DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 29     <-- 29 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI- ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br 5-6 CXX(1996) 243-259
UDK 630* 232: 909: 181.3.001


SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG PODRUČJA
ZA PROJEKT ZAŠTITE I OBNOVE PRIOBALNIH ŠUMA


SOCIOLOGICAL ANALYSIS OF THE COASTAL PEOPLE´S OPINION
ON REFORESTATION AND FOREST PROTECTION PLAN


Josip BISKUP, Vend VONDRA *


SAŽETAK: Osnovni cilj istraživanja bio je ustanoviti društveni značaj Projekta
rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Pri istraživanju primijenjen je razmjerni
stratificirani slučajni uzorak sastavljen od 280 ispitanika. Ispitanici su
bili sa senjskog, zadarskog, šibensko-splitskog i dubrovačkog područja. Na
svakom području ispitivanjima je obuhvaćen podjednak broj zemljoposjednika,
turističkih djelatnika, stočara i ostalih građana. Rezultati sadrže: (1) socioekonomske
uvjete i status ispitanika, (2) mišljenje i stavove pučanstva o korištenju
spaljenih i degradiranih površina, (3) stajališta prema vrstama drveća
i tipovima šuma, (4) analizu problema šumskih požara, (5) procjenu problema
privatnih šumovlasnika, (6) procjene pozitivnog i negativnog stava lokalnog
stanovništva prema akciji pošumljavanja te njihove sugestije. Postignuti
rezultati omogućuju implementaciju i realizaciju Projekta rekonstrukcije
i zaštite obalnih šuma. Svjetskoj banci, mogućem investitoru, predana je dijagnostička
studija izrađena prema kriterijima FAO-a. Time je ispunjen jedan
od zahtjeva Svjetske banke u procesu traženja kredita za obnovu i razvoj u ratu
uništenih gospodarstava.


Ključne riječi: sociološka analiza, javno mišljenje, priobalno stanovništvo,
pošumljavanje i zaštita


UVOD - Introduction


Uska povijesna povezanost ljudskog društva sa šuUtilizacijski
aspekt djelovanja ljudi na šumu u mnomom
u svim njegovim dosadašnjim fazama razvoja progim
dijelovima svijeta prouzrokovao je poremećaje u
izlazi iz mnogobrojnih koristi koje šuma pruža čovjeku. biološkoj stabilnosti šume (erozije, poplave, bujični naIz
te povezanosti i isprepletenosti proizašli su mnogi asnosi,
živi pijesak i goli krš). Sustavnim prosesom obpekti
s kojih znanost proučava šumu. Ponekad se radi o nove degradiranih šuma nastoje se zaustaviti degradašumi
kao neobičnoj tvorevini prirode, ponekad kao objecijski
procesi i sanirati posljedice.
ktu postupka društva sa šumom i odnosa prema njoj.


Prenapučenost (urbanizacija i turizam) kroz dulje
razdoblje razorno djeluje na šume, parkove - na okoliš.
Svijest korisnika je na preniskoj razini za sprečavanje


* Prof. dr. se. Josip Biskup, Doc. dr. se. Vcncl Vondra,
Šumarski fakultet Zagreb degradiranja okoliša.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 30     <-- 30 -->        PDF

J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ZITLLJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6, (XX (1996). 243-259
U posljednjim godinama rat je kod nas, uza sve ranije
čimbenike, bio najdestruktivniji čimbenik uništenja i
opožarenja mnogih šumskih površina.


Uništenjem šuma, osim ekološke funkcije, također


je narušena kulturno-povijesna i estetska funkcija šuma.
Te su funkcije za priobalno i otočno područje Republike
Hrvatske višestruko značajnije od bioprodukcij


ske funkcije šuma. Radi izražene multifunkcionalne i
društvene zadaće šume nužna je obnova ratom uništenih
predjela priobalja. Budući daje šuma narodno (nacionalno,
državno) bogatstvo, zadaća je države (društva)
i svakog pojedinca da budućim generacijama ostavi
okoliš prikladan za život, daljnji razvoj i opstanak.
Šume su važan dio toga okoliša.


REKONSTRUKCIJA PRIOBALNIH ŠUMA I PROJEKT ZAŠTITE
Coastal forest reconstruction and protection project


Vlada RH preuzela je zadaću pripremiti dokumentaciju
za ostvarenje projekta obnavljanja šumskih područja
u svrhu financiranja obnove kreditima Svjetske
banke. Projekt će obuhvatiti obnovu šumske vegetacije
na oko 5.000 ha zemljišta s uništenom šumskom vegetacijom.
Osim obnove predviđeno je trajno održavanje i
njega obnovljenih šumskih površina, preventivna i represivna
zaštita od mogućeg ponovnog uništenja požarima
ili drugim uzrocima. Rekonstruirane površine trebale
bi pomoći obnovu turizma i drugih gospodarskih
aktivnosti ovisnih o postojanju šumske vegetacije.


Osnovni cilj istraživanja bio je ustanoviti sociološki,
to jest društveni značaj Projekta rekonstrukcije i
zaštite obalnih šuma.


Budući daje ljudski faktor pri tim aktivnostima, vrlo
naglašen, potrebito je saznati kako lokalno stanovništvo
percipira svoju poziciju i ulogu u obnovi i zaštiti
šuma i kakva im je svijest o pozitivnoj ulozi šuma u priobalju.


Rezultati omogućuju implementaciju i realizaciju
Projekta rekonstrukcije i zaštite obalnih šuma. Dobili
su se mišljenje i nijansirana stajališta o cijelom poduhvatu,
ocjena stupnja interesa stanovništva za prihvaćanje
akcije te uvid u kooperativnost pučanstva za akciju.
Ocijenjena je ukupna korist od planirane obnove za
priobalna područja. Svjetskoj banci, mogućem investitoru,
predana je dijagnostička studija [2] izrađena prema
kriterijima FAO-a za postupke traženja novčanih


sredstava (kredita) za obnovu i razvoj u ratu uništenih
gospodarstava [6].


U vrhu informiranja stručne i ostale javnosti u Hrvatskoj
o rezultatima sociološke analize za objavu je
napisan sažeti prikaz istraživanja.


Sociološka studija imala je zadaću - The study had
the following objectives:


Odrediti stajališta lokalnog stanovništva prema namjeni
zemljišta predviđenog za obnovu vegetacije.


Istražiti uzroke nastajanja i prijedloge smanjenja paleža
šumske i ostale vegetacije na priobalnom području.


Ispitati mišljenje stanovništva prema vrstama drveća
i tipovima šuma kojima daju prednost pri obnovi
šuma.


Ispitati promišljanje stanovništva prema planiranju,
pripremi i provedbi pošumljavanja te trajnog održavanja
i zaštite obnovljenih površina.


Ustanoviti interese šumovlasnika, vlasnika poljoprivrednih
površina i stočara (vlasnika stoke) za projekt
obnove devastiranih površina.


Ispitati kriterije vrednovanja obnovljenih površina
od strane različitih interesnih grupa stanovništva.


Istražiti ovisnost vrednovanja šumskog pokrova i
krajolika za različite lokalitete na kojima se šumska površina
prostire - naselja, nenaseljena područja te funkcionalne
turističke cjeline.


Metode istraživanja -Methods of the research


Istraživanje je obavljeno anketiranjem pomoću usmjerenog
intervjua. Anketiranju je prethodilo preliminarno
sondažno istraživanje na zadarskom i senjskom
području. U skladu sa studijskim projektom i saznanjima
preliminarnog sondažnog ispitivanja sastavljen je
upitnik sa 36 pitanja i nizom potpitanja. Pri anketiranju
anketar je postavljao pitanja i bilježio odgovore.


U svrhu postizanje objektivnosti odgovora ispitanici
su ostali anonimni. To je metodološki princip socioloških
istraživanja stavova i mišljenja.


Računalsku obradu podataka, analize, poopćavanje
i sintezu rezultata obavili su sociolozi u suradnji sa šumarima.
Pri analizama uporabljene su apsolutne i relativne
frekvencije odgovora. Usporedbe su rađene između
skupova i podskupova ispitanika, te između područja
istraživanja.


Jednakost odgovora između podskupova ispitanika
testirana je X:-testom, a povezanost odgovora iskazivana
je Cramerovim-Fi koeficijentom i koeficijentom
kontingencije - C.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 31     <-- 31 -->        PDF

.1. Biskup, V. Vundra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. (XX (1996), 243-259


Uzorak ispitanika -Sample of the Examinees


S obzirom daje osnovni skup stanovnika dosta neodređen,
jer se istražuje mišljenja i stavovi stanovništva
na velikom i heterogenom prostoru (senjsko područje,
zadarsko područje, šibensko-splitsko područje te dubrovačko
područje) gdje živi više stotina tisuća žitelja,
a područja su ratnim razaranjima bila izložena s različitim
intenzitetima -primijenjen je proporcionalni stratificirani
slučajni uzorak.


Uzorak sa svakog područja je "lomljen" u četiri kategorije
ispitanika: (1) zemljoposjednici, (2) turistički


Vrijeme istraživanja


Istraživanje je obavljeno u razdoblju od lipnja do listopada
1995. godine. Priprema istraživanja obuhvatila
je: izradu upitnika, testiranje i reviziju upitnika, prijepis
i tiskanje upitnika te instrukciju i razgovor s anketarima.


Anketiranje je provedeno u u rujnu i listopadu 1995.
godine na sva četiri područja i u oko 53 mikrolokaliteta


djelatnici, (3) stočari (vlasnici stoke) i (4) ostali
građani.


Ispitivanja su obavljena na uzorku od 280 ispitanika,
odnosno sa svakog područja po 70 ispitanika raspoređenih
u četiri približno jednakobrojna podskupa kategorije
ispitanika.


Analize su obavljene na razini cijeloga uzorka (280
ispitanika) i/ili za podskupove svih ispitanika na području,
odnosno za podskupove kategorija ispitanika
neovisno o području.


- Terms of the research
(naselja, gradovi, sela, izbjeglički centri). Kontrola
popunjenih upitnika, unos podataka u računalo, obrada,
analiza, pisanje preliminarnog i konačnog izvještaja na
engleskom jeziku [2] završeni su u listopadu 1995. godine
kada su predani izaslanicima Svjetske banke.


Rezultati istraživanja -The research results


A. Socioekonomski uvjeti i status ispitanika
Assessment of the socioeconomic background of the Examinees


Opći čimbenici socioekonomskog statusa ispitanika


General data on the socio/economic status of the interviewed people


Istraživanje je obuhvatilo 280 ispitanika: 216 muškaraca,
60 žena i četiri ispitanika bez odgovora o spolu.
Odnos spolova ispitanika bio je različit između područja
i kategorija ispitanika. Različit odnos spolova je
rezultat izbora slučajnog uzorka u okviru zadanih podskupova
(područja i/ili kategorije ispitanika).


Prema dobi ispitanici do 30 godina sudjelovali su sa
21 %, u razredu 31-50 godina sa 40 %, u razredu iznad
51 godine bilo je 27 % ispitanika. Najmlađi ispitanici
bili su sa senjskog područja i u podskupu turističkih
djelatnika. Najstariji ispitanici bili su s dubrovačkog
područja i u podskupovimazem//ov/a.s77/La i stočara.


Najviši stupanj obrazovanja imaju turistički djelatnici
a najniži stočari. S dubrovačkog područja 73 %
ispitanika nalazi se u razredu srednjeg ili višeg stupnja
obrazovanja.


Ustanovljeno je da najviše obitelji imaju troje djece
(32 %). To je znakovit podatak jer u Hrvatskoj najveći


je broj obitelji s dvoje djece. Najbrojnije obitelji imaju
stočari i ispitanici s dubrovačkog područja, a najmanje
obitelji imaju ispitanici sa senjskog područja i turistički
djelatnici. Potvrđena je zakonitost da obitelji s višim
stupnjem obrazovanja i očekivanim višim ekonomskim
standardom imaju manje djece.


Medu ispitanicima bilo je najviše obitelji s dva zaposlena
člana (40 %), sjednim zaposlenim bilo je 38 %
obitelji. Čak 42 % obitelji stočara nemaju ni jednog
člana u radnom odnosu.


Prema broju članova u kućanstvu dominirajuća je
četveročlana obitelj (34 %), sjednim članom 3 %, s dva
člana 15 %, s pet članova bilo je 23 % obitelji. Sa šest
članova bilo je 9 % obitelji. Od sjevera (Senj) prema jugu
(Dubrovnik) brojnost obitelji raste. S obzirom daje
senjsko područje najrazvijenije, taj podatak potvrđuje
ranije uočenu ovisnost broja djece i broja članova obitelji
s gospodarskom razinom razvoja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 32     <-- 32 -->        PDF

J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br, 5-6. CXX (1996), 243-259
Zemljovlasnici, površina i namjena zemljišta — Land-owners, amount and use of land


Detaljnom analizom trebalo je utvrditi za sve kategorije
ispitanika koji posjeduju zemlju, ne samo zazemljovlasnike,
veličinu zemljišta i njihovu namjenu.
Ustanovljeno je da 47 % ispitanika ima zemljište i da
zemljište posjeduju sve četiri kategorije ispitanika.
Ukupna površina zemljišta 129 zemljoposjednika bila
je 132,65 hektara. Ispitanici senjskog područja u površini
participiraju sa 11 %, zadarskog područja sa 20 %,
šibensko -splitskog područja sa 15 %. Preostalih 54 %


zemljišta pripada ispitanicima s dubrovačkog područja.
Zemljoradnici su u posjedu 76 %, stočari 12 %, ostali
građani 12 %, a turistički djelatnici 2 % istraživanjima
obuhvaćenog zemljišta.


U tablici 1. nalazi se pregled posjednika zemlje po
kategorijama ispitanika i veličini zemljišta. Ispod jednog
hektara zemljišta ima 63 % zemljovlasnika. Najveće
pojedinačne površine zemljišta posjeduju ispitanici
s dubrovačkog područja.


Tablica 1. Pregled posjednika i vlasnika zemljišta


Table 1. The superjicies in respondent´s possession


Površina


Land area


100 m - ari
Do 10- Up to 10
11-25
26-50
51-75
76- 100
101-250
251-500
Više od 501 plus
Ukupno -Total f
Udjeli


%


Proportion


Turistički
Zemljoradnici radnici


Landowners Tourist
workers


Frekvencije ispitanika


3 4


10 3


20 1


12 0


14 2


12 0


3 0


3 0


77 10


59,69 7,75


U svezi s namjenom zemljišta posjednici ili vlasnici
zemljišta mogli su iskazati jednu ili više od ukupno pet
mogućih namjena:


(1) kao oranicu,
(2) kao pašnjak,
(3) kao voćnjak,
(4) kao šumu,
(5) za turizam i
(6) degradirana površina.
Ustanovljeno je da samo 19 % zemljovlasnika, na
3,30 % ukupne površine, zemljište koriste jednonamjenski.
Jednonamjenski u službi turizma nalazi se
1,47 % zemljišta u vlasništvu pet posto posjednika zemlje.
Dominira višenamjensko korištenje zemljišta s
mnogim kombinacijama - ukupno 40 različitih.


U tablici 2. nalazi se pregled kombinacija korištenja
zemljišta. Posebno su prikazane kombinacije s udjelima
iznad 5 % u ukupnoj površini zemljišta svih ispitanika
uzorka ili površini odgovarajućeg podskupa


Vlasnici Ostali
stoke građani


Livestock Other
owners Citizens


Sveukupno


Altogether


-Frequencies of the Exuminnes %
3 4 14 10,85
5 2 20 15,50
6 2 29 22,48
5 1 18 13,95
3 2 21 16,28
5 3 20 15,50
0 1 4 3,10
0 0 3 2,33
27 15 129 100,00
20,93 11,63 100,00


ispitanika. Dvadeset šest kombinacija imaju manji udio
u površini, izrazito su disperzne te su spojene u ostale
kombinacije.


Na pitanje o godišnjem prihodu od zemljišta 36 %
zemljovlasnika nije navelo nikakav odgovor. Iz razgovora
s njima saznalo se da postoji određeno nepovjerenje
u svezi s iskazivanjem prihoda. Postojala je bojazan
da bi navođenje realnog prihoda moglo utjecati
na povećanje poreza na zemljište. Posebno se to odnosi
na vlasnike zemljišta s turističkom namjenom. Prihod
´nula´ navelo je 29 % zemljovlasnika. Do 5.000 kn prihoda
navelo je 24 % vlasnika, od pet do 25.000 kn 11 %.
Samo jedan zemljovlasnik (ispod 1 % vlasnika zemljišta)
iskazao je godišnji prihod iznad sto tisuća kn.


Na temelju odgovora i obavljenih detaljnih analiza
odgovora može se zaključiti da su zemljišni posjedi
malih površina, da se višenamjensko koriste i da se u
sadašnjem vremenu prihodom od zemljišta ´krpa´kućni
budžet.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 33     <-- 33 -->        PDF

. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski lis! br. 5 6, CXX (1996). 243-259


Tablica 2. Korištenje zemljišta - Table 2. Land use


Zajedno Senjsko područje Zadarsko Šibensko-splitsko Dubrovačko


Opis*


Altogether Senj area područje područje područje
Description* Zadar area Šibenik/Split area Dubrovnik area


Udjeli u površini zemljišta, % - Portion in total area land, %


1,2,3,4 22,58 10,31 6,67 0,00 37,27
1,2,3,4,6 10,32 0,00 0,00 0.00 19,21
1,2,3,4,5,6 9,73 0.00 0,00 0,00 18,09
1,3,4 7,62 6,44 13,35 19,14 2,63
2,4 5,24 16,75 0,00 12,42 2,78
1,3,4,5 5,20 0,00 16,69 5,17 2,02


1.2.4 3,93 5,15 10,01 0,00 2,44
1,2,3 3,74 15,46 0,00 0,00 3,62
1,3 2,60 7,60 0,00 10,86 0,28
1,4,5,6 2,36 0,00 11,68 0,00 0,00
1,2,3,4,5 1,65 0,00 3,71 6,21 0,00
2,3 1,47 12,69 0,00 0,00 0,00
5 1,47 7,22 0,96 3,00 0,00
1,4 1,42 0,00 1,11 6,73 0,42


Ostalih 26 kombinacija
korištenja m-The others
26 combinations of use 20,19 8,36 35,82 33,89 11,04


Nepoznato - Unknown 0,49 .0,00 0,00 2,59 0,21


Ukupno -Total 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00


Udjeli -Portion, %


100,00 11,61 20,18 14,46 53,75


*Legenda -Legend : 1 - Kao oranica -Arable land; 2 - Za ispašu -Pasture; 3 - Voćnjak -Orchard,
4 - Šuma -Forest, 5 - Za turizam -For tourism; 6 - Degradirano područje -Deranged land


Stočarenje -Cattle-breeding


Poseban podskup istraživanja bili su vlasnici stoke posve uništen. Podskup vlasnika stoke sastojao se od 68
(stočari). Proporciju tog podskupa nije bilo moguće saispitanika
(16 zemljovlasnika i 52 stočara) podjednako
svim ostvariti. raspoređenih na sva četiri područja istraživanja.


Naime, zbog proteklih ratnih nedaća broj stoke u Svi vlasnici stoke posjeduju 2 494 ovaca, 595 koza i
priobalnom području znatno je smanjen - ponegdje je 67 komada krupne stoke (krave, mule, konji, magarci).


Tablica 3. Broj stoke - Table 3. Livestock number


Ovce -Breed Koze Krupna stoka Vlasnici stoke
Opis Description
Sheep Goats Bovine cattle Livestock owners
Broj stoke u stadu -Livestock number in a herd N° %
Ovce -Breed Sheep 50 0 0 21 30,88
Koze Goats
0 7 0 9 13,24
Krupna stoka -Bovine cattle 0 0 i 3 4,41
Ovce i krupna stoka
Breed Sheep and Bovine cattle
80 0 i 2 2,94
Koze i krupna stoka
Goats and Bovine cattle
0 4 2 6 8,82
Ovce i koze -Breed Sheep and Goats 30 1 0 11 16,18
Ovce, koze i krupna stokaSheep , Goats and Bovine
Breed
cattle
60 1 3 16 23,53
Brojnost hipotetskog stada
A hypothetical herd 37 9 1 68 100,00




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 34     <-- 34 -->        PDF

J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MISLJLNJA ŽITELJA PRIOBALNOG
S podacima detaljne analize sačinjena je tablica 3. Hipotetsko
stado jednog stočara brojilo bi 37 ovaca, devet
koza i jedno grlo krupne stoke. U svrhu akcije obnove
šuma i njihova održavanja, stočarstvo s optimalnim
brojem stoke i intenzitetom stočarenja domicilnih stočara
ne bi uz potrebne propise i kontrolu trebalo negativno
utjecati na šumarstvo i okoliš u najširem smislu


Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 243-259


gospodarenja prostorom. Smatramo da bi te dvije djelatnosti
trebale biti komplementarne, posebno s gledišta
obnove ratom razorenih naselja u širem pojasu priobalja.


Kontrolirana ispaša s usklađenim brojem stoke mogla
bi motivirati ljude za povratak i opstanak na tim
prostorima.


Subjektivna procjena materijalnog položaja ispitanika


A subjective assessment of the material background of the respondents


Na skali Likertovog tipa od tri stupnja: 30 % ispitanika
procijenilo je svoje materijalno stanje kao loše, 60
% iskazalo je dobro materijalno stanje, pet posto ispitanika
svoje je materijalno stanje procijenilo izvrsnim.
Pet posto ispitanika suzdržalo se od procjene. Najviše
nezadovoljstva pokazuju obični građani, zatim slijede
zemljovlasnici.


Najlošije materijalno stanje istakli su ispitanici s dubrovačkog
područja.


Obavljena je detaljna analiza procijenjenog materijalnog
stanja ovisno o školskoj naobrazbi i broja za


Loše -Poor Dobro -Good Izvrsno -Excellent


poslenika u obitelji. Rezultati tih analiza prikazani su
na slikama 1 i 2.
Stupnjevi školske naobrazbe -Education degrees:


I.
do 4 razreda osnovne škole - Up to 4 years of primary
education,
II.
četiri do osam razreda osnovne škole -4-8years of
primary education,
III.
zanatska škola - Trade school,
IV.
srednja školam -Secondary school,
V.
viša ili visoka škola ili fakultet -Polytechnic college
/ University.
Loše -Poor Dobro -Good Izvrsno -Excellent


Stupanj naobrazbe - Education of examinees Broj zaposlenih u obitelji -Family members number
Slika I. Procijenjeno materijalno stanje ovisno o školskoj naobrazdbi
Figure 1. The estimate on wealth status in relation to education
Slika 2. Procijenjeno materijalno stanje u ovisnosti o broju zaposlenih
članova obitelji
Figure 2. The estimate on wealth status in relation to the number of employed
members of family
248




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 35     <-- 35 -->        PDF

J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5-6. (´XX (19961. 243-259
Znakovito je da povećani broj zaposlenih u obitelji i nijoj materijalnoj situaciji od ispitanika nižega obrazoviši
stupanj obrazovanja u ovom vremenu na sva četiri vanja.
područja istraživanja nisu dovoljni čimbenici poboljšaS
obzirom da su ispitanici procjenu položaja iskaza


nja materijalnog stanja. Od plaće iz radnog odnosa tešli
za ukupne prihode vjerojatno je dodatni rad (neki obko
se živi, visokoobrazovani ispitanici su u nepovolj-lik sive ekonomije) nužda u ovom vremenu.


Kako se koristi šuma - How forests are used


Odnos ispitanika prema šumi ispitan je odgovorima uzorak i podskupove ispitanika. Rezultati testiranja
na pitanje: "kako koristite šumu?" ukazuju na različite interese za šumu između regija i


Na to pitanje bili su mogući sljedeći unaprijed zadapodskupova
ispitanika. U svrhu uspješnosti obnove deni
odgovori: (1) za napasanje stoke, (2) za ogrjev, (3) ne vastiranih prostora i njihova održavanja bit će potrebno
zanima me i (4) obje prve solucije. U tablici 4. priuskladiti
interese stanovništva s globalnim ciljevima
kazane su apsolutne i relativne frekvencije odgovora za obnove.


Tablica 4. Kako se koristi šuma - Table 4. How forests are used


Za ispašu Za ogrjev Ne zamima Za ispašu i Nepoznato Zajedno Total
Područja i ispitanici Pasture Firewood me Not
interested in
ogrjev Pasture
and
Unknown
exploitation Firewood
Regions & 1 II III IV V VI
Examinees
f % f % f % f % f % f %
1 Senjsko područje 6 8.57 37 52,86 7 10,00 8 11.43 12 17,14 70 100.00
Senj area
2 Zadarsko 21 24.42 40 46,51 24 27,91 0 0.00 1 1,16 86 100.00
područje
Zadar area
Sibensko-splitsko 2 3,70 20 37,04 32 59,26 0 0,00 0 0,00 54 100,00
3 područje
Sibenik-Sptit area
4 Dubrovačko 3 4.29 15 21.43 7 10,00 8 11,43 37 52.86 70 100,00
područje
Dubrovnik area
5
X~(
Zemljovlasnici
Ito III X 1 to 4) = 83,34
2 2.50 57 71.25 8
X (P0.05) = 28,87
10,00 9 11,25
C =
4
0,48
5,00 80 100,00
Landowners
6 Turistički 0 0.00 23 31.51 34 46,58 0 0.00 16 21,92 73 100.00
djelatnici Tourist
workers
7 Stočari 29 55.77 14 26,92 0 0,00 7 13,46 2 3,85 52 100.00
Livestock owners
8 Ostali građani 1 1,85 18 33,33 28 51,85 0 0,00 7 12,96 54 100,00
Other Citizens
9 Zajedno x-(
i to III X 5 to 8)
32 11,43
= 181,63
112 40,00 70
X-(P0.05)
25,00
= 28,87
16 5,71 c = 50
= 0,64
17.86 280 100,00
Altogether


B. Mišljenje i stavovi o tome kako koristiti spaljene i degradirane površine
Opinions and attitudes as to use of burnt and degraded land


Set pitanja u usmjerenom intervjuu odnosio se na vršine planiraju se pošumiti - želite li da se to učiniV
određivanje stava ispitanika u svezi s obnovom i rekonPozitivno
je odgovorilo 92 % ispitanika, a negativni odstrukcijom
opustošenih šuma te ostalih površina koje se govor iskazalo je 6 % ispitanika.


namjeravaju obnoviti. Na to pitanje dva posto ispitanika nije željelo odŠto
činiti? - What to do? govoriti. U senjskom području pozitivni odgovor sudjelovao
je sa 90 %, a u šibensko-splitskom sa 100 %.


Za ispitivanje stava i mišljenja priobalnog stanovni


Ta razlika može se tumačiti izostankom ratnog pusto


štva postavljeno je pitanje: ´Opustošene i popaljene po




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 36     <-- 36 -->        PDF

. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG . Šumarski list br. 5-6. CXX (1996). 243-259


šenja na senjskom području. Dakle, može se reći daje Na dodatno pitanje o preferirajućem obliku obnove i
gotovo konsenzusom prihvaćen stav daje devastirane vlastitom interesu korištenja obnovljenih opustošenih
površine potrebno pošumiti. zemljišta na neki drugi način, odgovori su bili disperzi-


Sedamnaest ispitanika (6 % svih ispitanika) prorani
i ne omogućavaju formiranje dodatnog mišljenja.
tivnika pošumljavanja ovisno kojem podskupu priIznad
60 % ispitanika ne očekuju neposrednu korist od
padaju željeli bi da se te površine ostave: (a) kao pašpošumljavanja.
njak, (b) da se prepuste prirodnoj sukcesiji vegetacije, Izdvajaju se stočari koji u korištenju devastiranih


(c) da se rekonstruira šuma u prethodno stanje i (d) da površina za ispašu nalaze mogućnost sticanja prihoda
se podignu voćnjaci. za život.
Kontrola ispaše - Pasture control


Budući da sitna stoka, posebno koze uništavaju Odgovori iz tablice 5. uz provedena testiranja ukašumsko
raslinje i pridonose deforestraciji, istražilo se zuju na različita mišljenja o tom problemu između pojavno
mišljenje u svezi s ispašom. dručja kao i između podskupova ispitanika. Uočljivo je


da su odgovori distribuirani prema neposrednim intere


Zajedno sa četiri sugerirana odgovora (Kon 1 do


sima ispitanika. Ne postoje jasna stajališta o ispaši.


Kon 4) bilo je postavljeno i ´otvoreno pitanje´ za slobodni
odgovor. Ispitanici su odgovorom na poticaj za ´Nešto drugo´
Kon 1 - Da se dopusti ispaša ograničene brojnosti stoke ali trebali obrazložiti svoje prijedloge.
uz naplatu Svi odgovori 11 % izdvojenih ispitanika racionalno


-To reduce the number of cattle to pasture and fee it; obrazlažu i zagovaraju korist od stoke za stanovništvo i
Kon 2 - Da se zabrani ispaša s kaznama za prekršitelje za vegetaciju - uz naglašeni uvjet kontrolirane ispaše.
- To forbid pasture and fine offenders; Većina odgovora na ovo pitanje upozorava da obnoKon
3 - Da se uvede red pomoću lokalnih kontrolora vi devastiranih površina mora prethoditi temeljita pri-
To impose die order by local controllers; prema. U suradnji s lokalnim stanovništvom i uvažaKon
4 - Da se zabrani ispaša kozama, ali ne i ovcama vanjem njihovih interesa mogu se donijeti dobre od-
To forbid pasture for goats, but not for sheep. luke, vjerojatno za svaki lokalitet posebno.
Tablica 5. Kontrola ispaše -Table 5. Pasture control


Kon 1 Kon 2 Kon 3 Kon 4 Nešto drugo Nepoznato
Something Unknown Ukupno Područja
i ispitanici else Total
Regions & Examinees I 11 111 IV V VI VII
f % f % f % f % f % f % f %
1 Senjsko područje 20 28,.57 17 24,29 15 21.43 6 8.57 12 17,14 0 0,00 70 100.00
Senj area
2 Zadarsko 20 23,26 10 11,63 15 17.44 37 43,02 4 4,65 0 0,00 86 100.00
područje
Zadar area
3 Sibenskosplitsko
područje 15 27.78 15 27,78 9 6.67 13 24,07 2 3,70 0 0,00 54 100.00
Sibenik-Split
area
4 Dubrovačko 4 5.71 2 2,86 15 21.43 6 8,57 11 15,71 32 45,71 70 100.00
područje
Dubrovnik area
5 Zemljoclasnici
x´dtoVI X 1 to 4) =163,0
16 20,00 12 15,00
i12
X-(P00,) = 24,9915,00 19 23,75 6 7,50
C = 0,61
15 18,75 80 100,00
Landowners
6 Turistički 10 13.70 24 32,88 16 21,92 10 13,70 3 4,11 10 13.70 73 100,00
djelatnici Tourist
workers
7 Stočari 11 21.15 0 0.00 2 3,85 21 40.38 18 34,62 0 0.00 52 100.00
Livestock owners
8 Ostali građani 22 29,33 8 10.67 24 32,00 12 16.00 2 2.67 7 9,33 75 100.00
Other Citizens
x2 (I to VI X 5 to 8)=] 00,25 X2(P0.05) = 24,99 C = 0,51
9 Zajedno Altogether
59 21,07 44 15.71 54 19,29 62 22,14 29 10,36 32 11,43 280 100,00




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 37     <-- 37 -->        PDF

J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. CXX (1996), 243-259
Nomadsko stočarenje -Nomadic cattle-breeding


Budući da nomadski stočari povremeno sa stokom
ulaze na područja predviđena za pošumljavanje i da
pritom mogu nanijeti neprocjenjivu štetu, nastojalo se
od domiciolnog stanovništva nešto više o tome saznati.
Više od 60 % ispitanika odgovorilo je da na ta područja
nikad ne dolaze nomadski stočari.


Iz ostalih odgovora može se zaključiti da se povremeno
i to bez poznatog ritma pojavljivanja ipak mogu


pojaviti i pojavljuju se. S obzirom daje za uništenje nasada
dovoljno jedno pojavljivanje, odgovorni sudionici
obnove moraju zakonom ili čuvarskom službom spriječiti
njihovo pojavljivanje na obnovljenim površinama.


Opasnost od uništenja nasada je latentna ali postoji
na tri područja. Nijedan ispitanik sa zadarskog područja
dosad na tom području nije uočio nomadske
stočare.


Porijeklo vlasništva nad devastiranim površinama


The origin of the ownership of the deforested stretches of land


Odgovorima na pitanje o porijeklu vlasništva nad
površinama predviđenim za reforestraciju htjelo se testirati
svijest i memoriju ispitanika kako bi se izbjegla
nelagoda pri obnovi "nečijeg" zemljišta bez njegove
suglasnosti.


Odgovor "uvijekje državno vlasništvo" dalo je 63 %
ispitanika. Pet posto ispitanika odgovorilo je da su te
površine uvijek bile zadružno vlasništvo, tri posto ispitanika
odgovorilo je da su te površine ranije bile zajedničko
vlasništvo. Čak 22 % ispitanika nemaju predodžbu
o vlasništvu. Ispitanici s dubrovačkog područja i
ostali građani najmanje znaju o bivšem i stvarnom
vlasništvu.


Iz odgovora slijedi sugestija da se prije obnove, a radi
izbjegavanja pravnih konflikata ili eventualnih sudskih
sporova katastarski i gruntovno, posebno na terenu
"srede" ti važni preduvjeti obnove. Daje postojeće stanje
složeno može se zaključiti iz značajno različitih odgovora
zemljovlasnika i stočara.


Oko 57 % zemljovlasnika odgovorilo je da se uvijek
radilo o državnom vlasništvu. Stočari pak taj odgovor
daju u 88 % slučajeva.


S obzirom da obnova puno košta i da se radi o investiciji
za budućnost u novom političkom i društvenom
uređenju - tom se pitanju treba posvetiti puna pozornost.


C. KOJE VRSTE DRVEĆA PREFERIRA STANOVNIŠTVO
Tree species preferences of the inhabitants


Poznato je da se cijelo područje ispitivanja proteže
na više stotina kilometara priobalja, da se na tom području
nalazi više klimazonalnih zajednica te da se radi


o stanovništvu različitih kulturoloških i ostalih osobina.
Uspjeh pošumljavanja najviše ovisi o njegovu prihvaćanju
ili odbijanju od domicilnih stanovnika. Pritom
valja uvažiti osobne prosudbe i pozitivni emocionalni
naboj u odnosu na vrste drveća i buduće šume.
Stručnjacima može biti od koristi poznavanje tih vrijednosnih
kriterija.


Tip stabala/šume -Trees/forest type
Ispitanicima su bila ponuđena tri odgovora i mogućnost
četvtog ´slobodnog odgovora´.
Za šume s rijetkim drvećem izjasnilo se 29 % ispitanika
i to najviše sa zadarskog područja (44 %) i stočari
neovisno opodručju (50 %).
Za drveće s bujnom krošnjom izjasnilo se 58 % anketiranih
i to najviše s dubrovačkog područja (66 %) i


zemljovlasnici neovisno o području (75 %).
Nisko raslinje zagovara 7 % ispitanika - više s
dubrovačkog područja (17 %) i stočari sa 13%.
Za slobodni odgovor opredijelilo se nešto manje od
četiri posto ispitanika, jednako kao i za kombinacije s
dva ili tri ponuđena odgovora. Među slobodnim odgovorima
valja naglasiti ogovore ´autoktone vrste ´, ´bjelogorica´
i ´voćke´. Odgovori na ovo pitanje upozoravaju
stručnjake da odluke donose s najvećim mogućim
uvažavanjem mišljenja lokalnog stanovništva.
Odgovor da bi trebalo birati na vatru otpornije vrste
dalo je 72 % ispitanika. Oko 15 % ispitanika je ravnodušno
na ta posebna svojstva, a 12 % ih smatra da ne
treba birati vrste prema tom kriteriju.


Koje se vrste drveća ne bi trebalo saditi


What tree species should not be planted


Svaki ispitanik bio je u mogućnosti navesti četiri ili
više vrsta drveća koje ne želi na svom području. Uvaža




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 38     <-- 38 -->        PDF

J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 6. CXX (1996). 243-259
vajući različite razine poznavanja vrsta drveća i ostalih ci zadarskog i šibensko-splitskog područja, te kategoribiljnih
vrsta, odgovore na to pitanje valja prihvatiti s je ispitanika čiji je ekomski interes vezan za obnovljene
ograničenom stručnom težinom. Pomoću frekvencija površine. Topole, zelenika i alepski bor nepoželjne su
pojave pojedinih vrsta sastavljena je tablica 6. vrste drveća za većinu ispitanika. Cjeloviti popis vrsta


Indeksi odgovora, ovisno o podskupu ispitanika sastavni je dio cjelovite dijagnostičke studije [2]. U
kreću se u rasponu 0,13 do 0,81. Oni neposredno ukakoloni
"ostale vrste" predstavljena je skupna frekvenzuju
na naglašeni interes za buduće nasade pojedinih cija za 24 vrste drveća, pojedinačno bez statističkog
grupa ispitanika. Najveće zanimanje pokazuju ispitaniznačaja.


Tablica 6. - Vrste drveća koje ne bi trebalo saditi


Table 6. Tree species that should not he planted


Senjsko Zadarsko Šibensko Dubrova Turističk Ostali


Zajedno podružje podrčje -splitsko -čko Zemljovla-i radnici Stočari gradan
Vrste drveća Altogeth Senj area Zadar podrčje područje snici Tourist Livestoc i Other
er area Šibenik-Dubrovn Landowner workers k owners Citizen


Tree species


Split area ik area s s
Udjeli u zbroju odgovora svih ispitanika, % - Shares in the responds´sum, %


Topole Poplar
sp. 15,53 12,62 20,14 12,82 0,00 15,68 16,67 19,73 1.75
Zelenika Phillyrea
sp. 12,22 6,80 12,59 17,95 0.00 14,05 12,78 8,84 14,04
Alepski bor Aleppo
12,04 10,68 10,79 16,67 5,71 10,81 9,44 15,65 15,79
pine
Mediteranski čempres 11,52 4,85 16,19 10,26 0,00 10,27 12,78 16,33 0.00
Mediterranean cypress
Arizonski čempres 7,16 0,00 9,71 8,97 0,00 5,41 8,33 10,88 0,00
Arizona cypress
Breza -Birh sp. 6,63 10,68 8,27 2,56 0,00 4,86 7.22 10,20 1,75
Crni jasen Flowering
4,71 6,80 1,44 8,97 5,71 5,95 7,22 0,00 5,26
ash
Atlanski cedar Atlas
4,19 2,91 3,96 6,41 0,00 3,78 6,67 1,36 0,00
cedar
Pinija -Stone pine 3,49 6,80 3,60 1,92 0,00 2,16 3,89 4,76 1.75
Primorski bor 2,79
1.94 3,60 1,92 2,86 3,78 0,56 4,76 1.75
Maritime pine
Borovi Pine
sp. 2,79 0.00 0,00 0.00 45,71 5,95 1,11 0,00 5,26
Strane vrste 0,70 0,00 0,00 0,00 11,43 0,54 0,00 0,00 5,26
The outlandich tree
species
Makija Maquis
1 22 0.00 1,08 2,56 0,00 0,00 0,00 0,68 10,53
Bukva European
beech 1,40 6,80 0,36 0,00 0,00 1,08 1,11 0,68 5,26
The others 24 tree 13,61 29,12 8,27 8,99 28,^8 15,68 12,22 6,13 31,60
Sveukupno Altogether
100.00 100.00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100.00


Broj odgovora -573 103 278 156 35 185 180 147 57


Response umbers-points


Mogući broj bodova 1120 280 344 216 280 320 292 208 300


Possible points score


Indeks odgovora 0,51 0,37 0,81 0,72 0,13 0,58 0,62 0,71 0,19


Response index


Preferencija vrsta drveća za pošumljavanje -ranih vrsta drveća nalaze se maslina, badem i smokva
Tree species preferences što ukazuje na izrazito racionalno razmišljanje koje upućuje
na slojevitost i iznijansiranost stavova lokalnog


Pozitivan odnos prema vrstama drveća istražen je pučanstva prema vegetaciji i okolišu. Te tri navedene
tako stoje bilo ponuđeno 11 vrsta drveća i mogućnost vrste imaju povijesno i gospodarsko značenje za stadodatnog
upisa i drugih vrsta od interesa. Ispitanici su novnike priobalja i otoka. Trenutačna ekonomska nevotrebali
odabrati tri vrste od posebnog interesa (od ponulja
koja je zatekla te regije vjerojatno je od utjecaja na
đenih ili upisom novih). Frekvencije pojave vrsta popromišljanje
u svezi s obnovom od ranije zapuštenih, a
služile su za sastavljanje tablice 7. Indeksi odgovora su tijekom rata u potpunosti opustošenih poljoprivrednih i
vrlo visoki za razliku od upisa neželjenih vrsta drveća. šumskih površina.
Primorski bor, hrastovi crnika i medunac na cijelom Informacije izvedene iz tablica 6. i 7. upozoravaju
uzorku i podskupovima ispitanika zauzimaju prva tri da stručnjaci ne bi trebali zanemarili svekolike i razlimjesta
među šumskim drvećem. Medu osam prvoplasi-čite interese lokalnog pučanstva.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 39     <-- 39 -->        PDF

J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXX(1996). 243-259
Tablica 7. Poželjne vrste drveća - Table 7. Tree species preference ranks


Vrste drveća
Tree species
Zajedno
Altogether
Senjsko
podružje
Senj area
Zadarsko
područje
Zadar
area
Šibensko
-splitsko
područje
Sibenik-
Split area
Dubrovačko
područje
Dubrovnik
area
Zemljovlasnici
Landowners
Turistički
radnici
Tourist
workers
Stočari
Livestock
owners
Ostali
građani
Other
Citizen
s
Udjeli u zbroju odgovora, % -Shares in the responds´sum, %
Primorski bor - Maritime pine 20,26 24,76 17,83 25,31 14,78 17,23 26,05 10,90 24,66
Hrast crnika Black
oak 10,91 18,10 5,04 1,85 18,23 13,87 7,91 14,10 8,52
Maslina Olive
10,79 0,00 18,22 18,52 6,90 13,03 14,42 11,54 4,48
Hrast medunac -Pubescent a ak 10,19 10,48 15,12 3,70 8,87 9,24 4,65 23,08 7,62
Mediteranski čempres 9,47 10,48 5,81 6,79 15,27 11,34 8,37 1,28 14,35
Mediterranean cvpress
Pinjol -Stone pine 8,15 5,24 3,88 14,20 11,82 5,88 13,49 0,00 11,21
Badem Almond
5,40 0,00 8,91 6,17 0,00 5,04 2,33 10,26 0,00
Smokva Fig
5,28 0,00 10,85 9,88 0,00 7,14 8,84 5,13 0,00
Ostalih 20 vrsta drveća 19,55 30,94 J 4,34 13,58 24,13 17,23 13,94 23,71 29,16
The others 20 tree species
Zajedno A/
together 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00


Broj odgovora -Response 834 210 258 162 203 238 215 156 223
numbers-points


Mogući broj bodova 840 210 258 162 210 240 219 156 225


Possible points score


Indeks odgovora 0,99 1,00 1,00 1,00 0,97 0,99 0,98 1,00 0,99


Response index


Svrha obnove šumskog pokrova -položaji svrha pošumljavanja u razredu ocijenjenom
Forest vegetation renewal purpose najvažnije. Hijerarhija vrijednosti razlikuje se u nijansama
koje se mogu objasniti interesima i objektivnim


Ispitivanje kriterija vrednovanja obnove šumskog stanjem vezanim za područje ili kategoriju ispitanika.
pokrova obavljeno je pomoću rangiranja zadanih odgovora
(svrhe obnove Ado E) ocjenama "1 do 5" (1- najvažnije
.. 5 -beznačajno). Ispitanici su mogli ocijeniti
ponuđenih pet odgovora različitim ocjenama, neke jednakim
ocjenama ili ih ne ocijeniti. Također su bili u mogućnosti
navesti po svojoj ocjeni različitu od ponuđene
svrhu obnove.


A - šuma za iskorištavanje - the economic advantage


(Exploitable forest);
B - za zaštitu od erozije -the erosion protection;
C - za očuvanje okoliša - the environment protection;
D - zbog obnove turizma - the tourist purposes;
E - zbog uljepšavanja krajolika - the landscape embell


ishment.


Na slici 3. prikazani su odgovori svih ispitanika koji zaštitu
od erozije sa 37 % odgovora stavljaju na prvo mjesto;
zaštita okoliša sa 27 % bodova na drugom je mjestu,
slijedi šuma u funkciji razvoja turizma sa 19 %, šume
zbog iskorištavanja sa 9 % i šume zbog uljepšavanje
krajolika sa 7 % bodova. :


0 -I—-——*—i ´—i 1 1 1 i
Najvažnije - Vrlo važno - Značajno - Manje važno - Beznačajno - Bez odgovora


Provedena je segmentarna analiza po kategorijama isVery
Important Significant Slightly Unsignificant - No answers
important significant


pitanika i po regijama. Razlozi i intenziteti ocjena razlikuju
se između podskupova. U tablici 8. prikazani su Slika 3. Vrednovanje obnove šume - Figure 3. Forest renewal evaluation


253




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 40     <-- 40 -->        PDF

J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG . Šumarski list br. 5 6. CXX (1996), 243-259
Tablica 8. Razlozi obnove šume ovisno o podskupovima ispitanika


Table 8. Reasons for reforestation depending on the interviewed subgroups


Područja i ispitanici Rang u razredu ocjene najznačajniji - Rank in the grade class "most significant"


Regions & Examinees Prvo first
Drugo Treće
third
Četvrto Peto fifth
second fourth
Senjsko područje -
Senj area
B c A E D
Zadarsko područje C
D B A E
Zadar area
Sibensko-splitsko područje
Šibenik/Split area
D C E A B
Dubrovačko područje B C D E A
Dubrovnik area
Zemljovlasnici B
C D E A
Landowners
Turistički djelatnici Tourist
workers D B C E A
Stočari -Livestock owners C B A E D
Ostali građani B
C A D E
Other Citizens
Zajedno Altogether
B C D A E


Čime pošumljavati - The way of reforesting 90 % ispitanika, u podskupovima ispitanika taj način


podržava od 84 % (stočari i ispitanici senjskogNačin pošumljavanja istražen je pomoću odgovora


područja) do 97 % zemljovlasnici i ispitanici s dubrona
pitanje treba li pošumljavati (1) sadnicama, (2) sijavačkog
područja. Interesnim razlozima i objektivnim
njem sjemena, (3) prirodnom obnovom t.j. bez sadnje stanjem oko 13 % ispitanika sa senjskog područja i
ili sijanja. Pošumljavanje sadnicama podržava više od stočari zagovaraju prirodnu obnovu.


D. ANALIZA PROBLEMA ŠUMSKIH POŽARA
Forest fires problem analysis


Uzroci požara - The causes of forest fires


Udjeli -


Krenulo se od toga da se istraži kako ispitanici per-


Portion, %


cipirajuju uzroke požara koji pustoše priobalne šume.
Sugerirane su četiri pretpostavljene glavne grupe uzroka.
Ispitanici su mogli navesti peti uzrok (slobodni
odgovor) i/ili istodobno više uzroka.


1 rat - the war,
2 nepažnja -negligence;
3 turisti -tourists;


5 različiti drugi uzroci - various other causes;


ost. ostale kombinacije uzroka požara -oth. -the oth


ers combinationsfirescauses.


Nepažnja i rat procijenjeni su glavnim, s podjednakim
udjelima, uzrocima pojave požara od svih kategorija
ispitanika. Značajno se razlikuju odgovori stočara
koji rat izdvajaju kao osnovni uzrok. Zemljovlasnici nešto
veći značaj daju i ostalim uzrocima, odnosno isto


Uzroci požara


dobnom utjecaju više uzroka. S obzirom da će nakon


Forest fires causes


prestanka ratnih opasnosti i nadalje ostati svi drugi uzroci
medu kojima nepažnja ima veliku težinu, strateškim
ciljem zaštite od požara je promjena odgovornosti Slika 4. Uzroci požara - Figure 4. Forest fires causes


254




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 41     <-- 41 -->        PDF

J. Biskup. V. Votidra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG
Šumarski list br. 5-6, CXX (1996), 243-259
lokalnog pučanstva prema preostalim šumama i obnovljenim
površinama.


Sudjelovanje u gašenju požara - Taking part in
extinguishing fires


Samo šest posto ispitanika naveli su da u gašenju
požara ne bi sudjelovali. Za nesudjelovanje u gašenju
navode više razloga: postojanje plaćenih vatrogasaca,
izostankom afiniteta, spolnom pripadnošću, starošću,
bolešću i ostalima. Neodlučnost odgovorom "neznani"
iskazalo je 22 % ispitanika. Između kategorija ispitanika
razlike u odgovorima ne postoje. Lokalno pučanstvo
senjskog područja (zajedno za sve kategorije) izdvaja
se od ostalih područja jer bi samo njih 53 % sudjelovalo
u gašenju šumskih požara.


Nakon što se degradirane površine obnove u dobrovoljnoj
vatrogasnoj službi sudjelovalo bi većina ispitanika
(77 %). S jednom trećinom protiv sudjelovanja
izjasnili su se ispitanici senjskog i dubrovačkog područja
te ostali građani. Protiv sudjelovanja u vatrogasnoj
službi je oko 20 % ispitanika iz ostalih podskupova.


Protupožarne prosjeke -Fire-breaks


U svezi s požarima bilo je postavljeno više hipotetičko
pitanje jer većina ispitanika ne posjeduje zemljište:
"Da li bi se ispitanik suglasio ako je to u interesu
zaštite od požara, da se bez naknade načine prosjeke
preko njegovog posjeda?


Na to pitanje potvrdno je odgovorilo čak 83 % ispitanika.


Između podskupova ispitanika značajne su razlike:
43 % ispitanika s dubrovačkog područja na to pitanje
nije odgovorilo.


Sa senjskog područja jedna petina ne bi besplatno za
tu svrhu ustupili zemljište.
Odgovor ispitanika s dubrovačkog područja može
se obrazložiti njihovim trenutačnim statusom.


Ispitanici koji svoje zemljište ne bi besplatno ustupili
navode razloge u obliku velike štete, ispravnosti
dobivanja novčane odštete. Samo jedan ispitanik smatra
da protupožarne prosjeke ne pridonose sprečavanju
požara.


E. PROCJENA PROBLEMA PRIVATNIH SUMO VLASNIKA
Problems of the private forest owners


Što sa spaljenim površinama?


What to do with the burnt down land?


Ovo se poglavlje odnosi samo na podskup ispitanika
u kategoriji zemljovlasnika. Na pitanje da li žele da se
njihovo u ratu devastirano zemljište pošumi odgovor da
žele i da se pošumi sadnicama, neovisno o području istraživanja,
dalo je 94 % odgovarajućih ispitanika.


Na pitanje što bi vlasnicima degradiranog zemljišta
najviše trebalo kao pomoć za samostalno pošumljavanje
njih više oko 90 % odgovorilo je da im je potrebna
stručna pomoč. Sasvim sami ili uz financijsku pomoć
nespremni su obaviti obnovu. Može se zaključiti
da bez djelotvorno organizirane akcije vlasnici
zemljišta u bliskoj budućnosti sami neće moći obnavljati
devastirana zemljišta.


F. PROCJENE POZITIVNOG I NEGATIVNOG
STAVA LOKALNOG STANOVNIŠTVA
PREMA AKCIJI POŠUMLJAVANJA
Positive and negative attitudes of the local population towards the reforesting campaign


Stavovi prema pošumljavanju istraženi su na osnovi
odgovora kakvu korist percipiraju ispitanici od pošumljavanja
i potrebi u sudjelovanju pri donošenju odluka
u svezi s pošumljavanjem.


Korist od pošumi javan ja


Benefits from reforesting


Najviše ispitanika od pošumljavanja ne očekuje
neposrednu korist (76 %) - korist koju očekuju spada u
kategoriju svekolikih funkcija od šuma. Između pod


skupova testiranjima su ustanovljene statistički značajne
razlike. Neposrednu korist očekuju ispitanici sa
zadarskog područja (oko 26 %) i stočari (oko 35 %).
Ekonomsku korist u vidu zapošljavanja ili od šuma u
funkciji razvoja turizma očekuje oko 10 % ispitanika sa
senjskog područja (20 %), stočara (\ 3 %) sa svih ispitivanih
područja. Za odgovor "neću imati nikakvu korist"
izjasnilo se 10 % ispitanika senjskog područjapribližno toliko stočara. Svoj navod obrazlažu mogućom
zabranom ispaše, vlastitom starošću, općom nezainteresiranošću
prema pošumljavanju.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 42     <-- 42 -->        PDF

J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG
Šumarski list br. 5 6, CXX (1996). 243-259


Sudjelovanje u odlučivanju -ljalo bi lokalnom pučanstvu omogućiti suodlučivanje i
Taking part in the decision-making na taj način ih učiniti suodgovornim za rezultate pošumljavanja.


Sudjelovanje u pošumljavanju pozitivnim odgovo


Za
sudjelovanje u pošumljavanju uz naknadu in


rom iskazalo je 64 % ispitanika, najmanje sa zadarskog


teres je pokazalo oko 50 % ispitanika, najmanji interes
područja (51 %) i stočara (46 %). Za odlučivanje je ne


imaju stočari i ispitanici s dubrovačkog područja. Oko
zainteresirano oko 33 % ispitanika. Sudjelovanje u po


30 % ispitanika sudjelovanje vidi u okviru zajedničkog
šumljavanje voljni su učiniti izborom vrsta i mjesta ugovora cijele zajednice, nešto više od 20 % putem priterenskog
rasporeda te izborom trasa protupožarnih vatnog ugovora. Četrdeset posto ispitanika ne namjeraprosjeka.
va u akciji sudjelovati.


Način sudjelovanja u donošenju odluka prikazani su U tu grupu ispitanika spadaju vremešni ljudi i ispitau
tablici 9. Odgovori su podijeljeni i različiti za podsku-nici u potpunosti zaokupljeni svojim profesionalnim
pove ispitanika. Zbog iskazanog interesa ispitanika vaposlom.


Tablica 9. Sudjelovanje u donošenju odluka - Table 9. Taking part in the decision-making


Bez Ukupno


a b C d
odgovora -Total
No answer


Područja i ispitanici I II III IV


V VI


Regions &Examinees


f % f % f % f % f % f %


Senjsko područje
100,00


1
27 38,57 16 22,86 22 31,43 5 7,14 0 0,00 70


Senj
area


Zadarsko
100,00


2
26 30,23 4 4,65 22 25,58 34 39,53 0 0,00 86


područje


Zadar area


3
Šibensko-splitsko 18 33,33 8 14,81 16 29,63 12 22,22 0 0,00 54 100,00
područje


Sibenik-Split area


4
Dubrovačko 15 21,43 22 31,43 22 31,43 1 1,43 10 14,29 70 100,00
područje


Dubrovnik area


x2 (I to V X 5 to 8) = 57,74 x2 (P0.05 ) = 21,03 C = 0,41
5 Zemljociasnici 23 28,75 19 23,75 24 30,00 14 17,50 0 0,00 80 100,00


Landowners


6
Turistički 22 30,14 14 19,18 25 34,25 8 10,96 4 5,48 73 100,00
djelatnici Tourist
workers


7
Stočari 12 23,08 2 3,85 14 26,92 24 46,15 0 0,00 52 100.00


Livestoek owners


8 Ostali građani 29 38,67 15 20,00 19 25,33 6 8,00 6 8,00 75 100.00


Other Citizens


x2 (I to VX 5 to 8) = 39,45 x2(P().05) = 21,03 C = 0,35
9 Zajedno -86 30,71 50 17,86 82 29,29 52 18,57 10 3,57 280 100,00


Altogether


Legenda -Legend: a - a na sastancima uz pravo glasovana - a t meetings with the right to vote;
b - slanjem predstavnika kojeg ste izabrali na sastanke,
b - by sending an elected representative to respective meetings;
c - imam povjerenje u predstavnika na lokalnoj razini,


C - I have confidence in their representatives at the local level follows;
d - na drugi način -some other solutions.


G. MIŠLJENJA I SUGESTIJE ISPITANIKA
Respondents ´opinions and suggestions


Ispitanici su zamoljeni da iznesu svoje mišljenje o mišljenje iskazali su ispitanici s dubrovačkog područja
tome da li država ili njihova županija mogu sami finan- jer ih jedna petina smatra da država sama može financicirati
projekt pošumljavanja i rekonstrukcije priobalnih rati obnovu.
šuma. Oko 43 % ispitanika odgovorilo je "da državane Moguće financiranje na razini županije zagovara
može\ oko 50 % odgovorilo je sa "ne znam". Izdvojeno Samo 10 % ispitanika iz dubrovačkog područja. Blizu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 43     <-- 43 -->        PDF

J- Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG Šumarski list br. 5 -6. CXX (19%), 243-259


Tablica 10. Pregled sugestija -Table 10. Respondents´ suggestions


FrekvenUdjeli,
%
Sugestije ispitanika -Respondents´ suggestions cije Shares, %
Frequency
Bez primjedbi ili sugestija - No remarks or suggestions 230 82,14
Projekt treba pod hitno realizirati The
project is to be realised urgently 21 7,50
Organizirati radne akcije za pošumljavanje 5
1,79
Reforesting voluntary works should be organised
Kultivirati priobalni pojas -Coastal area should be cultivated 3 1,07
Koristiti samo autohtone vrste drbveća - Only autochthonous tree species should be used 2 0,71
Akciju valja individualno poduprijeti The
action is to be supported individually 2 0,71
Postojeće stanje nije dobro The
present state is not good 2 0,71
Uvesti nadzor i kazne za uništavaće nasada Control
and fines for devastators should be 2 0,71
imposed
Obnovljene povšine redovito održavati The
reconstructed areas should be maintained 2 0,71
regularly
Anketa je interesantna The
poll is interesting 1 0,36
Biljke su osjetljiva bića kao i ljudi -Plants are as sensitive as people 1 0,36
Obnoviti šume uništene tijekom rata -The forests destroyed during the war should be reconstructed 1 0,36
Osnovati aktive za pošumljavanje The
reforesting committees should be set up 1 0,36
Podignute nasade povjeriti pojedincima na čuvanje - Individuals should be assigned to take care of 1 0,36
the new plantations
Prednost dati autohtonim voćkama The
autochthonous fruit-trees should be given the 1 0,36
preference
Stalno pošumljavati u svrhu razvitka turizma -Reforesting should be done constantly so as 1 0,36
to develop tourism
Sveobuhvatni pristup projektu obnove šuma - An all-inclusive approach to the forest reconstruction 1 0,36
project is needed
Pomoć države u obnovi maslinika unuštenih tijekom rata Help
from the State is needed 1 0,36
for the reconstruction of the olive-groves destroyed during the war
Stručnjaci trebaju odlučivati -Experts are to make decisions 1 0,36
Uvesti kupnju, sadnju i održavanje "svadbenih drvaca"Impose
purchasing, planting and 1 0,36
maintaining the "wedding trees"
Zajedno -Altogether 280 100,00


70 % ih smatra da županije nisu u mogućnosti finan%
ispitanika. Od sugestija najveću frekvenciju ima odcirati
Projekt. Preostali ispitanici odgovorili su sa "ne govor "projekt treba hitno ostvariti ´.
znam". Ostale sugestije nemaju statistički značaj, ali zbog


Mogućnost iskazivanja primjedbe u pogledu upitnizanimljivosti
prijedloga prikazane su te sugestije u
ka, anketara i Projetka obnove šuma nije iskoristilo 82 tablici 10.


H. ZAKLJUČCI - Conclusions
Zadaća Projekta rekonstrukcija i zaštita priobalnih Istraživanje je obavljeno u četiri regije (senjskoj, zašuma
obnavljanje je priobalnih šuma, posvećujući podarskoj,
šibensko-splitskoj i dubrovačkoj), a podskupozornost
obnavljanju i razvoju turizma na tim prostorivi
su obuhvatili zemljovlasnike, stočare, turističke djema
i zaštiti tih šuma. latnike i ostale građane. Primijenjen je proporcionalni


stratifikacijski slučajni uzorak s ukupno 280 ispitanika.


Sociološka je studija imala za cilj istražiti mišljenja i
stavove lokalnog stanovništva o korištenju opustošenih Opći čimbenici socioekonomskog statusa ispitanika
i popaljenih površina. obuhvatili su analizu obrazovanja, brojnosti kućansta




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 44     <-- 44 -->        PDF

J. Biskup, V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG
va, broja zaposlenih u kućanstvu te procijenjeno materijalno
stanje ispitanika. Znakovito je da materijalno
stanje obitelji ne ovisi o broju zaposlenih te da se od
plaće skromno može živjeti.


Zemljovlasnici svoje zemljište ponajviše koriste višenamjenski.
Oni prihod od zemljišta nerado navode ili
ga iskazuju izrazito niskim.


U posljednjim godinama ratnih zbivanja stoka je
jako reducirana pa se izvodi zaključak da kontrolirano
stočarenje ne bi trebalo predstavljati opasnost za šume i
pošumljavanje.


Ispitanici konsenzusom podržavaju pripremu i provođenje
akcije obnove degradiranih površina. Oko 60
% ispitanika ne očekuje nikakvu neposrednu korist od
pošumljavanja. S time u vezi oni su ocijenili značaj pošumljavanja.
Ustanovljenje sljedeći slijed važnosti obnove
devastiranih površina: (1) zaštita od erozije, (2)
bolji i zdraviji okoliš, (3) korist za turizam, (4) šume za
iskorištavanje i (5) za ljepši krajolik.


Ispitivanjem stajališta o morfološkim tipovima
stabala, preferirajućim i nepogodnim vrstama drveća,
svojstava stabala - ustanovljene su posebnosti za područja
istraživanja i povezanost interesa lokalnog stanovništva
o tim čimbenicima.


Nebriga i rat glavni su uzroci požara. Ispitanici su


Šumarski list br. 5 6, CXX (I 996), 243-259


voljni sudjelovati u gašenju požara i u vatrogasnoj službi.
Većina domicilnih stanovnika bi besplatno, manji
dio uz naknadu štete dopustili da se ako je to potrebno
preko njihovih parcela izvedu protupožarne prosjeke.


Potrebu sudjelovanja u donošenju odluka u svezi s
pošumljavanjem želi velik broj ispitanog stanovništva.
Najveće zanimanje za suodlučivanje pokazuju zemljovlasnici.


Više od polovice ispitanika sudjelovalo bi u pošumljavanju
uz nadoknadu, to jest očekuju zaposlenje i
posrednu korist od pošumljavanja.


Ispitanici se slažu da u trenutačnoj ekonomskoj situaciji
niti županije niti država nisu u mogućnosti financirati
projekt.


Cjeloviti rezultati socioloških istraživanja mišljenja
i stajališta stanovništva upozoravaju na uvažavanje posebnosti
područja na dugom pojasu Jadranskog priobalja,
te na nužnost usklađivanja različitih interesa lokalnog
stanovništva.


Pod uvjetom da Republika Hrvatska dobije kredit
od Svjetske banke, ti će novci biti djelotvorno utrošeni
ako se lokalno stanovništvo učini suodgovornim za obnovu
i održavanje obnovljenih površina. Rezultati
provedenih socioloških istraživanja predstavljaju prethodna
istraživanja za ostvarenje toga cilja.


I. LITERATURA Literature
1.
Biskup, J. (1993): Šumarska sociologija,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, s. 1-220.
2.
Biskup, J., Vondra, V. (1995): Sociological
analysis of public opinion of the inhabitants for
the coastal forest reconstruction and protection
project. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
p. 1-39.
3.
Supek, R. (1981) : Ispitivanje javnog mnijenja.
Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, s. 1- 467.
4.
Petz , B. (1994): Statistika za praksu. MUP
Hrvatske. Zagreb , s. 1-155.
5.
Pire , B ., Milat, D. (1970): Osnove istraživanja u
zdravstvu. Informator, Zagreb, s. 1-435.
6.*** Sociological analysis in agricultural invertment
project design, FAO Investments centre technical
paper 9, Food and Agriculture organisation of
the United nations, p. 1-84.


7.*** Šumarska enciklopedija 3. (1983), Jugoslavenski
leksikografski zavod, Zagreb, s. 343 -356.


SUMMARY: The research was to reveal the social significance of the Plan
for reforestation and protection of coastal forests. A stratified random sample
of280 interviewed people, all coming from the regions of Senj, Zadar, Šibenik,
Split and Dubrovnik, was used in the research. Similar proportions of people
working in agriculture, tourism, cattle-breeding and others were taken for
each region. The questioning encompassed the socio-economic circumstances
and status of the interviewed; opinions and standpoints of the population in
using the burnt and degraded areas; views upon tree species and forest types;
analysis of the forest fire issue; evaluation of the private forest owners ´problems;
evaluation of the positive and negative attitudes of local population
against the reforestation actions and their suggestions.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 45     <-- 45 -->        PDF

J. Biskup. V. Vondra: SOCIOLOŠKA ANALIZA JAVNOG MIŠLJENJA ŽITELJA PRIOBALNOG ...
Here are some of the most significant research results:


The wealth status of the interviewed does not depend on the number of working
people in the family; salaries provide only modest living.
Landowners use their land for multiple purposes. They unwillingly give answers
concerning the revenues, or else quote very low figures.
With the cattle largely reduced in number in wartime, controlled cattle-
breeding should not endanger forests and reforestation.
There was a unanimous support of the preparation and enforcement of the reforestation
of the degradedforestlands. About 60% interviewed did not expect
any immediate benefits from reforestation. They evaluated the importance of
the reforestation in the following order of significance: (I) protection against
erosion, (2) better and healthier environment; (3) use to tourism; (4) logging;
and (5) improved scenery.
Negligence and war are the main causes of fire. All interviewed were ready to
participate in the actions of fire-brigades. The majority of native people would
allow that fire-lanes are cut across their land, free of charge; a smaller number
wood allow it with compensation.
A great number of interviewed people think that there is a need of shared decision
making in the case of reforestation. Landowners were the most interested.
More than half would participate in reforestation with compensation, i.e.
they would expect employment and indirect benefits.
The interviewed agree that the current economic situation does not allow
that either counties or the government finance the restoration of the devastated
land.
Complete results of the sociological studies show that the specific features of
this long Adriatic belt should be well considered, and the different interests of
the local population coincided.
If the Republic of Croatia is granted a credit from the World Bank, the money
would be spent efficiently only if the local population is made responsible for
the restoration and maintenance of the degraded areas. The results of the sociological
studies are preliminary research on the way to achieve the aim.
Key words: sociological analysis, public opinion, coastal population,
reforestation and protection


Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 243-259