjelima iznad 5 % u ukupnoj površini zemljišta svih ispitanika uzorka ili površini odgovarajućeg podskupa Vlasnici Ostali stoke građani Livestock Other owners Citizens Sveukupno Altogether -Frequencies of the Exuminnes % 3 4 14 10,85 5 2 20 15,50 6 2 29 22,48 5 1 18 13,95 3 2 21 16,28 5 3 20 15,50 0 1 4 3,10 0 0 3 2,33 27 15 129 100,00 20,93 11,63 100,00 ispitanika. Dvadeset šest kombinacija imaju manji udio u površini, izrazito su disperzne te su spojene u ostale kombinacije. Na pitanje o godišnjem prihodu od zemljišta 36 % zemljovlasnika nije navelo nikakav odgovor. Iz razgovora s njima saznalo se da postoji određeno nepovjerenje u svezi s iskazivanjem prihoda. Postojala je bojazan da bi navođenje realnog prihoda moglo utjecati na povećanje poreza na zemljište. Posebno se to odnosi na vlasnike zemljišta s turističkom namjenom. Prihod ´nula´ navelo je 29 % zemljovlasnika. Do 5.000 kn prihoda navelo je 24 % vlasnika, od pet do 25.000 kn 11 %. Samo jedan zemljovlasnik (ispod 1 % vlasnika zemljišta) iskazao je godišnji prihod iznad sto tisuća kn. Na temelju odgovora i obavljenih detaljnih analiza odgovora može se zaključiti da su zemljišni posjedi malih površina, da se višenamjensko koriste i da se u sadašnjem vremenu prihodom od zemljišta ´krpa´kućni budžet. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 33 <-- 33 --> PDF |
. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski lis! br. 5 6, CXX (1996). 243-259 Tablica 2. Korištenje zemljišta - Table 2. Land use Zajedno Senjsko područje Zadarsko Šibensko-splitsko Dubrovačko Opis* Altogether Senj area područje područje područje Description* Zadar area Šibenik/Split area Dubrovnik area Udjeli u površini zemljišta, % - Portion in total area land, % 1,2,3,4 22,58 10,31 6,67 0,00 37,27 1,2,3,4,6 10,32 0,00 0,00 0.00 19,21 1,2,3,4,5,6 9,73 0.00 0,00 0,00 18,09 1,3,4 7,62 6,44 13,35 19,14 2,63 2,4 5,24 16,75 0,00 12,42 2,78 1,3,4,5 5,20 0,00 16,69 5,17 2,02 1.2.4 3,93 5,15 10,01 0,00 2,44 1,2,3 3,74 15,46 0,00 0,00 3,62 1,3 2,60 7,60 0,00 10,86 0,28 1,4,5,6 2,36 0,00 11,68 0,00 0,00 1,2,3,4,5 1,65 0,00 3,71 6,21 0,00 2,3 1,47 12,69 0,00 0,00 0,00 5 1,47 7,22 0,96 3,00 0,00 1,4 1,42 0,00 1,11 6,73 0,42 Ostalih 26 kombinacija korištenja m-The others 26 combinations of use 20,19 8,36 35,82 33,89 11,04 Nepoznato - Unknown 0,49 .0,00 0,00 2,59 0,21 Ukupno -Total 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Udjeli -Portion, % 100,00 11,61 20,18 14,46 53,75 *Legenda -Legend : 1 - Kao oranica -Arable land; 2 - Za ispašu -Pasture; 3 - Voćnjak -Orchard, 4 - Šuma -Forest, 5 - Za turizam -For tourism; 6 - Degradirano područje -Deranged land Stočarenje -Cattle-breeding Poseban podskup istraživanja bili su vlasnici stoke posve uništen. Podskup vlasnika stoke sastojao se od 68 (stočari). Proporciju tog podskupa nije bilo moguće saispitanika (16 zemljovlasnika i 52 stočara) podjednako svim ostvariti. raspoređenih na sva četiri područja istraživanja. Naime, zbog proteklih ratnih nedaća broj stoke u Svi vlasnici stoke posjeduju 2 494 ovaca, 595 koza i priobalnom području znatno je smanjen - ponegdje je 67 komada krupne stoke (krave, mule, konji, magarci). Tablica 3. Broj stoke - Table 3. Livestock number Ovce -Breed Koze Krupna stoka Vlasnici stoke Opis Description Sheep Goats Bovine cattle Livestock owners Broj stoke u stadu -Livestock number in a herd N° % Ovce -Breed Sheep 50 0 0 21 30,88 Koze Goats 0 7 0 9 13,24 Krupna stoka -Bovine cattle 0 0 i 3 4,41 Ovce i krupna stoka Breed Sheep and Bovine cattle 80 0 i 2 2,94 Koze i krupna stoka Goats and Bovine cattle 0 4 2 6 8,82 Ovce i koze -Breed Sheep and Goats 30 1 0 11 16,18 Ovce, koze i krupna stokaSheep , Goats and Bovine Breed cattle 60 1 3 16 23,53 Brojnost hipotetskog stada A hypothetical herd 37 9 1 68 100,00 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 34 <-- 34 --> PDF |
J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MISLJLNJA ŽITELJA PRIOBALNOG S podacima detaljne analize sačinjena je tablica 3. Hipotetsko stado jednog stočara brojilo bi 37 ovaca, devet koza i jedno grlo krupne stoke. U svrhu akcije obnove šuma i njihova održavanja, stočarstvo s optimalnim brojem stoke i intenzitetom stočarenja domicilnih stočara ne bi uz potrebne propise i kontrolu trebalo negativno utjecati na šumarstvo i okoliš u najširem smislu Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 243-259 gospodarenja prostorom. Smatramo da bi te dvije djelatnosti trebale biti komplementarne, posebno s gledišta obnove ratom razorenih naselja u širem pojasu priobalja. Kontrolirana ispaša s usklađenim brojem stoke mogla bi motivirati ljude za povratak i opstanak na tim prostorima. Subjektivna procjena materijalnog položaja ispitanika A subjective assessment of the material background of the respondents Na skali Likertovog tipa od tri stupnja: 30 % ispitanika procijenilo je svoje materijalno stanje kao loše, 60 % iskazalo je dobro materijalno stanje, pet posto ispitanika svoje je materijalno stanje procijenilo izvrsnim. Pet posto ispitanika suzdržalo se od procjene. Najviše nezadovoljstva pokazuju obični građani, zatim slijede zemljovlasnici. Najlošije materijalno stanje istakli su ispitanici s dubrovačkog područja. Obavljena je detaljna analiza procijenjenog materijalnog stanja ovisno o školskoj naobrazbi i broja za Loše -Poor Dobro -Good Izvrsno -Excellent poslenika u obitelji. Rezultati tih analiza prikazani su na slikama 1 i 2. Stupnjevi školske naobrazbe -Education degrees: I. do 4 razreda osnovne škole - Up to 4 years of primary education, II. četiri do osam razreda osnovne škole -4-8years of primary education, III. zanatska škola - Trade school, IV. srednja školam -Secondary school, V. viša ili visoka škola ili fakultet -Polytechnic college / University. Loše -Poor Dobro -Good Izvrsno -Excellent Stupanj naobrazbe - Education of examinees Broj zaposlenih u obitelji -Family members number Slika I. Procijenjeno materijalno stanje ovisno o školskoj naobrazdbi Figure 1. The estimate on wealth status in relation to education Slika 2. Procijenjeno materijalno stanje u ovisnosti o broju zaposlenih članova obitelji Figure 2. The estimate on wealth status in relation to the number of employed members of family 248 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 35 <-- 35 --> PDF |
J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5-6. (´XX (19961. 243-259 Znakovito je da povećani broj zaposlenih u obitelji i nijoj materijalnoj situaciji od ispitanika nižega obrazoviši stupanj obrazovanja u ovom vremenu na sva četiri vanja. područja istraživanja nisu dovoljni čimbenici poboljšaS obzirom da su ispitanici procjenu položaja iskaza nja materijalnog stanja. Od plaće iz radnog odnosa tešli za ukupne prihode vjerojatno je dodatni rad (neki obko se živi, visokoobrazovani ispitanici su u nepovolj-lik sive ekonomije) nužda u ovom vremenu. Kako se koristi šuma - How forests are used Odnos ispitanika prema šumi ispitan je odgovorima uzorak i podskupove ispitanika. Rezultati testiranja na pitanje: "kako koristite šumu?" ukazuju na različite interese za šumu između regija i Na to pitanje bili su mogući sljedeći unaprijed zadapodskupova ispitanika. U svrhu uspješnosti obnove deni odgovori: (1) za napasanje stoke, (2) za ogrjev, (3) ne vastiranih prostora i njihova održavanja bit će potrebno zanima me i (4) obje prve solucije. U tablici 4. priuskladiti interese stanovništva s globalnim ciljevima kazane su apsolutne i relativne frekvencije odgovora za obnove. Tablica 4. Kako se koristi šuma - Table 4. How forests are used Za ispašu Za ogrjev Ne zamima Za ispašu i Nepoznato Zajedno Total Područja i ispitanici Pasture Firewood me Not interested in ogrjev Pasture and Unknown exploitation Firewood Regions & 1 II III IV V VI Examinees f % f % f % f % f % f % 1 Senjsko područje 6 8.57 37 52,86 7 10,00 8 11.43 12 17,14 70 100.00 Senj area 2 Zadarsko 21 24.42 40 46,51 24 27,91 0 0.00 1 1,16 86 100.00 područje Zadar area Sibensko-splitsko 2 3,70 20 37,04 32 59,26 0 0,00 0 0,00 54 100,00 3 područje Sibenik-Sptit area 4 Dubrovačko 3 4.29 15 21.43 7 10,00 8 11,43 37 52.86 70 100,00 područje Dubrovnik area 5 X~( Zemljovlasnici Ito III X 1 to 4) = 83,34 2 2.50 57 71.25 8 X (P0.05) = 28,87 10,00 9 11,25 C = 4 0,48 5,00 80 100,00 Landowners 6 Turistički 0 0.00 23 31.51 34 46,58 0 0.00 16 21,92 73 100.00 djelatnici Tourist workers 7 Stočari 29 55.77 14 26,92 0 0,00 7 13,46 2 3,85 52 100.00 Livestock owners 8 Ostali građani 1 1,85 18 33,33 28 51,85 0 0,00 7 12,96 54 100,00 Other Citizens 9 Zajedno x-( i to III X 5 to 8) 32 11,43 = 181,63 112 40,00 70 X-(P0.05) 25,00 = 28,87 16 5,71 c = 50 = 0,64 17.86 280 100,00 Altogether B. Mišljenje i stavovi o tome kako koristiti spaljene i degradirane površine Opinions and attitudes as to use of burnt and degraded land Set pitanja u usmjerenom intervjuu odnosio se na vršine planiraju se pošumiti - želite li da se to učiniV određivanje stava ispitanika u svezi s obnovom i rekonPozitivno je odgovorilo 92 % ispitanika, a negativni odstrukcijom opustošenih šuma te ostalih površina koje se govor iskazalo je 6 % ispitanika. namjeravaju obnoviti. Na to pitanje dva posto ispitanika nije željelo odŠto činiti? - What to do? govoriti. U senjskom području pozitivni odgovor sudjelovao je sa 90 %, a u šibensko-splitskom sa 100 %. Za ispitivanje stava i mišljenja priobalnog stanovni Ta razlika može se tumačiti izostankom ratnog pusto štva postavljeno je pitanje: ´Opustošene i popaljene po |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 36 <-- 36 --> PDF |
. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG . Šumarski list br. 5-6. CXX (1996). 243-259 šenja na senjskom području. Dakle, može se reći daje Na dodatno pitanje o preferirajućem obliku obnove i gotovo konsenzusom prihvaćen stav daje devastirane vlastitom interesu korištenja obnovljenih opustošenih površine potrebno pošumiti. zemljišta na neki drugi način, odgovori su bili disperzi- Sedamnaest ispitanika (6 % svih ispitanika) prorani i ne omogućavaju formiranje dodatnog mišljenja. tivnika pošumljavanja ovisno kojem podskupu priIznad 60 % ispitanika ne očekuju neposrednu korist od padaju željeli bi da se te površine ostave: (a) kao pašpošumljavanja. njak, (b) da se prepuste prirodnoj sukcesiji vegetacije, Izdvajaju se stočari koji u korištenju devastiranih (c) da se rekonstruira šuma u prethodno stanje i (d) da površina za ispašu nalaze mogućnost sticanja prihoda se podignu voćnjaci. za život. Kontrola ispaše - Pasture control Budući da sitna stoka, posebno koze uništavaju Odgovori iz tablice 5. uz provedena testiranja ukašumsko raslinje i pridonose deforestraciji, istražilo se zuju na različita mišljenja o tom problemu između pojavno mišljenje u svezi s ispašom. dručja kao i između podskupova ispitanika. Uočljivo je da su odgovori distribuirani prema neposrednim intere Zajedno sa četiri sugerirana odgovora (Kon 1 do sima ispitanika. Ne postoje jasna stajališta o ispaši. Kon 4) bilo je postavljeno i ´otvoreno pitanje´ za slobodni odgovor. Ispitanici su odgovorom na poticaj za ´Nešto drugo´ Kon 1 - Da se dopusti ispaša ograničene brojnosti stoke ali trebali obrazložiti svoje prijedloge. uz naplatu Svi odgovori 11 % izdvojenih ispitanika racionalno -To reduce the number of cattle to pasture and fee it; obrazlažu i zagovaraju korist od stoke za stanovništvo i Kon 2 - Da se zabrani ispaša s kaznama za prekršitelje za vegetaciju - uz naglašeni uvjet kontrolirane ispaše. - To forbid pasture and fine offenders; Većina odgovora na ovo pitanje upozorava da obnoKon 3 - Da se uvede red pomoću lokalnih kontrolora vi devastiranih površina mora prethoditi temeljita pri- To impose die order by local controllers; prema. U suradnji s lokalnim stanovništvom i uvažaKon 4 - Da se zabrani ispaša kozama, ali ne i ovcama vanjem njihovih interesa mogu se donijeti dobre od- To forbid pasture for goats, but not for sheep. luke, vjerojatno za svaki lokalitet posebno. Tablica 5. Kontrola ispaše -Table 5. Pasture control Kon 1 Kon 2 Kon 3 Kon 4 Nešto drugo Nepoznato Something Unknown Ukupno Područja i ispitanici else Total Regions & Examinees I 11 111 IV V VI VII f % f % f % f % f % f % f % 1 Senjsko područje 20 28,.57 17 24,29 15 21.43 6 8.57 12 17,14 0 0,00 70 100.00 Senj area 2 Zadarsko 20 23,26 10 11,63 15 17.44 37 43,02 4 4,65 0 0,00 86 100.00 područje Zadar area 3 Sibenskosplitsko područje 15 27.78 15 27,78 9 6.67 13 24,07 2 3,70 0 0,00 54 100.00 Sibenik-Split area 4 Dubrovačko 4 5.71 2 2,86 15 21.43 6 8,57 11 15,71 32 45,71 70 100.00 područje Dubrovnik area 5 Zemljoclasnici x´dtoVI X 1 to 4) =163,0 16 20,00 12 15,00 i12 X-(P00,) = 24,9915,00 19 23,75 6 7,50 C = 0,61 15 18,75 80 100,00 Landowners 6 Turistički 10 13.70 24 32,88 16 21,92 10 13,70 3 4,11 10 13.70 73 100,00 djelatnici Tourist workers 7 Stočari 11 21.15 0 0.00 2 3,85 21 40.38 18 34,62 0 0.00 52 100.00 Livestock owners 8 Ostali građani 22 29,33 8 10.67 24 32,00 12 16.00 2 2.67 7 9,33 75 100.00 Other Citizens x2 (I to VI X 5 to 8)=] 00,25 X2(P0.05) = 24,99 C = 0,51 9 Zajedno Altogether 59 21,07 44 15.71 54 19,29 62 22,14 29 10,36 32 11,43 280 100,00 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 37 <-- 37 --> PDF |
J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. CXX (1996), 243-259 Nomadsko stočarenje -Nomadic cattle-breeding Budući da nomadski stočari povremeno sa stokom ulaze na područja predviđena za pošumljavanje i da pritom mogu nanijeti neprocjenjivu štetu, nastojalo se od domiciolnog stanovništva nešto više o tome saznati. Više od 60 % ispitanika odgovorilo je da na ta područja nikad ne dolaze nomadski stočari. Iz ostalih odgovora može se zaključiti da se povremeno i to bez poznatog ritma pojavljivanja ipak mogu pojaviti i pojavljuju se. S obzirom daje za uništenje nasada dovoljno jedno pojavljivanje, odgovorni sudionici obnove moraju zakonom ili čuvarskom službom spriječiti njihovo pojavljivanje na obnovljenim površinama. Opasnost od uništenja nasada je latentna ali postoji na tri područja. Nijedan ispitanik sa zadarskog područja dosad na tom području nije uočio nomadske stočare. Porijeklo vlasništva nad devastiranim površinama The origin of the ownership of the deforested stretches of land Odgovorima na pitanje o porijeklu vlasništva nad površinama predviđenim za reforestraciju htjelo se testirati svijest i memoriju ispitanika kako bi se izbjegla nelagoda pri obnovi "nečijeg" zemljišta bez njegove suglasnosti. Odgovor "uvijekje državno vlasništvo" dalo je 63 % ispitanika. Pet posto ispitanika odgovorilo je da su te površine uvijek bile zadružno vlasništvo, tri posto ispitanika odgovorilo je da su te površine ranije bile zajedničko vlasništvo. Čak 22 % ispitanika nemaju predodžbu o vlasništvu. Ispitanici s dubrovačkog područja i ostali građani najmanje znaju o bivšem i stvarnom vlasništvu. Iz odgovora slijedi sugestija da se prije obnove, a radi izbjegavanja pravnih konflikata ili eventualnih sudskih sporova katastarski i gruntovno, posebno na terenu "srede" ti važni preduvjeti obnove. Daje postojeće stanje složeno može se zaključiti iz značajno različitih odgovora zemljovlasnika i stočara. Oko 57 % zemljovlasnika odgovorilo je da se uvijek radilo o državnom vlasništvu. Stočari pak taj odgovor daju u 88 % slučajeva. S obzirom da obnova puno košta i da se radi o investiciji za budućnost u novom političkom i društvenom uređenju - tom se pitanju treba posvetiti puna pozornost. C. KOJE VRSTE DRVEĆA PREFERIRA STANOVNIŠTVO Tree species preferences of the inhabitants Poznato je da se cijelo područje ispitivanja proteže na više stotina kilometara priobalja, da se na tom području nalazi više klimazonalnih zajednica te da se radi o stanovništvu različitih kulturoloških i ostalih osobina. Uspjeh pošumljavanja najviše ovisi o njegovu prihvaćanju ili odbijanju od domicilnih stanovnika. Pritom valja uvažiti osobne prosudbe i pozitivni emocionalni naboj u odnosu na vrste drveća i buduće šume. Stručnjacima može biti od koristi poznavanje tih vrijednosnih kriterija. Tip stabala/šume -Trees/forest type Ispitanicima su bila ponuđena tri odgovora i mogućnost četvtog ´slobodnog odgovora´. Za šume s rijetkim drvećem izjasnilo se 29 % ispitanika i to najviše sa zadarskog područja (44 %) i stočari neovisno opodručju (50 %). Za drveće s bujnom krošnjom izjasnilo se 58 % anketiranih i to najviše s dubrovačkog područja (66 %) i zemljovlasnici neovisno o području (75 %). Nisko raslinje zagovara 7 % ispitanika - više s dubrovačkog područja (17 %) i stočari sa 13%. Za slobodni odgovor opredijelilo se nešto manje od četiri posto ispitanika, jednako kao i za kombinacije s dva ili tri ponuđena odgovora. Među slobodnim odgovorima valja naglasiti ogovore ´autoktone vrste ´, ´bjelogorica´ i ´voćke´. Odgovori na ovo pitanje upozoravaju stručnjake da odluke donose s najvećim mogućim uvažavanjem mišljenja lokalnog stanovništva. Odgovor da bi trebalo birati na vatru otpornije vrste dalo je 72 % ispitanika. Oko 15 % ispitanika je ravnodušno na ta posebna svojstva, a 12 % ih smatra da ne treba birati vrste prema tom kriteriju. Koje se vrste drveća ne bi trebalo saditi What tree species should not be planted Svaki ispitanik bio je u mogućnosti navesti četiri ili više vrsta drveća koje ne želi na svom području. Uvaža |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 38 <-- 38 --> PDF |
J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. CXX (1996). 243-259 vajući različite razine poznavanja vrsta drveća i ostalih ci zadarskog i šibensko-splitskog područja, te kategoribiljnih vrsta, odgovore na to pitanje valja prihvatiti s je ispitanika čiji je ekomski interes vezan za obnovljene ograničenom stručnom težinom. Pomoću frekvencija površine. Topole, zelenika i alepski bor nepoželjne su pojave pojedinih vrsta sastavljena je tablica 6. vrste drveća za većinu ispitanika. Cjeloviti popis vrsta Indeksi odgovora, ovisno o podskupu ispitanika sastavni je dio cjelovite dijagnostičke studije [2]. U kreću se u rasponu 0,13 do 0,81. Oni neposredno ukakoloni "ostale vrste" predstavljena je skupna frekvenzuju na naglašeni interes za buduće nasade pojedinih cija za 24 vrste drveća, pojedinačno bez statističkog grupa ispitanika. Najveće zanimanje pokazuju ispitaniznačaja. Tablica 6. - Vrste drveća koje ne bi trebalo saditi Table 6. Tree species that should not he planted Senjsko Zadarsko Šibensko Dubrova Turističk Ostali Zajedno podružje podrčje -splitsko -čko Zemljovla-i radnici Stočari gradan Vrste drveća Altogeth Senj area Zadar podrčje područje snici Tourist Livestoc i Other er area Šibenik-Dubrovn Landowner workers k owners Citizen Tree species Split area ik area s s Udjeli u zbroju odgovora svih ispitanika, % - Shares in the responds´sum, % Topole Poplar sp. 15,53 12,62 20,14 12,82 0,00 15,68 16,67 19,73 1.75 Zelenika Phillyrea sp. 12,22 6,80 12,59 17,95 0.00 14,05 12,78 8,84 14,04 Alepski bor Aleppo 12,04 10,68 10,79 16,67 5,71 10,81 9,44 15,65 15,79 pine Mediteranski čempres 11,52 4,85 16,19 10,26 0,00 10,27 12,78 16,33 0.00 Mediterranean cypress Arizonski čempres 7,16 0,00 9,71 8,97 0,00 5,41 8,33 10,88 0,00 Arizona cypress Breza -Birh sp. 6,63 10,68 8,27 2,56 0,00 4,86 7.22 10,20 1,75 Crni jasen Flowering 4,71 6,80 1,44 8,97 5,71 5,95 7,22 0,00 5,26 ash Atlanski cedar Atlas 4,19 2,91 3,96 6,41 0,00 3,78 6,67 1,36 0,00 cedar Pinija -Stone pine 3,49 6,80 3,60 1,92 0,00 2,16 3,89 4,76 1.75 Primorski bor 2,79 1.94 3,60 1,92 2,86 3,78 0,56 4,76 1.75 Maritime pine Borovi Pine sp. 2,79 0.00 0,00 0.00 45,71 5,95 1,11 0,00 5,26 Strane vrste 0,70 0,00 0,00 0,00 11,43 0,54 0,00 0,00 5,26 The outlandich tree species Makija Maquis 1 22 0.00 1,08 2,56 0,00 0,00 0,00 0,68 10,53 Bukva European beech 1,40 6,80 0,36 0,00 0,00 1,08 1,11 0,68 5,26 The others 24 tree 13,61 29,12 8,27 8,99 28,^8 15,68 12,22 6,13 31,60 Sveukupno Altogether 100.00 100.00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100.00 Broj odgovora -573 103 278 156 35 185 180 147 57 Response umbers-points Mogući broj bodova 1120 280 344 216 280 320 292 208 300 Possible points score Indeks odgovora 0,51 0,37 0,81 0,72 0,13 0,58 0,62 0,71 0,19 Response index Preferencija vrsta drveća za pošumljavanje -ranih vrsta drveća nalaze se maslina, badem i smokva Tree species preferences što ukazuje na izrazito racionalno razmišljanje koje upućuje na slojevitost i iznijansiranost stavova lokalnog Pozitivan odnos prema vrstama drveća istražen je pučanstva prema vegetaciji i okolišu. Te tri navedene tako stoje bilo ponuđeno 11 vrsta drveća i mogućnost vrste imaju povijesno i gospodarsko značenje za stadodatnog upisa i drugih vrsta od interesa. Ispitanici su novnike priobalja i otoka. Trenutačna ekonomska nevotrebali odabrati tri vrste od posebnog interesa (od ponulja koja je zatekla te regije vjerojatno je od utjecaja na đenih ili upisom novih). Frekvencije pojave vrsta popromišljanje u svezi s obnovom od ranije zapuštenih, a služile su za sastavljanje tablice 7. Indeksi odgovora su tijekom rata u potpunosti opustošenih poljoprivrednih i vrlo visoki za razliku od upisa neželjenih vrsta drveća. šumskih površina. Primorski bor, hrastovi crnika i medunac na cijelom Informacije izvedene iz tablica 6. i 7. upozoravaju uzorku i podskupovima ispitanika zauzimaju prva tri da stručnjaci ne bi trebali zanemarili svekolike i razlimjesta među šumskim drvećem. Medu osam prvoplasi-čite interese lokalnog pučanstva. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 39 <-- 39 --> PDF |
J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXX(1996). 243-259 Tablica 7. Poželjne vrste drveća - Table 7. Tree species preference ranks Vrste drveća Tree species Zajedno Altogether Senjsko podružje Senj area Zadarsko područje Zadar area Šibensko -splitsko područje Sibenik- Split area Dubrovačko područje Dubrovnik area Zemljovlasnici Landowners Turistički radnici Tourist workers Stočari Livestock owners Ostali građani Other Citizen s Udjeli u zbroju odgovora, % -Shares in the responds´sum, % Primorski bor - Maritime pine 20,26 24,76 17,83 25,31 14,78 17,23 26,05 10,90 24,66 Hrast crnika Black oak 10,91 18,10 5,04 1,85 18,23 13,87 7,91 14,10 8,52 Maslina Olive 10,79 0,00 18,22 18,52 6,90 13,03 14,42 11,54 4,48 Hrast medunac -Pubescent a ak 10,19 10,48 15,12 3,70 8,87 9,24 4,65 23,08 7,62 Mediteranski čempres 9,47 10,48 5,81 6,79 15,27 11,34 8,37 1,28 14,35 Mediterranean cvpress Pinjol -Stone pine 8,15 5,24 3,88 14,20 11,82 5,88 13,49 0,00 11,21 Badem Almond 5,40 0,00 8,91 6,17 0,00 5,04 2,33 10,26 0,00 Smokva Fig 5,28 0,00 10,85 9,88 0,00 7,14 8,84 5,13 0,00 Ostalih 20 vrsta drveća 19,55 30,94 J 4,34 13,58 24,13 17,23 13,94 23,71 29,16 The others 20 tree species Zajedno A/ together 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Broj odgovora -Response 834 210 258 162 203 238 215 156 223 numbers-points Mogući broj bodova 840 210 258 162 210 240 219 156 225 Possible points score Indeks odgovora 0,99 1,00 1,00 1,00 0,97 0,99 0,98 1,00 0,99 Response index Svrha obnove šumskog pokrova -položaji svrha pošumljavanja u razredu ocijenjenom Forest vegetation renewal purpose najvažnije. Hijerarhija vrijednosti razlikuje se u nijansama koje se mogu objasniti interesima i objektivnim Ispitivanje kriterija vrednovanja obnove šumskog stanjem vezanim za područje ili kategoriju ispitanika. pokrova obavljeno je pomoću rangiranja zadanih odgovora (svrhe obnove Ado E) ocjenama "1 do 5" (1- najvažnije .. 5 -beznačajno). Ispitanici su mogli ocijeniti ponuđenih pet odgovora različitim ocjenama, neke jednakim ocjenama ili ih ne ocijeniti. Također su bili u mogućnosti navesti po svojoj ocjeni različitu od ponuđene svrhu obnove. A - šuma za iskorištavanje - the economic advantage (Exploitable forest); B - za zaštitu od erozije -the erosion protection; C - za očuvanje okoliša - the environment protection; D - zbog obnove turizma - the tourist purposes; E - zbog uljepšavanja krajolika - the landscape embell ishment. Na slici 3. prikazani su odgovori svih ispitanika koji zaštitu od erozije sa 37 % odgovora stavljaju na prvo mjesto; zaštita okoliša sa 27 % bodova na drugom je mjestu, slijedi šuma u funkciji razvoja turizma sa 19 %, šume zbog iskorištavanja sa 9 % i šume zbog uljepšavanje krajolika sa 7 % bodova. : 0 -I—-——*—i ´—i 1 1 1 i Najvažnije - Vrlo važno - Značajno - Manje važno - Beznačajno - Bez odgovora Provedena je segmentarna analiza po kategorijama isVery Important Significant Slightly Unsignificant - No answers important significant pitanika i po regijama. Razlozi i intenziteti ocjena razlikuju se između podskupova. U tablici 8. prikazani su Slika 3. Vrednovanje obnove šume - Figure 3. Forest renewal evaluation 253 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 40 <-- 40 --> PDF |
J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG . Šumarski list br. 5 6. CXX (1996), 243-259 Tablica 8. Razlozi obnove šume ovisno o podskupovima ispitanika Table 8. Reasons for reforestation depending on the interviewed subgroups Područja i ispitanici Rang u razredu ocjene najznačajniji - Rank in the grade class "most significant" Regions & Examinees Prvo first Drugo Treće third Četvrto Peto fifth second fourth Senjsko područje - Senj area B c A E D Zadarsko područje C D B A E Zadar area Sibensko-splitsko područje Šibenik/Split area D C E A B Dubrovačko područje B C D E A Dubrovnik area Zemljovlasnici B C D E A Landowners Turistički djelatnici Tourist workers D B C E A Stočari -Livestock owners C B A E D Ostali građani B C A D E Other Citizens Zajedno Altogether B C D A E Čime pošumljavati - The way of reforesting 90 % ispitanika, u podskupovima ispitanika taj način podržava od 84 % (stočari i ispitanici senjskogNačin pošumljavanja istražen je pomoću odgovora područja) do 97 % zemljovlasnici i ispitanici s dubrona pitanje treba li pošumljavati (1) sadnicama, (2) sijavačkog područja. Interesnim razlozima i objektivnim njem sjemena, (3) prirodnom obnovom t.j. bez sadnje stanjem oko 13 % ispitanika sa senjskog područja i ili sijanja. Pošumljavanje sadnicama podržava više od stočari zagovaraju prirodnu obnovu. D. ANALIZA PROBLEMA ŠUMSKIH POŽARA Forest fires problem analysis Uzroci požara - The causes of forest fires Udjeli - Krenulo se od toga da se istraži kako ispitanici per- Portion, % cipirajuju uzroke požara koji pustoše priobalne šume. Sugerirane su četiri pretpostavljene glavne grupe uzroka. Ispitanici su mogli navesti peti uzrok (slobodni odgovor) i/ili istodobno više uzroka. 1 rat - the war, 2 nepažnja -negligence; 3 turisti -tourists; 5 različiti drugi uzroci - various other causes; ost. ostale kombinacije uzroka požara -oth. -the oth ers combinationsfirescauses. Nepažnja i rat procijenjeni su glavnim, s podjednakim udjelima, uzrocima pojave požara od svih kategorija ispitanika. Značajno se razlikuju odgovori stočara koji rat izdvajaju kao osnovni uzrok. Zemljovlasnici nešto veći značaj daju i ostalim uzrocima, odnosno isto Uzroci požara dobnom utjecaju više uzroka. S obzirom da će nakon Forest fires causes prestanka ratnih opasnosti i nadalje ostati svi drugi uzroci medu kojima nepažnja ima veliku težinu, strateškim ciljem zaštite od požara je promjena odgovornosti Slika 4. Uzroci požara - Figure 4. Forest fires causes 254 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 41 <-- 41 --> PDF |
J. Biskup. V. Votidra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 243-259 lokalnog pučanstva prema preostalim šumama i obnovljenim površinama. Sudjelovanje u gašenju požara - Taking part in extinguishing fires Samo šest posto ispitanika naveli su da u gašenju požara ne bi sudjelovali. Za nesudjelovanje u gašenju navode više razloga: postojanje plaćenih vatrogasaca, izostankom afiniteta, spolnom pripadnošću, starošću, bolešću i ostalima. Neodlučnost odgovorom "neznani" iskazalo je 22 % ispitanika. Između kategorija ispitanika razlike u odgovorima ne postoje. Lokalno pučanstvo senjskog područja (zajedno za sve kategorije) izdvaja se od ostalih područja jer bi samo njih 53 % sudjelovalo u gašenju šumskih požara. Nakon što se degradirane površine obnove u dobrovoljnoj vatrogasnoj službi sudjelovalo bi većina ispitanika (77 %). S jednom trećinom protiv sudjelovanja izjasnili su se ispitanici senjskog i dubrovačkog područja te ostali građani. Protiv sudjelovanja u vatrogasnoj službi je oko 20 % ispitanika iz ostalih podskupova. Protupožarne prosjeke -Fire-breaks U svezi s požarima bilo je postavljeno više hipotetičko pitanje jer većina ispitanika ne posjeduje zemljište: "Da li bi se ispitanik suglasio ako je to u interesu zaštite od požara, da se bez naknade načine prosjeke preko njegovog posjeda? Na to pitanje potvrdno je odgovorilo čak 83 % ispitanika. Između podskupova ispitanika značajne su razlike: 43 % ispitanika s dubrovačkog područja na to pitanje nije odgovorilo. Sa senjskog područja jedna petina ne bi besplatno za tu svrhu ustupili zemljište. Odgovor ispitanika s dubrovačkog područja može se obrazložiti njihovim trenutačnim statusom. Ispitanici koji svoje zemljište ne bi besplatno ustupili navode razloge u obliku velike štete, ispravnosti dobivanja novčane odštete. Samo jedan ispitanik smatra da protupožarne prosjeke ne pridonose sprečavanju požara. E. PROCJENA PROBLEMA PRIVATNIH SUMO VLASNIKA Problems of the private forest owners Što sa spaljenim površinama? What to do with the burnt down land? Ovo se poglavlje odnosi samo na podskup ispitanika u kategoriji zemljovlasnika. Na pitanje da li žele da se njihovo u ratu devastirano zemljište pošumi odgovor da žele i da se pošumi sadnicama, neovisno o području istraživanja, dalo je 94 % odgovarajućih ispitanika. Na pitanje što bi vlasnicima degradiranog zemljišta najviše trebalo kao pomoć za samostalno pošumljavanje njih više oko 90 % odgovorilo je da im je potrebna stručna pomoč. Sasvim sami ili uz financijsku pomoć nespremni su obaviti obnovu. Može se zaključiti da bez djelotvorno organizirane akcije vlasnici zemljišta u bliskoj budućnosti sami neće moći obnavljati devastirana zemljišta. F. PROCJENE POZITIVNOG I NEGATIVNOG STAVA LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA AKCIJI POŠUMLJAVANJA Positive and negative attitudes of the local population towards the reforesting campaign Stavovi prema pošumljavanju istraženi su na osnovi odgovora kakvu korist percipiraju ispitanici od pošumljavanja i potrebi u sudjelovanju pri donošenju odluka u svezi s pošumljavanjem. Korist od pošumi javan ja Benefits from reforesting Najviše ispitanika od pošumljavanja ne očekuje neposrednu korist (76 %) - korist koju očekuju spada u kategoriju svekolikih funkcija od šuma. Između pod skupova testiranjima su ustanovljene statistički značajne razlike. Neposrednu korist očekuju ispitanici sa zadarskog područja (oko 26 %) i stočari (oko 35 %). Ekonomsku korist u vidu zapošljavanja ili od šuma u funkciji razvoja turizma očekuje oko 10 % ispitanika sa senjskog područja (20 %), stočara (\ 3 %) sa svih ispitivanih područja. Za odgovor "neću imati nikakvu korist" izjasnilo se 10 % ispitanika senjskog područjapribližno toliko stočara. Svoj navod obrazlažu mogućom zabranom ispaše, vlastitom starošću, općom nezainteresiranošću prema pošumljavanju. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 42 <-- 42 --> PDF |
J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 243-259 Sudjelovanje u odlučivanju -ljalo bi lokalnom pučanstvu omogućiti suodlučivanje i Taking part in the decision-making na taj način ih učiniti suodgovornim za rezultate pošumljavanja. Sudjelovanje u pošumljavanju pozitivnim odgovo Za sudjelovanje u pošumljavanju uz naknadu in rom iskazalo je 64 % ispitanika, najmanje sa zadarskog teres je pokazalo oko 50 % ispitanika, najmanji interes područja (51 %) i stočara (46 %). Za odlučivanje je ne imaju stočari i ispitanici s dubrovačkog područja. Oko zainteresirano oko 33 % ispitanika. Sudjelovanje u po 30 % ispitanika sudjelovanje vidi u okviru zajedničkog šumljavanje voljni su učiniti izborom vrsta i mjesta ugovora cijele zajednice, nešto više od 20 % putem priterenskog rasporeda te izborom trasa protupožarnih vatnog ugovora. Četrdeset posto ispitanika ne namjeraprosjeka. va u akciji sudjelovati. Način sudjelovanja u donošenju odluka prikazani su U tu grupu ispitanika spadaju vremešni ljudi i ispitau tablici 9. Odgovori su podijeljeni i različiti za podsku-nici u potpunosti zaokupljeni svojim profesionalnim pove ispitanika. Zbog iskazanog interesa ispitanika vaposlom. Tablica 9. Sudjelovanje u donošenju odluka - Table 9. Taking part in the decision-making Bez Ukupno a b C d odgovora -Total No answer Područja i ispitanici I II III IV V VI Regions &Examinees f % f % f % f % f % f % Senjsko područje 100,00 1 27 38,57 16 22,86 22 31,43 5 7,14 0 0,00 70 Senj area Zadarsko 100,00 2 26 30,23 4 4,65 22 25,58 34 39,53 0 0,00 86 područje Zadar area 3 Šibensko-splitsko 18 33,33 8 14,81 16 29,63 12 22,22 0 0,00 54 100,00 područje Sibenik-Split area 4 Dubrovačko 15 21,43 22 31,43 22 31,43 1 1,43 10 14,29 70 100,00 područje Dubrovnik area x2 (I to V X 5 to 8) = 57,74 x2 (P0.05 ) = 21,03 C = 0,41 5 Zemljociasnici 23 28,75 19 23,75 24 30,00 14 17,50 0 0,00 80 100,00 Landowners 6 Turistički 22 30,14 14 19,18 25 34,25 8 10,96 4 5,48 73 100,00 djelatnici Tourist workers 7 Stočari 12 23,08 2 3,85 14 26,92 24 46,15 0 0,00 52 100.00 Livestoek owners 8 Ostali građani 29 38,67 15 20,00 19 25,33 6 8,00 6 8,00 75 100.00 Other Citizens x2 (I to VX 5 to 8) = 39,45 x2(P().05) = 21,03 C = 0,35 9 Zajedno -86 30,71 50 17,86 82 29,29 52 18,57 10 3,57 280 100,00 Altogether Legenda -Legend: a - a na sastancima uz pravo glasovana - a t meetings with the right to vote; b - slanjem predstavnika kojeg ste izabrali na sastanke, b - by sending an elected representative to respective meetings; c - imam povjerenje u predstavnika na lokalnoj razini, C - I have confidence in their representatives at the local level follows; d - na drugi način -some other solutions. G. MIŠLJENJA I SUGESTIJE ISPITANIKA Respondents ´opinions and suggestions Ispitanici su zamoljeni da iznesu svoje mišljenje o mišljenje iskazali su ispitanici s dubrovačkog područja tome da li država ili njihova županija mogu sami finan- jer ih jedna petina smatra da država sama može financicirati projekt pošumljavanja i rekonstrukcije priobalnih rati obnovu. šuma. Oko 43 % ispitanika odgovorilo je "da državane Moguće financiranje na razini županije zagovara može\ oko 50 % odgovorilo je sa "ne znam". Izdvojeno Samo 10 % ispitanika iz dubrovačkog područja. Blizu |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 43 <-- 43 --> PDF |
J- Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 -6. CXX (19%), 243-259 Tablica 10. Pregled sugestija -Table 10. Respondents´ suggestions FrekvenUdjeli, % Sugestije ispitanika -Respondents´ suggestions cije Shares, % Frequency Bez primjedbi ili sugestija - No remarks or suggestions 230 82,14 Projekt treba pod hitno realizirati The project is to be realised urgently 21 7,50 Organizirati radne akcije za pošumljavanje 5 1,79 Reforesting voluntary works should be organised Kultivirati priobalni pojas -Coastal area should be cultivated 3 1,07 Koristiti samo autohtone vrste drbveća - Only autochthonous tree species should be used 2 0,71 Akciju valja individualno poduprijeti The action is to be supported individually 2 0,71 Postojeće stanje nije dobro The present state is not good 2 0,71 Uvesti nadzor i kazne za uništavaće nasada Control and fines for devastators should be 2 0,71 imposed Obnovljene povšine redovito održavati The reconstructed areas should be maintained 2 0,71 regularly Anketa je interesantna The poll is interesting 1 0,36 Biljke su osjetljiva bića kao i ljudi -Plants are as sensitive as people 1 0,36 Obnoviti šume uništene tijekom rata -The forests destroyed during the war should be reconstructed 1 0,36 Osnovati aktive za pošumljavanje The reforesting committees should be set up 1 0,36 Podignute nasade povjeriti pojedincima na čuvanje - Individuals should be assigned to take care of 1 0,36 the new plantations Prednost dati autohtonim voćkama The autochthonous fruit-trees should be given the 1 0,36 preference Stalno pošumljavati u svrhu razvitka turizma -Reforesting should be done constantly so as 1 0,36 to develop tourism Sveobuhvatni pristup projektu obnove šuma - An all-inclusive approach to the forest reconstruction 1 0,36 project is needed Pomoć države u obnovi maslinika unuštenih tijekom rata Help from the State is needed 1 0,36 for the reconstruction of the olive-groves destroyed during the war Stručnjaci trebaju odlučivati -Experts are to make decisions 1 0,36 Uvesti kupnju, sadnju i održavanje "svadbenih drvaca"Impose purchasing, planting and 1 0,36 maintaining the "wedding trees" Zajedno -Altogether 280 100,00 70 % ih smatra da županije nisu u mogućnosti finan% ispitanika. Od sugestija najveću frekvenciju ima odcirati Projekt. Preostali ispitanici odgovorili su sa "ne govor "projekt treba hitno ostvariti ´. znam". Ostale sugestije nemaju statistički značaj, ali zbog Mogućnost iskazivanja primjedbe u pogledu upitnizanimljivosti prijedloga prikazane su te sugestije u ka, anketara i Projetka obnove šuma nije iskoristilo 82 tablici 10. H. ZAKLJUČCI - Conclusions Zadaća Projekta rekonstrukcija i zaštita priobalnih Istraživanje je obavljeno u četiri regije (senjskoj, zašuma obnavljanje je priobalnih šuma, posvećujući podarskoj, šibensko-splitskoj i dubrovačkoj), a podskupozornost obnavljanju i razvoju turizma na tim prostorivi su obuhvatili zemljovlasnike, stočare, turističke djema i zaštiti tih šuma. latnike i ostale građane. Primijenjen je proporcionalni stratifikacijski slučajni uzorak s ukupno 280 ispitanika. Sociološka je studija imala za cilj istražiti mišljenja i stavove lokalnog stanovništva o korištenju opustošenih Opći čimbenici socioekonomskog statusa ispitanika i popaljenih površina. obuhvatili su analizu obrazovanja, brojnosti kućansta |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 44 <-- 44 --> PDF |
J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG va, broja zaposlenih u kućanstvu te procijenjeno materijalno stanje ispitanika. Znakovito je da materijalno stanje obitelji ne ovisi o broju zaposlenih te da se od plaće skromno može živjeti. Zemljovlasnici svoje zemljište ponajviše koriste višenamjenski. Oni prihod od zemljišta nerado navode ili ga iskazuju izrazito niskim. U posljednjim godinama ratnih zbivanja stoka je jako reducirana pa se izvodi zaključak da kontrolirano stočarenje ne bi trebalo predstavljati opasnost za šume i pošumljavanje. Ispitanici konsenzusom podržavaju pripremu i provođenje akcije obnove degradiranih površina. Oko 60 % ispitanika ne očekuje nikakvu neposrednu korist od pošumljavanja. S time u vezi oni su ocijenili značaj pošumljavanja. Ustanovljenje sljedeći slijed važnosti obnove devastiranih površina: (1) zaštita od erozije, (2) bolji i zdraviji okoliš, (3) korist za turizam, (4) šume za iskorištavanje i (5) za ljepši krajolik. Ispitivanjem stajališta o morfološkim tipovima stabala, preferirajućim i nepogodnim vrstama drveća, svojstava stabala - ustanovljene su posebnosti za područja istraživanja i povezanost interesa lokalnog stanovništva o tim čimbenicima. Nebriga i rat glavni su uzroci požara. Ispitanici su Šumarski list br. 5 6, CXX (I 996), 243-259 voljni sudjelovati u gašenju požara i u vatrogasnoj službi. Većina domicilnih stanovnika bi besplatno, manji dio uz naknadu štete dopustili da se ako je to potrebno preko njihovih parcela izvedu protupožarne prosjeke. Potrebu sudjelovanja u donošenju odluka u svezi s pošumljavanjem želi velik broj ispitanog stanovništva. Najveće zanimanje za suodlučivanje pokazuju zemljovlasnici. Više od polovice ispitanika sudjelovalo bi u pošumljavanju uz nadoknadu, to jest očekuju zaposlenje i posrednu korist od pošumljavanja. Ispitanici se slažu da u trenutačnoj ekonomskoj situaciji niti županije niti država nisu u mogućnosti financirati projekt. Cjeloviti rezultati socioloških istraživanja mišljenja i stajališta stanovništva upozoravaju na uvažavanje posebnosti područja na dugom pojasu Jadranskog priobalja, te na nužnost usklađivanja različitih interesa lokalnog stanovništva. Pod uvjetom da Republika Hrvatska dobije kredit od Svjetske banke, ti će novci biti djelotvorno utrošeni ako se lokalno stanovništvo učini suodgovornim za obnovu i održavanje obnovljenih površina. Rezultati provedenih socioloških istraživanja predstavljaju prethodna istraživanja za ostvarenje toga cilja. I. LITERATURA Literature 1. Biskup, J. (1993): Šumarska sociologija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-220. 2. Biskup, J., Vondra, V. (1995): Sociological analysis of public opinion of the inhabitants for the coastal forest reconstruction and protection project. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, p. 1-39. 3. Supek, R. (1981) : Ispitivanje javnog mnijenja. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, s. 1- 467. 4. Petz , B. (1994): Statistika za praksu. MUP Hrvatske. Zagreb , s. 1-155. 5. Pire , B ., Milat, D. (1970): Osnove istraživanja u zdravstvu. Informator, Zagreb, s. 1-435. 6.*** Sociological analysis in agricultural invertment project design, FAO Investments centre technical paper 9, Food and Agriculture organisation of the United nations, p. 1-84. 7.*** Šumarska enciklopedija 3. (1983), Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, s. 343 -356. SUMMARY: The research was to reveal the social significance of the Plan for reforestation and protection of coastal forests. A stratified random sample of280 interviewed people, all coming from the regions of Senj, Zadar, Šibenik, Split and Dubrovnik, was used in the research. Similar proportions of people working in agriculture, tourism, cattle-breeding and others were taken for each region. The questioning encompassed the socio-economic circumstances and status of the interviewed; opinions and standpoints of the population in using the burnt and degraded areas; views upon tree species and forest types; analysis of the forest fire issue; evaluation of the private forest owners ´problems; evaluation of the positive and negative attitudes of local population against the reforestation actions and their suggestions. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 45 <-- 45 --> PDF |
J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG ... Here are some of the most significant research results: The wealth status of the interviewed does not depend on the number of working people in the family; salaries provide only modest living. Landowners use their land for multiple purposes. They unwillingly give answers concerning the revenues, or else quote very low figures. With the cattle largely reduced in number in wartime, controlled cattle- breeding should not endanger forests and reforestation. There was a unanimous support of the preparation and enforcement of the reforestation of the degradedforestlands. About 60% interviewed did not expect any immediate benefits from reforestation. They evaluated the importance of the reforestation in the following order of significance: (I) protection against erosion, (2) better and healthier environment; (3) use to tourism; (4) logging; and (5) improved scenery. Negligence and war are the main causes of fire. All interviewed were ready to participate in the actions of fire-brigades. The majority of native people would allow that fire-lanes are cut across their land, free of charge; a smaller number wood allow it with compensation. A great number of interviewed people think that there is a need of shared decision making in the case of reforestation. Landowners were the most interested. More than half would participate in reforestation with compensation, i.e. they would expect employment and indirect benefits. The interviewed agree that the current economic situation does not allow that either counties or the government finance the restoration of the devastated land. Complete results of the sociological studies show that the specific features of this long Adriatic belt should be well considered, and the different interests of the local population coincided. If the Republic of Croatia is granted a credit from the World Bank, the money would be spent efficiently only if the local population is made responsible for the restoration and maintenance of the degraded areas. The results of the sociological studies are preliminary research on the way to achieve the aim. Key words: sociological analysis, public opinion, coastal population, reforestation and protection Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 243-259 |